Obafemi Awolowo
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Inditirde | Obafemi Awolowo |
| Ɗuubi daygo | 6 Mbooy 1909 |
| Ɗoforde | Ikenne |
| Date of death | 9 Duujal 1987 |
| Place of death | Ikenne |
| Dee/goriiwo | Haana Awolowo |
| Marude | Ayodele Soyode, Segun Awolowo Sr. |
| Relative | Segun Awolowo |
| Ɗemngal | Yarbankoore |
| Wolde | Inngilisjo, Yarbankoore, Nigerian Pidgin |
| Ancestral home | Ikenne, Ogun, Naajeeriya |
| Position held | prime minister, Minister of Finance of Nigeria |
| Janngi to | sa'aré janngirde masinko'éine dje ɓiɓɓe worɓe, University of London, Wesley College, Ibadan |
| Member of political party | Unity Party of Nigeria |
| Diina | Nasaaraankore |
| Memba en | Fabian Society |
Obafemi Jeremiah Oyeniyi Awolowo (Listenⓘ; 6 mars 1909 - 9 mee 1987) ko politikko e hooreejo leydi lesdi Naajeeriya, o ardiiɗo ardiiɗo lesdi Naajeeri. O anndiraa no go'o nder yimɓe mawɓe nder ɓaawo ɓaawo ɓernde lesdi Naajeeriya diga 1957 haa 1960. Awolowo waɗi tagdi mawɗo lesdi Yoruba Egbe Omo Oduduwa e hooreejo lesdi lesdi lesdi lesdi Naajeeriya nder lesdi lesdi Naajerya diga 1952 haa 1959. O laati hooreejo jaɓɓaaku nder senegal federal to laamu Balewa diga 1959 haa 1963.
Nde o ɓeydi suka, o laati marɗo kubaruuji, o haɓɓii kubaruuji bana Nigerian Worker e African Sentinel, ha dow feere boo. O laatake o laati mo tagdi e publisher Nigerian Tribune of African Newspapers of Nigeria Ltd. O winndi kadi nder nder nder nder jardi makko dow British. Caggal nde o heɓii jaaynde makko nder lesdi Naijeriya, o yahi London ngam o jaaynde nder jaaynde. University of London Obafemi Awolowo woni premier arandeeji lesdi lesdi lesdi lesdi Naajeeriya, nden boo o laati komisarol lesdi lesdi lesdi ngam jawdi, e mawɗo hooreejo lesdi lesdi lesdi fu nder konu lesdi Naajeeri. O wonnoo ko'e tati mawɗo mo'ootiral ngam jaɓɓaade laamu ɓurɗo mawnde nder leydi ndi.
O fuɗɗii golle maako, bana yimɓe maako anndunooɓe, bana lesdi nder juulde ɓooyma lesdi Naajeeriya, haa o fuɗɗii warugo hooreejo lesdi Naajeeri. Awolowo waɗi ko ɓuri heewde e nder sariya ummatoore ɓamtaare nde waɗi lesdi Naijeriya leydi jamanuure. E hitaande 1963, o waɗii kiita e o waɗii duuɓi 10 e nder kaso ngam waɗugo ko o waɗi nder leydi. O rimmi dowla nder hitaande 1966, caggal ɗum o suɓii Ministaaɗo Fedde Finance. Nder anndal fuu ɗu'um, Awolowo woni neɗɗo arande nder jamanu jamanu ndu'un noddinaa hooreejo Yoruba (Yoruba: Asíwájú Àwọn Yorùbá ko Assiwájú Ọmọ Oòduà).
Ɓiɗɗo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Awolowo jibini Jeremiah Obafemi Oyeniyi Awolowo haa 6 mars 1909 nder wuro Remo Ikenne (ko jooni Ogun State Nigeria). O woni ɓiɗɗo tan David Shopolu Awolowo, mo remooɗo e sawyer, e Mary Efunyela Awolowo. O woodi deerɗiraaɓe ɗiɗo e deerɗiraawo gooto. Baaba Awolowo jibini to ardiiɗo mawɗo e ardiiɗo Iwarefa, mawɗo ɓaawo yimɓe Osugbo je laaminoo Ikenne.
Nder hitaande 1896, baaba Awolowo laati gooto nder yimɓe Ikenne arandeeji ɓe njaɓɓi diina kiristaana. Maama Awolowo, Adefule Awolowo mo Awolowo mawnini, o ɗon mawnina yimɓe Ifá. Adefule, mawɗo Awolowo, waɗi goonɗinki Obafemi wonde reynuki baaba maako (maama maako). Awolowo'en baaba maako je'i Kiristan'en ɗon hawta bee ko saare maako hoola. O ɗon ɓeyda yimɓe ɓe ɗon mawnina Allah kalluɗo, Obaluaye. Baaba maako maayi dow 8 abriil 1920, ngam ɓandu ɓandu nde Obafemi waɗi duuɓi sappo e go'o.
O yahi janngirde feere feere, hawti bee janngirde batiste boys' high school (BBHS), Abeokuta; nden o laati jannginoowo nder Abeokuta, ɓaawo maajum o heɓii ko o jaɓata bana jannginooɗo ɗerewol. Ɓaawo ɗun o waɗi ko o gollaaki e nder Wesley College Ibadan, e kadi o wondi ko o wurtina nder nder nder nder Nigerian Times.
Caggal janngirde maako e Wesley College, Ibadan, nder 1927, o jokkaama e University of London bana jannginoowo jaayndeere nden o jaɓi jaaynde nde Bachelor of Commerce (Hons.). O yahi to UK nder 1944 ngam janngude tawreeta e University of London, nden o noddinaa to Bar e nder nder suudu nder nder nder nder suudu on 19 Noofambar 1946. E hitaande 1949, Awolowo waɗi tiggi Nigerian Tribune, ko winndannde hooreejo leydi Nigeria, nde o huutori ngam haajinaade ɓernde leydi ndii nder yimɓe lesdi ndii.
Siyasal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1945, o yahdi to Kongre Pan-Afrika jowitiiɗo e Manchester hono darnde darnde darnugol sukaaɓe Nigeria e H. O. Davies. Kadi ɗon ɗon hawta ɗon ɗon hawti listol marɓe haandi, hawti Kwame Nkrumah, Hastings Banda, Jomo Kenyatta e Jaja Wachuku, ha nder woɓɓe.
Bana premier
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Awolowo woni hooreejo feddeere lesdi Naajeeriya. Nder laawol maako to ferɗam lesdi Naajeeriya (1947), ko'e ferɗamol federeeji ɗiɗawre ngam laamɗo lesdi Naajeeri, o ɗon haɓɓa dow federeeji bana laawol tan ngam hawtuki lesdi e hakkiilo, e hooreejo kawtal, o ɗon arda dow dow dow dow leydi ngam waɗugo leydi federeeji, ɗum ɗum wurtinaama nder nder leydi Lyttleton nder hitaande 1954, ɓaawo model ngal darnde lesdi lesdi lesdi hirnaange e hoore maako. O ɗonno ɗonno ɗonna ngam hakkiilo ɓurɓe ɗuuɗugo bee ɓaawo ɓaawo laamorgo lesdi lesdi lesdi lesdi, o ɗonno ɗonni ngam hakkiilu lesdi lesdi lesdi Lagos ɗonno laami lesdi lesdi lesdi Yoruba. O ɗon ɗaɓɓa lesdi ndi ɗon e yiɗi ɓe anndina hakkilo yoruba'en.
Nde o laamiiɗo ardiiɗo leydi, o hollii o neɗɗo mo o yi'i ko o mari hakkillo e mo o laamii mo. Awolowo boo o jeyaaɗo politikal social-democratical leydi ndi. O wallitii hakkillaaji ummaatooje e jaaynde central nder laamu. O maaki dowla on fotaani haɓɓugo kuuje lesdi Nigeria nder jannde e ɓamtaare ɓamtaare nder lesdi. Ko ɗum waɗi, o hollitii jaŋde fuɗɗam dowla ngam yimɓe fuu e jaŋde hakkillo ngam sukaaɓe nder lesdi hirnaange, o waɗi kuugal teleeji arande nder lesdi Afrika nder hitaande 1959, o waɗi boo kuugal Oduduwa Group, ɗi fuu ɓe mari ceede diga kuugal kakao, ɗum woni ko woni ko woni ɓaawo jawdi lesdi.
Wuro maako dow 3 lewru Noofambar 1959 to suudu jamiroore lesdi lesdi lesdi lesdi fuunaaŋge, o ɗon wi'a ko o waɗi nder laamu diga 1952 haa 1959, ɗon hokki haala to kuuɗe maako e ko o waɗi bana moofta.
Haɓɓugo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Gila nde nde ndeen, o ardii ko'e maɓɓe, o ardi ko'e yimɓe ɓeen ɓeen ɓe ɓeen ɓe'e ɓeen ɓe ko'e ɓe'e, o arda ɓeen ɓe wonɓe ɓeen ɓe ɗonno ɓe'e maɓɓe. Hakkunde Awolowo e Akintola dow no ɓe njogori lesdi lesdi lesdi lesdi man fuɗɗi ɓe mari alkawal bee laamu lesdi lesdi man. Wuroore laamu waɗi haɓɓugo leydi fuɗɗam nder lesdi hirnaange, e ɗum waɗi haɓɓuki laamu e sariya fuɗɗam.
Woni nder laamu leydi, Awolowo e partidu maako ɗon hawta e darnde ɓeydaare. Yimɓe Akintola, ɓe ɗon ɓeyda ngam ɓe ɗon hawta dow laamu, ɓe ɗon umma partiya lesdi lesdi lesdi lesdi Nigeria (NNDP) ha jaango Akintola. Ɓaawo ɓaawo ɗon ɓe ɗon halki jaɓɓaare lesdi lesdi lesdi lesdi hirnaange, laamu lesdi lesdi lesdi ndi ɗon maɓɓina ɗum ɓaawo kuugalji ɗi waɗi NNDP Akintola haa laamu, ammaa ɓe ɗon ngalaa suɓaaji. Gaɗa wakkere Awolowo e pukara'en feere ɗon ɓe ɗon ɓe ɗon maɓɓana, ɓe ɗon ɓe accita, ɓe ɗon maɓɓa (ji ɓaŋgugo), ɓe ɗon ɓe njara nder suudu nder laamu Balewa ngam ɓe ɗon ɓe hawta bee laamu Ghana ngam ɓe maɓɓa laamu federal.
Bana ardiiɗo lesdi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nder hitaande 1966, laamu hokki mo yaasi e mo yaafana, caggal ɗum o jaɓɓi darnde Ministaaɗo Fedde. Daga darnde nde, o wallitii ha jonde hakkiilo hawtaade Nigeria nder naftoraaku mum keso, haɓɓii nder duuɓi sappo e sappo e nder naftoraaki e hokki jawdi lesdi. O walliino kadi ha ɓamtaare sistemji jaɓugo ceede e jaɓugo jaɓugo jawdi leydi (FAAC), je waawiri leyɗe ɓesngu je ɗon haɓɓii ngam ɓeyda hakkilooji ɓaleeɓe ngam ɓe ɓeyda e ɓe ɗon maaki haa hande. O ɗon haani anndugo ko o noddi ceede lesdi kesum, NAIRA Nigeria ha jahrol maako.
Bana mo'o hooreejo leydi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nder hitaande 1979 e 1983, o haɓɓi dow laawol jamiroore Unity Party bana mo'o hooreejo leydi, ammaa o maayi to jamiroore lesdi Shehu Shagari. Nder 1979, o hawti e jaɓɓa maako nder suudu kiita, o waɗi haala ngam kiita kiita kiitoowo ngam mo heɓata ko o heɓii ko o heɓani ngam o heɓii ɓurna yimɓe nder 2/3 nder lesdi (ko wakkati maajum 19) ɗum waɗi kiita kiite mawɗo kiita nder hitaande 1979 e hooreejo kiita Fatai Williams.
Ɓaamorde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1992, Obafemi Awolowo Foundation haawti wonde fedde hooreejo, ko wonaa footi, ko wonaa fedde, ko haawti ɓeydaade jokkondiral ngal hawti e jokkondiral politik e janngooji ɗiin ngam ɓeydaaki ɓamtaare lesdi Naajeeriya. Fedde nden fuɗɗii e hooreejo lesdi Naajeeriya wakkati oon, Jeneraal Ibraahiima Babangida, to Fedde Liberty, Ibadan. Fedde Obafemi Awolowo ɗon tokki ɓesdaago miijooji maako nder kuuje jaayndeeji bana Webinar Awolowo Memorial 2025, haani ""Nduuni 21st Century: Fuuɗuki e Fuuɗugo". Ɗuum ɗemɗe hawti e teknoloji (ko ɓuri fuu AI), hakkilantaaku hoore, e kiitaaji ummaatoore - ko Awolowo jeyi. Ammaa, ko ɓuri mawnugo (ngam Awoism) woni ko'e mum ko'e misal, welfarism, darnde mum ngam ɓeydaade laawol decolonisation e dow dow dow dow feddeere dow hoore hoore kalfinaaji e ɗemɗe e hawtuki dow lesdi fuɗɗi dow lesdi - bana dow dow dow lesdi lesdi lesdi lesdi. Awolowo maayi nder jam nder wuro maako Ikenne nder lesdi Ogun, Efunyela Hall (nde noddiraa diga inna maako), nder 9 Maayi 1987, e duuɓi 78 e nder Ikenne, lesdi Ogun.
Nolde hoore
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Awolowo waree Hannah Idowu Dideolu Adelana, boo daga Ikenne Ogun State, e 26 Desemba 1937. Ɓe woodi ɓiɓɓe njooɗi (5): OluSegun Awolowo (1938-1963), (baaba Segun Awolowo), Omotola Oyediran (woowo Awolowo) (1940-2020), Oluwole Awolowo (woowo 1942-2013), Ayodele Soyode (woowo awolowo) (woowo 1944-2011), inna debbo ɗiɗawɗo nder lesdi Naajeeriya Dolapo Osinbajo, e Tokunbo Awolowo-Dosunmu (1948).
Ko'e teddungal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Ha ɓaawo ko ɗuuɗi dow laamorde mawɗe, innde maako ɗon wondi dow laawol, bana way Awolowo, Bodija Ibadan, Chief Awolowo ɗon jogii laamorde Odole Oodua of Ile-Ife.
Bibliography
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- laawol to lesdi Nigeria
- Awo - Autobiography of Chief Obafemi Awolowo
- Fuude am
- Firooji dow leydi Nigeria
- Laamu yimɓe
- Laddaaki & Tactiki lesdi Naajeeriya
- Caɗeele Afrik - Ɗuɗal Foondooji
- Awo dow konu lesdi Nigeria
- Laddam to Mawɓe lesdi Nigeria
- Wolde Hakkiilo
- Wolde Ceyɗol
- Wolde hikma
- Fedde Ɓamtaare - Fedde 1 - Fedde Ɓamɗam nder suudu fursina
- Fedde Ɓamtaare - Deftere 2 - Kuugal Demokarasii
- Laddol am nder suudu ceerno
- Soosyaalima nder kuugal lesdi Naajeeriya
- Ɗe dow haala mawɗo Obafemi Awolowo
- Fallaaji lesdi Nigeria
- Ɗe'e ɗe Aawol mbaɗata
- laawol to ardiiɓe jawdi nder lesdi ɓamtaare
- Lataade ngam luural ɓaawo konu
- Ɗaɓɓitol dow alkawal konu Anglo-Nigeria
Ndaare kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ikenne residence of Chief Obafemi Awolowo