Nkwerre
Nkwerre jeyaa ko e nokkuuji laamu nokkuuji e nder diiwaan Imo, to bannge worgo-fuɗnaange, leydi Nijeer. Nde woni ko e wuro Nkwerre ɗo innde nokku laamu nokku oo ummorii. Yimɓe mayri ko 80 270 neɗɗo e binnditagol yimɓe hitaande 2006[1] tawi njaajeendi mum ko 38 447 km.[2] Ina anndaa e leɗɗe mum tedduɗe ɗe fotnoo haɗde ɓuuɓri leydi kono ko nokku keewɗo ɓuuɓri.[citation needed]
Kod posto nokku laamu nokku oo ko 471.[3] E hitaande 2015, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Hezekiya mahii to Nkwerre, Ishiala umudi.[4] Renndo Nkwerre rokkuɗo nokku laamu nokku oo innde mum ina anndaa e karallaagal mum keeringal e ganndal njamndi. Ɗuum addani renndo ngoo yiɗde innde, "Nkwerre Opia Egbe" firti ko "Nkwerre, peewnoowo bundu."
Wakati
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki][waylu iwdi]
Nguleeki e nder diiwaan hee ina wayloo hitaande kala, gila e 66°F haa 86°F, sahaa e sahaa fof ina ustoo les 58°F walla dow 89°F.[5][6]
Laabi nguleeki ina kollita nguleeki hakkundeejo hitaande kala e dow diiwaan Nkwerre mawɗo oo sabu waylo-waylo weeyo.[7]
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki][waylu iwdi]

Ndee feccere ko meere. Aɗa waawi wallude e ɓeydude heen. (Seeɗto 2021)
Nokkuuji teskiniiɗi e nder nokku laamu Nkwerre
[waylu iwdi]
Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hizkiya, Ishiala Umudi.
Foundation Harmonie Aguoru.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki][waylu iwdi]
^ "Nkwerre (Nokkuure laamu nokkuure, Naajeeriya) - Limngal yimɓe, karte, kartal e nokkuure". yimɓe wuro.de. Heɓtinaama ñalnde 20-02-2021.
^ Republique Fedde Ngenndiije Dentuɗe