Ogbomosho South
Ogbomoso South nokkuure laamu lesdi Naajeeriya ɗon jooɗi haa lesdi Oyo, zone geopolitical lesdi Naajeeriya. Jooɗorde mayre woni ko e nokku biyeteeɗo Arowomole to wuro Ogbomoso.
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Laamu nokkuure Ogbomoso Sud sosaa ko e hitaande 1991, nde ƴettaa ko e Diiso nokkuure Ogbomoso ɓooynde.[1] Ɗemngal Yoruba woni ɗemngal ɓurngal mawnude e nder nokku oo, hoɗɓe ɓee ina keewi jogaade diineeji Kerecee’en e Lislaam e nder yimɓe ɓee.[1]
Yimɓe/Nokku
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Wertallo mayri ko 88 km2, e binnditagol 2006 ngol ko 185 815 neɗɗo.
Kod posto biro
Kod posto nokku oo ko 210101.[2][3]
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Laamu nokkuure Ogbomoso Sud sosaa ko e hitaande 1991 ummoraade e laamu nokkuure Ogbomoso ɓennuɗo oo, ko njuɓɓudi konu. Koɗorɗe e nder Kawtal ngal ina njeyaa heen: Idi- igba, Gaa- Lagbedu, Kajola, Kowe, Oke- Ola, Adeoye, Onidewure, Molete, Arowomole, Sanuaje, Obandi, Ijeru, Ayegun, Oke Alapata.[4]
Sigga
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Faggudu nokku laamu Ogbomosho Sud ɓuri tuugnaade ko e ndema. Diiwaan oo ina jogii leydi ɓuuɓndi, ndema woni ko ɓuri heewde e nguura hoɗɓe heen.
Ogbomoso South Local Government Area ina manti sekteer njulaagu mawɗo, ina waɗi luumooji keewɗi, ina jeyaa heen luumooji Aarada ɓurɗi lollude ɗo geɗe keewɗe yeeyetee. Demal ina yahra yeeso e nder diiwaan hee, e ndema gese ko wayi no kakawo, maaro, maniok, e melon. Yimɓe nokku laamu Ogbomoso Sud ina mbaɗa golle faggudu teeŋtuɗe ko wayi no diwgol, njulaagu e mbaydiiji mbaylaandi, e njulaagu.[1]
Geografi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nokku laamu Ogbomoso South ina yaaji ko ina tolnoo e 68 kiloomeeteer kaaree, ina wondi e nguleeki tolniiki e 28 degereeji Celsius. Toɓooli hitaande kala e nder nokkuuji laamu Ogbomoso Sud ko hedde 1830 mm, tawi njaaweeki henndu ina winndaa e 9 km/h.[1]
Nokkuure
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Wuro e gure les Ogbomosho woyla laamu nokkuure:[1]
Adeyoye
Aroowomole
Gaa Legbedu
Obandi
Kajola
Oke Alapata
Oke ola
Onidewre
Oke-Oba
Ore-Merin
Nokkuuji ɓurɗi lollude
Koolol safrirde laamu – laawol sodiq sekendegbe, Aroomole
Koolol binnditagol – Arowomole
Ekklessiya Nulaaɓe, Moɓondiral Alapata[5]
Koolol ngenndi, Aroowomole
Seminaar diineeji Baptist Naajeeriya
Catal Baptiste Beulah
Defterdu Dowla – Aroowomole
Koɗki fedde nde – laawol Ibapon
Koɗki njulaagu – Laawol Osogbo
Egliis Baptiste Idi-Oro
Lugge Akande – Toppitiiɗo
DAD Foundation Arena de sport, Idi-Oro
Korse fedde nde ko feewti e kisal laawol – Oluwatedo
Duɗal toowngal katolik to Maryland
Katedraal Metodist en – Arowomole
Eklesiya Baptist jeytaare Beriya – Kajola
Eklesiya katolik St Anne – Arinkinkin
Eklesiya katolik St Ferdinand
Onpetu mo galle laamorɗo Ijeru
Koolaaɗo kuuɓal karallaagal laamu, Kajola[6]
Duɗal hakkundeewal Baptist, Ahoyaya.
Duɗal leslesal Nulaaɓe II
Duɗal leslesal Abede[4]
Duɗal Model Nulaaɓe
Luumo Aarada – Laawol Osogbo
Duɗal leslesal Ayegun II
Duɗal leslesal A.U.D, laawol Awoye.
Duɗal leslesal Kajola