Jump to content

Oba Oluwole

Iwde to Wikipedia

Oba Oluwole (maayɗo 1841) laamiima e hitaande 1837 haa 1841. Baaba makko ko Oba Adele.[1]

Luural e Kosoko

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Genesis Oba Oluwole e laamɗo Kosoko ina feeñi e ƴaañorgal maɓɓe ngam heɓde Obaship Lagos nde Oba Adele maayi.[2] Nde Oluwole wonti Oba, o riiwi deerɗiiko Kosoko, Opo Olu, diga Lagos, hay so tawii diineeji tawi o alaa ko o waɗi e jaagorɗe.[3] Yanti heen, caggal nde Oluwole fooli fitinaaji Kosoko ɗi nganndu-ɗaa ko Ogun Ewe Koko ("leɗɗe hare coco-yam"),[4] Oluwole neldi kapiteen mum hare - Yesufu Bada - e golle konu ngam heɓtude jawdi e nder kasoo Kosoko.[5]. ]

Maayde e ɓuuɓri barmeeji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Oluwole maayi ko e hitaande 1841 nde lewru yani e nokku Oba. Ɓanndu Oluwole fuɗii, ina waawi anndeede tan ko e ɓuuɓri laamɗo makko ina faarnoroo ɓanndu makko.[3]

  1. Mann, Kristin (2007). Maccungaagu e jibineede wuro Afrik: Lagos, 1760-1900. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana, 2007. p. 45. ISBN 9780253348845.
  2. Fasinro, hassan adisa babatunde. Yiyngooji politik e pinal Lagos. Duɗal jaaɓi haaɗtirde Michigan. p. 61.
  3. Mann, Kristin (26-09-2007). Maccungaagu e jibineede wuro Afrik: Lagos, 1760--1900. Jaaɓi-haaɗtirde Indiana, 2007. pp. 47-48. ISBN 9780253117083.
  4. Smith, Robeer (lewru Yarkomaa 1979). Konsulaa Lagos, hitaande 1851-1861. Jaaɓi-haaɗtirde Kaliforni, 1979. pp. 14-17. ISBN 9780520037465.
  5. Yemitan, Oladipo. Madame Tinubu: Julaajo e Laamɗo-waɗoowo. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde, 1987. p. 8.