Jump to content

Olu Oyesanya

Iwde to Wikipedia
Olu Oyesanya
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
InndeOlu Taƴto
Ɗuubi daygo26 Seeɗto 1923 Taƴto
Date of death1999 Taƴto
ƊemngalYarbankoore Taƴto
WoldeInngilisjo, Yarbankoore, Nigerian Pidgin Taƴto
Sana'ajijournalist, diplomat Taƴto
Janngi toUniversity of Westminster Taƴto
LenyolYimɓe Yarbanko'en Taƴto

Mawɗo Olu Oyesanya listen c (26 abriil 1923 – 24 oktoobar 1999) ko jaayndiyanke e dipolomaat leydi Nijeer.

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Oyesanya jibinaa ko e duunde Lagos, diiwaan Lagos, to Simeon Oyesanya Ogunledun mo Sagamu, diiwaan Ogun e Eunice Irebowale Ogunledun (jibinaa ko Adeeso mo Simawa, diiwaan Ogun). O janngi duɗal Tinubu Metodist, diiwaan Lagos tuggi 1932 haa 1934. O janngi kadi duɗal St. Paul's Shagamu e duɗal grammar Ijebu Ode, diiwaan Ogun tuggi 1942 haa 1946, ɗo o waɗtaa prefekt mawɗo e laamu Reverends Efunkoin e duɗal foot'al gadanal e Nifunkoya geeɓe.

Caggal nde o timmini jaŋde makko hakkundeere, o golliima to Departemaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe, o woniino gardiiɗo jaŋde tataɓere e les njiimaandi mawɗo makko, maayɗo Mr. Ojemuyiwa mo Isara-Remo . Gila ɗoon o heɓi nafoore e jaayndeyaagal .

Oyesanya wonti Editor jaaynde Daily Service (jooni nde alaa ɗo haaɗi), o heɓi kadi bursi laamu fedde ndee e hitaande 1952 ngam ɓeydude jaŋde makko e Jaayndeyaagal to Duɗal Politeknik Laamɗo to Londres (anndiraa hannde Westminster ). Caggal nde o heɓi dipolom makko, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pictorial (hannde Sunday Mirror ) to Londres.

Nde o arti Naajeeriya, o sosi Dental Jaayndeeji Naajeeriya (NUJ), no o wiyri “Ngam ɓamtaare golle Jaayndeyaagal e nder Naajeeriya”. Ñalnde 15 marse 1954 batu udditgol NUJ yuɓɓinaama to duɗal St. Paul, Breadfruit Lagos, leydi Nijeer, kuulal ƴettaa ngam sosde fedde nde. O wonii Sekereteer gadano e hitaande 1955 haa 1959.

E lewru marse 1955, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo jaayndeeji to Konsulaa Jeneral Amerik to Lagos, Niiseer, o neldaa to Departemaa Dowlaaji Dentuɗi to Washington ɗo o waɗi kursus orientasiyoŋ to bannge golle caggal leydi e geɗe renndo, e ballal Fedde toppitiinde kabaruuji Amerik . Caggal ɗuum o wonti binndoowo koɗo e nder jaaynde wiyeteende Minnesota .

Oyesanya naati nder ministaajo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya nder hitaande 1958, nden o ɗon nodda haa hukuuma hakkilanki kuuɗe lesdi Naajeeriya haa London ngam wallugo sosde hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. Caggal nde o timmini ɗeen golle, e hitaande 1965 o arti e ministeer geɗe caggal leydi to leydi Nijeer.

Wakkati konu lesdi Naajeeriya diga hitaande 1967 haa 1970, o toɗɗaama hooreejo e hooreejo hukuumaaji pamari Naajeeriya haa lesdi Orop. E joofnirde wolde hakkunde leyɗeele o artiraa to leydi Nijeer.

E hitaande 1976, o toɗɗaa yo o won Direkteer Publicité FESTAC '77, woni Fedde Naalankaagal e Pinal yuɓɓinaande to leydi Nijeer. Ɗum woni ko adii toɗɗagol makko e gardagol Sekereteer-Registrar e hooreejo fedde jaayndeeji leydi Najeriya e hitaande 1979, ɗo o waɗi darnde mawnde ngam jaɓde ɗum e pelle terɗe. O heɓi njeenaari kaŋŋe NUJ ngam darnde makko e ɓamtaare Jaayndeyaagal e nder leydi Najeriya e hitaande 1986.

O woppi debbo makko laamɗo debbo biyeteeɗo Tanimowo Oyesanya (jibinaa ko Okupe) e ɓiɓɓe makko njoyo.