Jump to content

Omu Okwei

Iwde to Wikipedia
Omu Okwei
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
Ɗuubi daygo1872 Taƴto
Date of death1943 Taƴto
Sana'ajibusinessperson Taƴto

Omu Okwei walla Okwei Osomari (jibinaa ko 1872 - maayi ko 1943) ko debbo njulaagu Nijeernaajo jeyaaɗo to Osomari.

Nguurndam e golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Omu Okwei jibinaa ko e hitaande 1872 e galle laamɗo Ibo biyeteeɗo Osuna Afubeho e gooto e rewɓe mum, taaniiko debbo laamɗo Abo biyeteeɗo Obi Ossai. Nde o heɓi duuɓi jeenay, yumma makko neldi mo hoɗde to Igala to gooto e taaniraaɓe makko. O janngi njulaagu koɗki, o njulaagu ɓiɓɓe leɗɗe, ƴiye e aawdi. Nde o heɓi duuɓi 15, caggal maayde baaba makko, o hoɗi e yumma makko to Atani, wuro wonngo e maayo Niiseer .

E hitaande 1889, o resi Joseph Allagoa, njulaagu ummoriiɗo Brass . Banndiraaɓe makko njaɓaani suɓaade mo, ndokkaani mo dokkal. Ɓee ɗiɗo ndañi ɓiɗɗo gorko, biyeteeɗo Yuusuf, ɓe ceerti hitaande rewtunde ndee. O yahata ko e maayo Niiseer, omo yeeyda comci, omo sooda kaɓirɗe, omo sooda lampaaji. O wayli e nguura, o yeeyti ɗum Oropnaaɓe. E hitaande 1895 o resi Opene mo Abo, yumma mum ko Okwenu Ezewene (1896-1904), debbo alɗuɗo, jom doole. Okwei ina joginoo ɓiɗɗo gorko ɗiɗaɓo, ina wiyee Peter.

Laamu koloñaal Angalteer sosi juɓɓule worɓe e nokkuuji ñaawirɗi rewɓe. Ofiseeji ndokki worɓe yamiroore hokkude ɓe hakke jooɗaade e ñaawirɗe leydi ndii. Okwei ina jeyaa e rewɓe seeɗa ɓe ndokkaa yamiroore, o golliima e Ñaawirde Toownde Onitsha tuggi 1912 haa 1930

O rokkaama tiitoonde Omo mo Osomari e lewru ut 1935. E nder laamuuji gaadanteeji, ko omu woni hooreejo toowɗo e nder diiso rewɓe, toppitiiɗo geɗe rewɓe e ƴeewtaade luure.

Laamiiɗo luumo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

O suɓaama laamɗo luumo, hooreejo fedde jibnaaɓe caggal nde o moofti jawdi. Ko kanko woni laamɗo njulaagu debbo gadano hade Angalteer lomtaade diiso njulaagu aada.

Fer Okwei sankii ko hitaande 1943 to Onitsha, to leydi Nijeer.