Ohama Kagetaka (1540-1597) ko jom jawdi en Japonnaajo e nder yontaaji cakkitiiɗi ɗii e yontaaji Azuchi-Momoyama to Japon. O golliima e nokku diiwaan Shima (jooni jeyaa ko e diiwaan Mie), caggal ɗuum o ardii konu ndiyam wonande Takeda Shingen e Tokugawa Ieyasu fof hade makko maayde e hitaande 1597 tawi omo yahra e duuɓi 57.
Tariya
Ohama golliima no mawɗo pirat en e nokku biyeteeɗo hannde Ohama-cho to Toba, e nder diiwaan Mie. O joginoo laamu mawngu e nder diiwaan Ise Bay kadi omo joginoo semmbe no feewi e leñol Kitabatake, joginoongol guwerneer diiwaan Ise.
Ohama ina joginoo njiimaandi wuyɓe ɓesngu Kitabatake, ina joginoo atakebune, kono Kuki Yoshitaka fooli ɗum, mo Oda Nobunaga wondunoo e mum ngam hawrude e diiwaan Shima. Caggal ɗuum, Ise Bay yani.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
E hitaande 1571, Kagetaka heɓi noddaango ummoraade e Tsuchiya Sadatsuna, gardiiɗo Takeda Shingen, ngam mahde laana ndiwoowa wonande leñol Takeda, O wonti amiral e laana ndiwoowa ka ‘atakebune’ gooto e laanaaji tokoosi sappo e joy. Caggal nde Shingen maayi, Kagetaka golliima e les njiimaandi Takeda Katsuyori e wolde Omosu e leñol HojoE hitaande 1582, caggal nde leñol Takeda yani, Kagetaka woniino ndeen amiir Tokugawa Ieyasu, o rokkaa fedde 1 500 koku e nder diiwaan Suruga. Caggal ɗuum, kanko e Mukai Masatsuna e Mamiya Takanori, o golliima e gardagol Honda Shigetsugu e nder golle geec e leydi.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
E hitaande 1584, e kampaañ Komaki-Nagakute, o waɗi caɗeele e nder geec wonande konu Hasiba Hideyoshi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Kagetaka wonti mawɗo "fedde Misaki nayi", leñol Ohama, wondude e leñol Mukai, Mamiya, e Chika. Hoɗorde Kagetaka to Misaki ina woni e dow heddiiɓe e hoɗorde Nanjō Masaharu, gonnooɗo joom galle laamorɗo Misaki, kadi gardiiɗo Hōjō Ujichika.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Kagetaka maayi ko e hitaande 1597, omo yahra e duuɓi capanɗe joyi e jeetati. E lewru nayaɓuru hitaande 1600, ɓiyiiko biyeteeɗo Mitsutaka tawtoraama wolde Sekigahara.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]