Jump to content

Nour Hamada

Iwde to Wikipedia
Nour Hamada
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuOttoman Empire, Liban Taƴto
Inditirdeنور حمادة Taƴto
Innde ɓesnguHamada Taƴto
Ɗuubi daygo1888 Taƴto
ƊofordeBaakleen Taƴto
Date of death1969 Taƴto
Place of deathBeirut Taƴto
FatherMuhammad Hamada Taƴto
SiblingHusayn Hamada Taƴto
WoldeArabic Taƴto
Sana'ajiwomen's rights activist, activist, journalist Taƴto
DiinaDiina Lislaama, Druzism Taƴto

Nour Hamada (jibinaa ko hakkunde 1887 e 1898, sankii ko 1962) ko yimoowo Libannaajo, daraniiɗo rewɓe. O jeyaa ko e yimɓe mawɓe daraninooɓe sabaabuuji feminism e potal rewɓe e worɓe e nder diiwaan aarabeeɓe.[1]

Nguurndam gadano

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Hamada jibinaa ko e wuro ladde Baakline ngo woni ko e diiwaan Chouf to tufnde Liban . So tawii o anndaaka ñalngu nguu, lowreeji keewɗi ina cikki o jibinaa ko hakkunde 1887 e 1898 ñalnde 3 lewru Yarkomaa, o jeyaa ko e diine Druze, ɓesngu makko ina jogii ardiiɓe diine Druze heewɓe. Ko kanko wonnoo ɓiy "Sheek Muhammadu bin Qasim bin Huseyn". Baaba makko janngini mo to galle, caggal ɗuum o janngi to Beyruut, kono alaa ko anndaa so tawii o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik to Beyruut walla to duɗal jaaɓi haaɗtirde Saint Joseph (USJ). O anndi ɗemɗe keewɗe ko wayi no Arab, Farayse, Engele, e Turki.

Hamada ina joginoo miñiraaɓe ɗiɗo, miñi mum gorko e mawni mum. O renndini giɗli makko e jimɗi aarabeeɓe e ɗemngal aarabeeɓe e miñiiko gorko. To bannge mawniiko gorko, hono Sheek Huseyn Hamada, ko kanko woni Sheek Akl al-Taīfa, rewrude e aada galle.

Dewgal e sukaaɓe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Hay so tawii won humpitooji seeɗa anndaaɗi e jom suudu Nour Hamada, Said Bey al-Naaman Hamada, ko dewgal ngal alaa ɓiɗɗo, o maayi debbo e hitaande 1932. Jom suudu makko meeɗiino golloraade e nder konu Siri ɗum firti ko o heɓata pension konu.

Tawtoreede e batuuji rewɓe fuɗnaange 1930 e 1932

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Hamada ina jeyaa e ardiiɓe rewɓe ɓurɓe maantinde e oon sahaa, nde tawnoo ko kanko sosi Fedde Rewɓe adannde to Liban, hono Dental Rewɓe Siri-Liban, e kitaale 1920, nde o woni kadi hooreejo e binndoowo mayre.

Hamada ina joginoo nafoore mawnde e yuɓɓinde batu rewɓe aarabeeɓe, ɗo kanko e hoore makko o winndi ɓataake feewde e Madame Huda Shaarawi, debbo Ejiptnaajo ganndiraaɗo, o hirjini mo ngam renndinde banndiraaɓe makko rewɓe ngam tawtoreede hono ndeeɗoo batu. Rewɓe leyɗeele aarabeeɓe fof noddaama, caggal nde delegaasiyoŋ rewɓe Inndo jippii e Beyruut ngam ɗaɓɓude yo ɓe naat heen kadi, batu rewɓe fuɗnaange gadano yuɓɓinaa ko juuti caggal batu rewɓe aarabeeɓe ( Batu rewɓe aarabeeɓe gadano ). Nde o woni e waɗde peeje ngam tawtoreede batu rewɓe fuɗnaange, o fotnoo ko jogaade haala yamiroore nde o foti heɓde e laamu Siri, tawi ina salii rokkude mo ɗum. Nii woni, e oon sahaa, o winndi Société des Nations, nde o wonnoo tergal mum. O hollitii caɗeele makko e heɓde yamiroore laamu nguu e ɗaɓɓude yo ɓe neldu nulaaɓe maɓɓe e Fedde Dental Rewɓe ngam ƴeewtaade e yaltinde ciimtol golle rewɓe Fuɗnaange.

Njillu to Pape to Vatican

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E wondude e miñiiko "Amin Bek", Hamada yilliima Dowla Vatikan to leydi Itali, e nulaaɓe ɗiɗo yuɓɓinaaɓe e miñiiko mawɗo, ngam yeewtidde e geɗe ngenndiije e aarabeeɓe jogiiɗe nafoore e fawaade e doosgal Farayse e dow Liban e Siri e oon sahaa. Pape jaɓɓii ɓe, yiɗi Hamada no feewi. O yaakorii ko kanko e miñiiko ɓe ngoni maande yaakaare wonande diiwaan hee e tuugnorgal laaɓtungal ngam humpitaade ko yowitii e winndere aarabeeɓe e Fuɗnaange hakkundeejo fof. Ɗum noon, Pape rokki Nour Hamada tiitoonde laamɗo debbo Liban.

Jahgol Amerik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Hamada ɗaɓɓiri paaspoor Liban e visa Amerik, o heɓi ɗi ɗiɗi fof. O mahii jokkondiral keewngal to Amerik e nder lanndaaji ceertuɗi, o joginoo kadi jokkondiral ceertungal keɓtinaangal e miñiiko. O yahi Amerik e hitaande 1933, o tawtoraama batuuji keewɗi e fawaade e yiɗde winndude ko fayti e dille rewɓe e ɗemngal Arab. O tawtoraama batu wiyeteengu batu nayaɓu hitaandeejo Goomu ngam haɓaade sabaabu e safaara wolde to Washington, DC . O jokki e hoɗde to Amerik e nder renndo immigrant Sirinaaɓe. O jannginii Engele e Arab, o jokki e ƴellitde yimɓe heewɓe.

Rutto e iwdi makko

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Hamada juutii e njillu mum to Amerik, o yamiraa yo o yaltu caggal hareeji juutɗi e jarribooji keewɗi ɗi ngalaa nafoore. O dogi leydi ndii e hitaande 1937 e hoore makko ngam daɗndude kala bonannde nde o haani toppitaade. O arti Liban, o yiytaa tan ko to Geneve e hitaande 1938 omo tawtoree dille rewɓe ceertuɗe to Société des Nations . O jokki e wallude ɓesngu makko to leydi Liban haa o maayi e hitaande 1962.

  1. DuBois, E., & Emrani, H. (2008). A Speech by Nour Hamada: Tehran, 1932. Journal of Middle East Women's Studies, 4(1), 107-124. doi:10.2979/mew.2008.4.1.107