Jump to content

Olusegun O. Adewoye

Iwde to Wikipedia

Olusegun O. Adewoye (1947–2015) ko gardiiɗo mawɗo e hooreejo fedde ngenndiire ngam ganndal e njuɓɓudi (NASENI), to Abuja, leydi Najeriya.[1]

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Olusegun Oyeleke Adewoye (jibinaa ko hitaande 1947, Ilesa, diiwaan Osun, leydi Najeriya; maayi ko hitaande 2015, Abuja, FCT, leydi Najeriya[2]) ko jannginoowo to bannge ganndal kaɓirɗe e innjiniyaaruuji, iwdi Yoruba Naajeeriya. O heɓi seedantaagal duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Comprehensive, to Aiyetoro, to leydi Nijeer e hitaande 1968, o heɓi kadi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Manchester, to leydi Angalteer to duɗal jaaɓi haaɗtirde Manchester, to leydi Angalteer e hitaande 1973. E hitaande 1976, o heɓi seedantaagal doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge to ganndal njamndi e kaɓirɗe , Kambrij, leydi Angalteer. Porofesoor Adewoye naati e Duɗal Ƴellitaare Kaɓirɗe Innjiniyaaruuji (EMDI), Akure, o woni gardiiɗo e mawɗo. Golle makko e ndeeɗoo duɗal ina njeyaa e ko addani mo janngirde karallaagal fonde, furnace rotative, furnace ceramic, karallaagal njamndi ductile Austempered e semmbinde karbo-nitriding e nokkuuji njamndi. E hitaande 2003, o wonti gardiiɗo mawɗo e gardiiɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ganndal e Innjiniyaaruuji (NASENI), toppitiinde duɗe wiɗtooji jeeɗiɗi. Adewoye ina jogii ko ina ɓura 50 binndanɗe ɗe o winndi. Eɓɓooje makko c ƴellitaare ina njuɓɓina cellal naange Organik e diyooji ƴulɓe ummoraade e Polimeruuji, Nanoteknoloji e kaɓirɗe jahduɗe e jamaanu, Karallaagal peewnugol jahdungal e jamaanu (CAD/CAM). Adewoye sosi eɓɓaaɗe jokkondirɗe keewɗe e juɓɓule caggal leydi. O woniino wiɗtoowo Hearst Mining e jannginoowo njillu to duɗal jaaɓi haaɗtirde California, Berkeley, ganndo njillu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Princeton Materials, tergal e yiilirde toppitiinde golle, porogaraam wiɗtooji kaɓirɗe Amerik/Afrik, tergal fedde wiɗtooji kaɓirɗe Afrik e koolaaɗo kuuɓal eɓɓaande Nijeer/UNESCO ngam... Reforme e wuurtinde ganndal, karallaagal, njuɓɓudi kesiri leydi Najeriya.

Yoga e fannuuji wiɗtooji makko ko :

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Wiɗtooji kaɓirɗe yahruɗe yeeso: batte mawnugol e mikroo-indentaasiyoŋ e nder mbaydiiji Liga Ni MEMS

Semmbinde Surface Komponenteeji Ferrous kuutortooɗi Ɓoornugol Mani

Laɓɓingol Ionic e Corrosion kaɓirɗe mahdi ngam masiŋaaji peewnugol nguura

Ƴellitaare njamndi mboɗeeri (ADI) ummoraade e ɓuuɓri gonndi e ɓuuɓri

Deformaasiyoŋ e ɓuuɓri e nder geɗe njamndi e seramik heksagonal

Janndeeji ɓoornagol e korona.

Ƴeewndo looɗe e aluminosilikatuuji goɗɗi ngam huutoraade e nder gollorɗe

Juɓɓule karallaagal e teddungal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Porofesoor Adewoye ko Injenieer winnditiiɗo (COREN) kadi ko tergal e juɓɓule karallaagal keewɗe ina jeyaa heen:

Duɗal ganndal leydi Najeriya (fellow)

Jaaɓihaaɗtirde Innjiniyaaruuji leydi Najeriya (fellow)

Fedde Innjiniya'en lesdi Naajeeriya (fellow)

Fedde Mikroskoop Laamɗo (fellow)

Duɗal Fisik leydi Najeriya

Duɗal Seramik to Angalteer;

Fedde ganndal e karallaagal kaɓirɗe leydi Najeriya (Fellow inaugural);

Ko kanko woni keɓɗo njeenaaje keewɗe ina heen :

Hirnaange Dowla Naajeeriya ganndo (1970-1973);

Neɗɗo njeenaari, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Manchester, to Angalteer (1979);

Laamu leydi Naajeeriya ganndo (1973-1976);

Ganndo njillu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaliforni ;

Wiɗtoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaliforni Berkeley;

Njeenaari ganndo tedduɗo, to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal Obafemi Awolowo (2004); be

Njeenaari ɓurndi moƴƴude e duɗal fisik leydi Najeriya (2005).

Jaŋde e posto jaŋde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Adewoye wonnoo ko jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife tuggi 1976 haa 1984. O woniino jannginoowo mawɗo, janngoowo e gardiiɗo departemaa Innjiniyaar njamndi e kaɓirɗe (MME) tuggi 1984 haa 1988. E hitaande 1989, o wonti Profes a beca. O golliima e ɗeeɗoo geɗe : Senaa Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde (1982–1988); Goomu toɗɗagol e ƴellitaare duɗe jaaɓi haaɗtirde (1984–1985); Goomu toppitiingu jaŋde leslesre (1983–1985); goomuuji faculté keewɗi ; Goomu peewnugol weeyo to duɗal jaaɓi haaɗtirde (1985–1988); e Goomu toppitiingu koɗki jaŋde toownde (1985–1987). O woniino gardiiɗo, Laboratoori e golle karallaagal hakkundeejo (1992–1995); e dekan, Geɗe Almudɓe (1993-1995). O ardii janngooɓe heewɓe janngooɓe leslese e janngooɓe leslese won heen ko hannde ngoni porfeseeruuji e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde, mawɓe parastatal laamu e kapiteenuuji gollorɗi.

Ko seeɗa e golle Adewoye bayyinaaɗe ɗee ko nii :

Janngirɗe mbaydiiji mbayliigu dowri e nder MgO, SiC e Si3N4, 2002, e Sawyer, G. R.; Edington, J. W.; e Page, T. F.

Battane nokkuure e jikkuuji rupture stres e Rene 95, 2004[5]

Janngirɗe njamndi mboɗeeri e njamndi mboɗeeri kuutortoondi leɗɗe maniok, lewru abriil 2008

Gikku anisotropik e ɓuuɓri tiiɗndi, 2004[5]

Wiɗto anisotropi tiiɗɗo e nder turmalin e M. O. Adeoye[5].

Batte mawnugol e nder Nano e Microhardness FCC njamndiiji kiristaal gootol, ganndal kaɓirɗe e innjiniyaaruuji e Z. Zong e J. Lou[5].

Anndinde mikroo-hardness Knoop e mbaydiiji ɓuuɓɗi e nder beril (Be3Al2(SiO3)6)[5]

Won e fannuuji kiristal, doggol e ɓuuɓri beril (Be3Al2(SiO3)6)[5]

  1. "Prof O.O. Adewoye-Direkteer mawɗo". Mooftaa ko e asli mum ñalnde 29 abriil 2009. Ƴeewtaa ko ñalnde 29 abriil 2009.
  2. "Teddungal feewde e Prof. Olusegun Adewoye". Foondaasiyoŋ Brice Onabrakpenya. 23 lewru juko 2015. Ƴeewtaa ko 24 oktoobar 2015.
  3. JaawɗoxHTML; Amana, Daande. "Akademi Innjiniyaaruuji Naajeeriya :: ƴellitde ƴellitaare karallaagal e heblo e gollal injiniyaaruuji ngam tabitinde ɓeydagol karallaagal e ƴellitaare faggudu leydi Naajeeriya". www.naa.org.ng. Keɓtinaama ñalnde 22 lewru Yarkomaa 2020.
  4. "Janndeeji mbayliigu dowri e nder MgO, SiC e Si3N4". Jeeyngal. Bibkode:1974kam.rept.....A. Keɓtinaama ñalnde 8 lewru Mbooy 2023.
  5. Menon, M. N. (1 mee 1976). "Battane nokku e dow jikkuuji rupture creep e stres Rene 95". Jaaynde ganndal kaɓirɗe. 11 (5): 984-988. Kod Bib: 1976JMatS..11..984M. Doi:10.1007/BF00542317. Heɓtinaama ñalnde 8 mee 2023 – e jokkorde Springer.