Obambo
Obambou, kadi Obambo walla Obamba, ko tagoore ɓurnde toowde jeyaande e leƴƴi Afrik hakkundeejo. Ina hollira wonde ko bonannde, jogiinde doole waɗde ko boni e waɗde ko moƴƴi so yiɗii, jogaade mbaawka jogaade e saabaade ñawu, walla yiɗde galle mahaaɗo e maɓɓe. E nder won e leƴƴi Afrik, Obambou ina wiyee seyɗaane, walla ruuhu neɗɗo mo wirnaaka no haanirta nii.[1]
Jeyi/rafi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Leñol Commi ina sikki so neɗɗo ina wondi e rafi bonɗo, Obambou ina waawi wonde ñaawoowo mo doktoor walla "Ogounga" waawi anndinde ɗum.Obambou oo maa jooɗo e nder reedu aadee haa ɓesngu, sehilaaɓe e hoɗdiiɓe mum taartoo neɗɗo jogiiɗo oo, mbaɗa noddaango no mbaawirta nii. Yimɓe ɓee ina njima, ina njima, ina ngulla, ina njima geɗe. Ɓe mbaɗata ko waɗi noddaango ngam riiwtude Obambou en.[2][3][4]
Leñol M'pongwe ina sikki wonde neɗɗo ina waawi jibineede e ruuhu ganndiraaɗo Obambou, jibineede ko jom hakkille. Ko ɓuri heewde e leƴƴi goongɗinɗi Obambou ina njogii miijo wooto wonde Obambou ina waawi riiwtude neɗɗo e nder jeyi.
Lore ceertuɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Alaa sanamuuji walla maandeeji keertiiɗi ngam "seyɗane" walla mbaydi ruuhu doole Obambou.
Goɗngol ko Obambou ina hoɗi e nder ladde, won heen kadi ina wirnaa no haanirta nii, kono haa jooni ina suusaa njillu, ina feeña e banndiiko ɓadiiɗo, ina ɗaɓɓa nde ɓe mbaɗata galle sara galle maɓɓe. Oon jamma rewɓe wuro ngoo ina kawra ngam yimde e yimde, janngo mum yimɓe ɓee njilloyoo yanaande maayɗo oo, mbaɗana ɗum en sanamuuji. Ɓe ndarni ndeen huɓeere tokosere sara galle neɗɗo mo Obambou yilli oo; caggal ɗuum waɗde biyeteeɗo mo maayɗo oo nawnoo haa yanaande mum e nder ŋoral, kam e won e ɓuuɓri ummoraade e yanaande ndee. Ndeen ɓoggol danewol ina fawee e dow damal hee.
Won e leƴƴi, Obambou ina resndaa ruuhu debbo.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Du Chaillu, M. (1861). "Observations on the People of Western Equatorial Africa". Transactions of the Ethnological Society of London. 1: 305–315. doi:10.2307/3014202. ISSN 1368-0366. JSTOR 3014202.
- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named:032 - ↑ Bane, Theresa (2016). Encyclopedia of Spirits and Ghosts in World Mythology. McFarland. p. 97. ISBN 978-1476663555. Retrieved 2017-12-18.
- ↑ "The Project Gutenberg eBook of Curiosities of Superstition, by W. H. Davenport Adams". www.gutenberg.org. Retrieved 2020-10-29.