Oba Sanusi Olusi
Oba Sanusi Olusi (maayɗo e hitaande 1935) ko njulaagu keewngu, lomtiiɗo Ibikunle Akitoye e wonde Oba mo Lagos tuggi 1928 haa 1931 e nder duuɓi ɗi yoga e daartiyankooɓe mbiyata « Interregnum » e duuɓi Oba Eshugbayi Eleko mo o riiwaa. Oba Sanusi Olusi ko taaniiko Olusi, kadi taaniiko mawɗo Oba Ologun Kutere.[1][2] Sanusi Olusi woni Oba juulɗo arano mo Lagos.
Golle e ƴellitaare to Oba mo Lagos
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Sanusi Olusi ko njulaagu jooɗiiɗo to 25 laawol Pont to Idumota.[3] O meeɗiino haɓaade laamu Lagos e hitaande 1925 kono o fooli ɗum e oon sahaa laamɗo biyeteeɗo Ibikunle Akitoye. Caggal nde jeyi makko to Bridge Street heɓi laamu koloñaal Angalteer to leydi Najeriya,[4] o waɗtaa Oba mo Lagos e maayde Oba Ibikunle Akitoye. Jeyi Sanusi Olusi ko laamu heɓi ɗum ngam mahngo pont Carter.[3]
Depooji ko Oba mo Lagos
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nde Oba Eshugbayi Eleko, mo o woppitaa ko adii ɗuum, o riiwtaa, Sanusi Olusi naamnaa yo yaltu e galle laamorɗo oo (Iga Idunganran), laamu koloñaal Angalteer rokkaa mo galle 1 000 £ e sara laawol Broad Street, ɓeydi heen kadi njoɓdi hitaande kala fotde 400 £ hitaande kala. E sahaa caggal mum o rokkaama nokku makko to Oke-Arin anndiraaɗo Iga Olusi.[3]
Waɗde kadi o haɓaaki e laamu Lagos e hitaande 1932
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nde Oba Eshugbayi Eleko sankii e hitaande 1932, Sanusi Olusi haɓaama e Obaship, oo sahaa o yahdi e laamɗo Falolu Dosunmu kono o dañii haɓaade. Wonno ko jokkere enɗam hakkunde Sanusi Olusi e Oba Falolu Dosunmu - E hitaande 1935, Oba Falolu salii ko o yi’i ko jikku Sanusi Olusi ɓurɗo toowde : huutoraade maande laamɗo e waɗde e ɓoornaade no Oba nii.[5] E nder jaabawol seppo Oba Falolu, Guwerneer Cameron wiyi Sanusi Olusi yo woppu hono ndee ɗoo jikku.[6]
Wade
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Sanusi Olusi maayi ko hitaande 1935, o wirnaa ko e yanaande Okesuna.[3]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Musliu olaiya anibaba (2003). Lagosiyanke mo teeminannde 20ɓiire: taariindi nguurndam mum. Tisons limtilimtinɗo, 2003. p. 25. ISBN 9789783557116. Ƴeewtaa ko ñalnde 30 sulyee 2017.
'Dimeji Ajikobi (1999). Hol ko 'Debbo keso' Afriknaajo Yiɗi?. Jaayndeeji Ark, 1999. p. 46. ISBN 9789783488694.
Folami, Takiu (1982). Daartol Lagos, Naajeeriya: Sifaa wuro Afrik. Jaayndeeji bayyinaango, 1982. pp. 58-59. ISBN 9780682497725.
Dele-Kole, Patrik (17 abriil 1975). Eliteeji jamaanu e aadaaji e nder politik Lagos. Jaaynde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cambridge. 262 tesko 18. ISBN 9780521204392.
Dele-Kole, Patrik (17 abriil 1975). Eliteeji jamaanu e aadaaji e nder politik Lagos. Jaaynde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cambridge. 174. ISBN 9780521204392.
Dele-Kole, Patrik (17 abriil 1975). Eliteeji jamaanu e aadaaji e nder politik Lagos. Jaaynde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cambridge. 275 tesko 82. ISBN 9780521204392.