Nour Hamada
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Ottoman Empire, Liban |
| Inditirde | نور حمادة |
| Innde ɓesngu | Hamada |
| Ɗuubi daygo | 1888 |
| Ɗoforde | Baakleen |
| Date of death | 1969 |
| Place of death | Beirut |
| Father | Muhammad Hamada |
| Sibling | Husayn Hamada |
| Wolde | Arabic |
| Sana'aji | women's rights activist, activist, journalist |
| Diina | Diina Lislaama, Druzism |
Nour Hamada (jibinaa ko hakkunde 1887 e 1898, sankii ko 1962) ko yimoowo Libannaajo, daraniiɗo rewɓe. O jeyaa ko e yimɓe mawɓe daraninooɓe sabaabuuji feminism e potal rewɓe e worɓe e nder diiwaan aarabeeɓe.[1]
Nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nguurndam gadano
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hamada jibinaa ko e wuro ladde Baakline ngo woni ko e diiwaan Chouf to tufnde Liban . So tawii o anndaaka ñalngu nguu, lowreeji keewɗi ina cikki o jibinaa ko hakkunde 1887 e 1898 ñalnde 3 lewru Yarkomaa, o jeyaa ko e diine Druze, ɓesngu makko ina jogii ardiiɓe diine Druze heewɓe. Ko kanko wonnoo ɓiy "Sheek Muhammadu bin Qasim bin Huseyn". Baaba makko janngini mo to galle, caggal ɗuum o janngi to Beyruut, kono alaa ko anndaa so tawii o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik to Beyruut walla to duɗal jaaɓi haaɗtirde Saint Joseph (USJ). O anndi ɗemɗe keewɗe ko wayi no Arab, Farayse, Engele, e Turki.
Hamada ina joginoo miñiraaɓe ɗiɗo, miñi mum gorko e mawni mum. O renndini giɗli makko e jimɗi aarabeeɓe e ɗemngal aarabeeɓe e miñiiko gorko. To bannge mawniiko gorko, hono Sheek Huseyn Hamada, ko kanko woni Sheek Akl al-Taīfa, rewrude e aada galle.
Dewgal e sukaaɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hay so tawii won humpitooji seeɗa anndaaɗi e jom suudu Nour Hamada, Said Bey al-Naaman Hamada, ko dewgal ngal alaa ɓiɗɗo, o maayi debbo e hitaande 1932. Jom suudu makko meeɗiino golloraade e nder konu Siri ɗum firti ko o heɓata pension konu.
Tawtoreede e batuuji rewɓe fuɗnaange 1930 e 1932
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hamada ina jeyaa e ardiiɓe rewɓe ɓurɓe maantinde e oon sahaa, nde tawnoo ko kanko sosi Fedde Rewɓe adannde to Liban, hono Dental Rewɓe Siri-Liban, e kitaale 1920, nde o woni kadi hooreejo e binndoowo mayre.
Hamada ina joginoo nafoore mawnde e yuɓɓinde batu rewɓe aarabeeɓe, ɗo kanko e hoore makko o winndi ɓataake feewde e Madame Huda Shaarawi, debbo Ejiptnaajo ganndiraaɗo, o hirjini mo ngam renndinde banndiraaɓe makko rewɓe ngam tawtoreede hono ndeeɗoo batu. Rewɓe leyɗeele aarabeeɓe fof noddaama, caggal nde delegaasiyoŋ rewɓe Inndo jippii e Beyruut ngam ɗaɓɓude yo ɓe naat heen kadi, batu rewɓe fuɗnaange gadano yuɓɓinaa ko juuti caggal batu rewɓe aarabeeɓe ( Batu rewɓe aarabeeɓe gadano ). Nde o woni e waɗde peeje ngam tawtoreede batu rewɓe fuɗnaange, o fotnoo ko jogaade haala yamiroore nde o foti heɓde e laamu Siri, tawi ina salii rokkude mo ɗum. Nii woni, e oon sahaa, o winndi Société des Nations, nde o wonnoo tergal mum. O hollitii caɗeele makko e heɓde yamiroore laamu nguu e ɗaɓɓude yo ɓe neldu nulaaɓe maɓɓe e Fedde Dental Rewɓe ngam ƴeewtaade e yaltinde ciimtol golle rewɓe Fuɗnaange.
Njillu to Pape to Vatican
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E wondude e miñiiko "Amin Bek", Hamada yilliima Dowla Vatikan to leydi Itali, e nulaaɓe ɗiɗo yuɓɓinaaɓe e miñiiko mawɗo, ngam yeewtidde e geɗe ngenndiije e aarabeeɓe jogiiɗe nafoore e fawaade e doosgal Farayse e dow Liban e Siri e oon sahaa. Pape jaɓɓii ɓe, yiɗi Hamada no feewi. O yaakorii ko kanko e miñiiko ɓe ngoni maande yaakaare wonande diiwaan hee e tuugnorgal laaɓtungal ngam humpitaade ko yowitii e winndere aarabeeɓe e Fuɗnaange hakkundeejo fof. Ɗum noon, Pape rokki Nour Hamada tiitoonde laamɗo debbo Liban.
Jahgol Amerik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hamada ɗaɓɓiri paaspoor Liban e visa Amerik, o heɓi ɗi ɗiɗi fof. O mahii jokkondiral keewngal to Amerik e nder lanndaaji ceertuɗi, o joginoo kadi jokkondiral ceertungal keɓtinaangal e miñiiko. O yahi Amerik e hitaande 1933, o tawtoraama batuuji keewɗi e fawaade e yiɗde winndude ko fayti e dille rewɓe e ɗemngal Arab. O tawtoraama batu wiyeteengu batu nayaɓu hitaandeejo Goomu ngam haɓaade sabaabu e safaara wolde to Washington, DC . O jokki e hoɗde to Amerik e nder renndo immigrant Sirinaaɓe. O jannginii Engele e Arab, o jokki e ƴellitde yimɓe heewɓe.
Rutto e iwdi makko
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hamada juutii e njillu mum to Amerik, o yamiraa yo o yaltu caggal hareeji juutɗi e jarribooji keewɗi ɗi ngalaa nafoore. O dogi leydi ndii e hitaande 1937 e hoore makko ngam daɗndude kala bonannde nde o haani toppitaade. O arti Liban, o yiytaa tan ko to Geneve e hitaande 1938 omo tawtoree dille rewɓe ceertuɗe to Société des Nations . O jokki e wallude ɓesngu makko to leydi Liban haa o maayi e hitaande 1962.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ DuBois, E., & Emrani, H. (2008). A Speech by Nour Hamada: Tehran, 1932. Journal of Middle East Women's Studies, 4(1), 107-124. doi:10.2979/mew.2008.4.1.107