Jump to content

Oba Okunade Sijuwade

Iwde to Wikipedia

Alayeluwa Oba Okunade Sijuwade CFR (1 lewru Yarkomaa 1930 – 28 lewru Siilo 2015) ko laamɗo aadaaji capanɗe joyi walla Ooni mo Ife gila 1980 haa maayde makko e hitaande 2015, o ƴetti innde laamu Olubuse II.[1] O laati laamiiɗo aadaaji Laamu Yoruba Ile-Ife diiwal Yoruba aadaaji jooɗiiɗo haa wuro Ife nder diiwal Osun, lesdi Naajeeriya. O toɗɗaa ñalnde 6 lewru Duujal hitaande 1980 e nder kewu ngu Emir Kano, Oba Benin, Amayanabo Opobo e Olu Warri, kam e wakili’en laamɗo leydi Angalteer tawtoraama.[2]

Nguurndam adanɗam Oba Okunade Sijuwade jibinaa ko hitaande 1930 e nder galle laamu Sijuwade ko feccere e galle laamu Ogboru, Ilare, Ile-Ife. Mawniiko to bannge baaba ko Ooni Adelekan Sijuwade - Olubuse I Ooni 46ɓo Ife mo laamiima gila 1884 - 1910. Nde baaba makko woni Omo-Oba Adereti Sijuade (1895 - 11 Mai 1949) e yumma makko woni, Yeyeyeolori Emilia Adugbolu), jeyaaɗo e wuro wiyeteengo Akure. O woniino Kerecee’en, e lewru Noowammbar 2009 o tawtoraama batu mawngu hitaande kala e nder Egliis Foursquare Gospel to leydi Najeriya e wondude e laamɓe aadaaji 17 woɗɓe. O hollitii wonde ko o tergal timmungal e nder eklesiya, o wiyi laamɓe wonɓe e makko ɓee fof maa ngon terɗe jooni.[3] E nder mawningol ñalngu nguu o jibinaa lebbi ɗiɗi caggal ɗuum, Primate mo Communion Anglican siftinii Sijuwade ko "laamɗo lesɗikiniiɗo, jogiiɗo kulol Alla e ɓernde mum".[4]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Jaangirde Oba Okunade Sijuwade walla laamɗo Okunade Sijuwade no o wiyraa e oon sahaa o fuɗɗii jaŋde makko leslesre to duɗal Igbedin, Abeokuta ɗoon o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abeokuta e les njiimaandi jannginoowo ganndiraaɗo Reverend I O Ransome-Kuti, gardiiɗo duɗal... jaangirde. Nde o yalti duɗal jaaɓi haaɗtirde Abeokuta, Oba Okunade Sijuwade ummiima to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oduduwa to Ile-Ife hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Northampton to leydi Angalteer ngam janngude njuɓɓudi njulaagu.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Golle njulaagu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

O golliima duuɓi tati e nder njulaagu baaba makko, caggal ɗuum duuɓi ɗiɗi e nder jaaynde Nigerian Tribune, ko adii fof ko o jaayndiyanke caggal ɗuum ko o gardiiɗo yeeyirde hade makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Nde o heɓi duuɓi 30 o woniino gardiiɗo e nder A.G Leventis, fedde Grek-Niiseer. E hitaande 1963 o wonti gardiiɗo yeeyooɓe e nder fedde National Motors nde laamu jeyi to Lagos.[7] Caggal nde o yiyi fartaŋŋe njulaagu e nder njillu makko to Dental Sowiyet e hitaande 1964, o sosi sosiyetee WAATECO ngam renndinde otooji e kaɓirɗe ɗe Sowiyet en mahi e nder leydi Niiseer, ndi wonti njuɓɓudi laamu njulaagu yaajngu. O waɗi kadi heen ngalu makko e nder wuro makko Ile Ife. Wakkati Sijuwade laami Ooni nder hitaande 1980 o laati alɗuɗo.[8] Caggal nde o wonti Ooni 50ɓo Ife, Oba Okunade Sijuwade sosi fedde Sijuwade, nde o woni hooreejo mum. Konglomerat oo ina golloroo e fannuuji keewɗi ko wayi no petroŋ e gaas, gollorɗe, jeyi leydi, gollorɗe, e jaɓɓugol. Sosiyetee oo ina jogii jokkondiral e sosiyeteeji keewɗi e nder leyɗeele keewɗe ko wayi no Centrica, Equinor (ko adii ɗuum ko Statoil), CCC, Eser e RCC (Sosiyetee Reynolds Construction) kadi o waɗii ko ina tolnoo e miliyaaruuji ɗiɗi dolaar e nder leydi Najeriya.[9] E hitaande 2016, Oba Okunade Sijuwade inniraama e nder defte Panama.[10]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Luural ɓurondiral
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Nde Sijuwade wonti Ooni mo Ife e lewru Decembre 1980 o roni luural jokkiingal dow ɓural hakkunde obas Yorubaland. E hitaande 1967, caɗeele ndartinaama nde mawɗo Obafemi Awolowo suɓaa ngam wonde hooreejo Yoruba en.[11] E hitaande 1976, guwerneer diiwaan Oyo, Seneraal David Jemibewon, yamiriino wonde Ooni mo Ife wonata ko hooreejo duumiiɗo e Diisnondiral diiwaan Obas e mawɓe. Obaaji goɗɗi ɗi Alaafin mo Oyo ardii, hono Oba Lamidi Adeyemi wiyi darnde nde ina foti waylude. Luural ngal deeƴi nde diiwaan Osun yaltinaa e diiwaan Oyo e lewru ut 1991, kono bonannde ina jokki. E lewru Yarkomaa 2009 Sijuwade hollitii wonde Oba Adeyemi ina laaminoo laamu maayngu (Laamu Oyo, ngu yani e hitaande 1793).[12] Adeyemi jaabtii ɗum e siftinde "ko aldaa e sago" e nder haalaaji Sijuwade, o wiyi Ooni "ina yahdaani e daartol makko".[13] Adeyemi, hooreejo duumotooɗo kawtal Obas e hooreeɓe leydi Oyo, ina anndaa o tawtoraama batu ardiiɓe Yoruba en e lewru abriil 2010.[11] Haa darorɗe hitaande 2009 luural ɓurngal nokkuure hakkunde Ooni en, Awujale Ijebuland e Alake Egbaland safraama. Sijuwade tokki luural ngal haa ƴamol hakkunde Obafemi Awolowo e Ladoke Akintola wakkati laamu Naajeeriya, ko ɗum waɗi feccugo hakkunde laamɓe aadaaji. O teskiima wonde laamɓe aadaaji ko doole guurɗe e nder leydi ndii e sahaa ñawu hooreejo leydi Umaru Yar'Adua.[14] E lewru feebariyee 2009, Sijuwade wallitii e haɓde e luural jowitiingal e jeyi leydi hakkunde renndooji Ife e Modakeke, ngal safraama e nder heen ko rewrude e ƴellitgol Ogunsua mo Modakeke ngam wonde Oba.[15] Oba keso oo, hono François Adedoyin, wonata ko e les njiimaandi Oba Okunade Sijuwade.[16]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Nguurndam neɗɗo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Oba Okunade Sijuwade ina joginoo rewɓe 4 e ɓiɓɓe 20 fof. Rewɓe makko ko:[17][18]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Yeyeluwa Oyetunde Sijuwade, Oba Okunade Sijuwade’s debbo gadano e Yeyeluwa gadano Ife. Ko kanko woni yumma laamɗo biyeteeɗo Adetokunbo Sijuwade.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Olori Morisola Sijuwade, debbo ɗiɗaɓo Oba Okunade Sijuwade e Yeyeluwa ɗiɗaɓo Ife gila 1986 caggal maayde Yeyeluwa Oyetunde Sijuwade.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Olori Oladunni Sijuwade, debbo tataɓo Oba Okunade Sijuwade e ɓiɗɗo siyaasaajo mo yimɓe fof njiɗi no feewi, hono Adedamola Harold-Sodipo.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Olori odunola sijuwade, laamiiɗo ila-orangun e ɓiɗɗo ila-orangun tedduɗo, oba wilyam ayeni.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E wiyde jaaynde Forbes Oba Okunade Sijuwade ko laamɗo tataɓo ɓurɗo alɗude e nder Afrik. O joginoo kadi nokkuuji hoɗorde keewɗi e nder leydi Najeriya e leydi Angalteer ina jeyaa heen Chester Terrace, Grosvenor Square, e galle laamorɗo to Burnham, Buckinghamshire.[19] E kitaale 80’en, ko juuti caggal nde Oba Okunade Sijuwade wonti Ooni Ife, o yilliima hooreejo leydi Indiya Rajiv Gandhi e laamɗo leydi Sawuud Fahd Al Saud e noddaango leyɗeele ɗiɗi ɗee ngam ƴellitde jokkondiral moƴƴal hakkunde maɓɓe e leydi Najeriya. Duuɓi seeɗa caggal ɗuum o woni Ooni, o yilliima Japon ngam hawritde e laamɗo Akihito wondude e Emir Ado Bayero mo Kano.[20] E hitaande 1995, Oba Okunade Sijuwade wondude e ɓiyum laamɗo Adetokunbo Sijuwade, Emir Ado Bayero e Nasiru Ado-Bayero, njilliima Ecoppi ngam waɗde batu e hooreejo leydi ndii, hono Meles Zenawi, ngam yeewtidde e maɓɓe ko fayti e birooji galleeji Sijuwade-Ado Bayero, jowitiiɗi e njuɓɓudi laana njoorndi Ecoppi.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Golle politik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E lewru juko hitaande 2009, Sijuwade wiyi ina sunii e pelle renndo-pinal Yoruba hono Afenifere e Kawtal Mawɓe Yoruba ina ƴetta darnde partiiji e nder politik.[21] E lewru Yarkomaa 2010 o tawtoraama batu fedde Atayese pan-Yoruba, nde yaltini noddaango ngam doosɗe fedde nde goonga, nde leƴƴi ceertuɗi e nder leydi Naajeeriya njogori heɓde ndimaagu ɓurngu mawnude e ƴellitde geɗe mum en.[22] Nde o mawninta duuɓi 80 nder lewru Yarkomaa 2010, Sijuwade hokki tiitoonde hooreejo yimɓe ɗuuɗɓe nder siyaasa'en e rewɓe maɓɓe, bana Ikedi Ohakim, guwerneer diiwal Oyo, Otunba Adebayo Alao-Akala, guwerneer diiwal Niger, Babangida diiwal, The Aliyu Jubril aminu e iyabo obasanjo-bello e wodbe. Ardiido lesdi Naajeeriya gonnoodo Olusegun Obasanjo, Ardiido lesdi Benin Dr Thomas Boni Yayi e Laamiiɗo Otumfuo Osei Tutu II, Asantehene mo Kumasi lesdi Gana. Nde Peter Obi, guwerneer diiwaan Anambra mo luulndii, suɓaama ñalnde 7 lewru feebariyee 2010, Sijuwade jaari mo, o wiyi nasaraaku makko ko yiɗde Alla.[23] E lewru ut 2010 o woni hakkundeejo e nder luural jeyi leydi hakkunde diiwanuuji Oyo e Osun ko faati e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ladoke Akintola, o noddi batu ngu laamɗo Olagunsoye Oyinlola, guwerneer diiwaan Osun, Otunba Adebayo Alao-Akala, guwerneer diiwaan Oyo e jaagorgal duumingal fedde nde Ministeer Jaŋde mo waɗii peeje golle.[24][25] Sijuwade e Gomnaajo Oyinlola wi'i ɓe mari bawɗe suɓugo mo laatoto guwerneerjo lesdi Osun.[26] E lewru feebariyee 2010 Sijuwade e laamɓe aadaaji 16 woɗɓe njaɓi senaateer Iyiola Omisore ngam wonde kanndidaa guwerneer diiwaan Osun e wooteeji 2011.[27] Caggal ɗuum won tuumeede wonde senateer Omisore ina luurdi e Sijuwade sabu waasde jogaade ballal e ɗaɓɓaande Omisore ngam wonde guwerneer. Omisore yeddi ko haalaa koo, o wiyi wonde jokkondiral ngal ko moƴƴal, o wiyi kadi "Ooni ko laamɗo men, eɗen poti reende e hormaade mo kadi".[28] E lewru Juko hitaande 2010 Sijuwade e laamɓe aadaaji woɗɓe njaɓi kanndidaagal Fatai Akinade Akinbade ngam wonde guwerneer.[29] E lewru sulyee 2002, Oba Okunade Sijuwade wondude e ɓiyiiko, laamɗo Adetokunbo Sijuwade mbaɗii batu e mawɗo Emeka Anyaoku - Koolaaɗo kuuɓal leydi Angalteer, hono Baroness Amos - gardiiɗo suudu sarɗiiji Angalteer e oon sahaa. Lord Waverly, Lord Thurlow, e Bishop Guildford e nder woɗɓe ngam yeewtidde e no ɓe ɓeydirta njulaagu hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee, njulaagu e njulaagu hakkunde leydi Angalteer e leydi Naajeeriya. Ɓe teskii fartaŋŋeeji gollondiral e nder fannuuji 15 faggudu e ko juuti, ɓe cosi laawol diisnondiral hakkunde Biritaan – Naajeeriya ngam wallitde ɗum.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Njeenaaje e teddungal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Kumanndaajo lesdi Naajeeriya (CFR)

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Gardiiɗo Sigil leydi Yoruba

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Kanselor tedduɗo, duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, Kano, leydi Najeriya

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Jaagorɗo teddungal, Jaaɓi-haaɗtirde Osun, Osogbo, Diiwaan Osun, Naajeeriya

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Gonnooɗo hooreejo leydi, duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal, Uyo, diiwaan Akwa-Ibom, leydi Najeriya

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Doktoor e sariyaaji siwil (Honoris Causa), Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Obafemi Awolowo, Ile-Ife, Diiwaan Osun, Naajeeriya

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Doktoor binndol (Honoris Causa), Duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, to diiwaan Akwa-Ibom, to leydi Najeriya

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Doktoor ganndal (Honoris Causa), Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Lagos, Diiwaan Lagos, leydi Najeriya

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Tergal e Duɗal Njuɓɓudi Angalteer

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Teddungal ngenndi ɓurngal toowde, Republique Poloñ

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Laamɗo Belsik Ceerndagol Komanda e nder Ordo Korona

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Luural maayde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

O hollitaama o maayii ñalnde 28 lewru juko hitaande 2015 to opitaal London tawi omo yahra e duuɓi 85 kono kabaaru oo yedditaama e diɗɗal aadaaji laamɗo Ile Ife ngal wiyi omo wuuri, omo wondi e cellal.[30][31] Maayde maako haa lesdi ndi'i, ɗum anndinaama dow laabi ɗi ardiiɗo lesdi Ife, nde ɓe njilli guwerneer lesdi Osun nder lesdi Naajeeriya, Rauf Aregbesola, nyande 12 lewru bowte hitaande 2015 haa suudu guwerneer lesdi Naajeeriya, Osogbo. Ardiiɗo lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari holli sunaare maako dow sankaare maako.[32][33][34] Ko kanko woni Arole Oduduwa gadano maayɗo caggal leydi Yoruba. Tiitoonde Adimula Ife ko ruuhu, nde fotaani Ooni yaltude caggal keeri Yoruba.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]