Jump to content

Nola, Central African Republic

Iwde to Wikipedia
Nola, Central African Republic
city
LesdiSantarafirik Taƴto
LamordeSangha-Mbaéré Taƴto
LaamordeNola Taƴto
Nder laamooreSangha-Mbaéré Taƴto
Jonde kwa'odineto3°32′0″N 16°4′0″E, 3°31′30″N 16°2′45″E Taƴto
Map
Nola, Central African Republic

Nola ko laamorgo Sangha-Mbaéré, prefektuur faggudu e nder Caka Afrik. O woni ko ɗo maayo Kadéï e maayo Mambere kawriti. Maayo Sangha ina sosaa ɗoo sabu maayooji kaal-ɗen dow ɗii.

E hitaande 1911, nokku gonɗo sara Bouar oo, Farayse rokki ɗum Almaañ e dow sarɗiiji nanondiral Maruk e Kongo, wonti jeyaaɗo e koloni Almaañ biyeteeɗo Neukamerun haa Faraysenaaɓe heɓti ɗum e wolde adunaare adannde Almaañnaaɓe. Mawɗo nokku goɗɗo, hono Ngoukou I, kadi wallitii haɓde e Almaañnaaɓe.[1]

Ñawu ɗanngal ɓooyii wonde haala e nokkuuji saraaji Nola. E jamaanu koloñaal, laamuuji Farayse puɗɗiima waɗde kampaañ mboros bonɗo, mo jooni sellaani, biyeteeɗo ‘lomidinisation’. Nola e Yokadouma to Konngo Farayse ko cakkital ngalɗoo kampaañ baɗte ñawu nguu.[2]

Ñalnde 28 marse 2013 Nola nanngaa e juuɗe konu Séléka. Ñalnde 12 feebariyee 2014 wuro ngoo heɓtaa ko milisaaji Anti-balaka. Juulɓe 17 mbaraama to Nola e lewru feebariyee 2014 e juuɗe Anti-balakas tawi heddiiɓe ɓee ndogi fayde leydi Kamerun. E lewru suwee 2016 Nola hollitaama ina woppi pelle murtuɗe.[3][4][5]

  1. Bradshaw, Richard; Fandos-Rius, Juan (2016). Historical Dictionary of the Central African Republic (New ed.). Lanham, Maryland: Rowman & Littlefield. p. 200. ISBN 9780810879911.
  2. Lachenal, Guillaume (2017). The Lomidine Files: The untold story of a medical disaster in colonial Africa. Baltimore: Johns Hopkins University Press. ISBN 9781421423241.
  3. IPIS Map CAR V3
  4. Les Peuhls Mbororo de Centrafrique une communauté qui souffre, page 38
  5. KIMBERLEY PROCESS DECLARES THREE MORE ZONES IN CENTRAL AFRICAN REPUBLIC (CAR) AS ‘COMPLIANT ZONES’, 27 September 2016