Jump to content

Obimo

Iwde to Wikipedia

Obimo ko wuro nder diiwal laamu Nsukka nder jiha Enugu lesdi Naajeeriya. Innde mayre timmunde ko Obimo Asebere. Ina waɗi renndooji joy :

Akpotoro Aamagu Ajuona- reeji Agbo -Ideke aleju Akautara Ngo woni ko e saraaji wuro Nsukka. Obimo ina renndini keeri gooti e Edem to Fuɗnaange ; Lejja to bannge funnaange; Agbani nguru bannge fuɗnaange e nkpologu bannge hirnaange.

Jaŋde nder renndo ina waɗi duɗe hakkundeeje tati : Duɗal hakkundeewal renndo Obimo (ko wayi no Obimo Girls), Duɗal hakkundeewal renndo Ajuona, Duɗal hakkundeewal renndo Akpotoro Obimo. Kadi duɗe leslese jowi ina heen duɗal leslesal Udoka Akpotoro, duɗal leslesal Hilltop i e ii Ajuona, duɗal leslesal Union, duɗal leslesal Community Agbo, duɗal leslesal Central Akwutara.

Igwe Spencer woni laamɗo aadaaji Obimo e Igwe Moses Edoga woni laamɗo aadaaji renndo Ajuona, mo laati lomto mawɗo maayɗo Anthony Ani.

E dow werlaaji diga Nsukka, Ikwoka Ezemba woni wuro aranndewo ngo woni haa les 'Ugwu odugudu tulde ko adi joonde wuro arannde ɓaawo tulde. Amagu (Ama agu), ko ɗum firti « ŋoral liɗɗi », ko wuro adanngo yiyeede so neɗɗo fawii koyɗe mum e dow Ajuona Obimo. Tariya Limngal Obimo'en booɗngal ɗon tokka iwdi maɓɓe haa laamu Nri ɓooyma nder jiha Anambra. Hay so tawii noon, ko ɓuri heewde e hoɗɓe heen ɓee ina cikka wonde ɓe ngummiima hay nokku gooto, kono batte Nri e yimɓe Obimo en mbaawaa ustaade. Ndee toɓɓere ɓe ndartinii, ko ɓe ndenndaani e hay wuro wooto, to bannge rokkude ɓe teddungal no Maamiraaɓe maɓɓe nii walla nokku ɗo ɓe ngummii. Hoɗɓe e Obimo ɓooyɓe ina cikkatnoo ko sehilaaɓe mawɓe ; batte ɗuum ina njiyee e nder gure ɓurɗe famɗude e nder Obimo, (Ama-eha Agbo). Ɗe mbaawi ɓuuɓde ko e galle gorko mo yimɓe fof mbiyata Ugwuta Alaya Onyechi, kono innde mum tigi ko Abel Ugwoke. Yimɓe Obimo ko Igbos e leñol.

Renndo-pinal Ɗee renndooji ko diineeji gaadanteeji. Ɓe njokkondiri ko ɓuri heewde e golle maɓɓe renndo-pinal, politik, e faggudu e diine Afriknaajo gaadanteejo – haa arti noon e gargol ɓaleejo e diine mum keso.

Sigga Ɓe ngonaa remooɓe nguura ɓurɓe fawaade e kuutorɗe ndema ɗe ɓe peewnata e nokkuuji maɓɓe ko wayi no ƴiye, ƴiye e ƴiye. Ko ɓuri heewde e ndema maɓɓe ngam hannde ko yam (Dioscorea spp). Ɓe mbaɗata kadi ko golle ñeeñal e golle naalankaagal ko wayi no njamndi, sewnde, waɗde basket, sewnde. Rewɓe maɓɓe ɓuri remde ko gese, egguuji, e pepper keso. Ɓe mbaɗata kadi ko golle e gure koɗdiiɗe maɓɓe.

Jokkondire yaajɗe https://web.archive.org/web/20120725160919/http://renndo_jaŋde.com/ciimtol_e_fannu_arkewolosi_cakkitiiɗo_e dow_nokkuuji_golle_njamndi.html Ƴeew kadi Nokkuuji yimɓe e nder diiwaan Enugu