Ontents Ado Bayero
Appearance
CFR, LLD, JP (25 sulyee 1930 – 6 juin 2014) ko Amiir Kano tuggi 1963 haa 2014.[1]
Nguurndam adanɗam Leñol Ado Bayero jibinaa ko ñalnde 25 juko hitaande 1930 e nder galle laamɗo leñol Fulɓe Sullubawa laamiiɗo emiraaji Kano gila 1819. Baaba makko ko Abdullaahi Bayero, yumma makko ko Hajiya Hasiya.[2] Ko kanko woni ɓiɗɗo sappo e go’o e baaba makko, ɗiɗaɓo e yumma makko. Nde o heɓi duuɓi jeeɗiɗi, o neldaa ngam hoɗdude e Maikano Zagi.[2] Baaba makko laamii duuɓi 27. Muhammadu Sanusi I wonnooɗo miñiiko Ado Bayero laamiima caggal baaba maɓɓe tuggi hitaande 1953 haa hitaande 1963. Caggal nde o woppitaa laamu e hitaande 1963, Muhammadu Inuwa ƴetti jappeere laamu fotde lebbi tati.[3]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Bayero fuɗɗii jaŋde mum ko to Kano ina jannga lislaam, caggal ɗuum o naati duɗal hakkundeewal Kano (hannde ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Rumfa, Kano). O waɗii hedde duuɓi tati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kano ngam janngude ɗemngal Arab kono o timminaani jaŋde ndee. Ndeen o wonii golloowo banke to Banke Afrik worgo Angalteer haa hitaande 1949, nde o naati e laamu Kano Native Authority. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Zaria e hitaande 1952.[2]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1956, o ƴaañii, o dañii wooteeji diiwaan to wuro Kano, o woni tergal e fedde nde (NPC). Kono o waɗii tan ko ina wona hitaande e tergal suudu sarɗiiji to bannge worgo nde tawnoo o ƴaañii ngam woppude golle makko, tawi noon ko sabu ‘miijooji makko jamaanu’.[4]: 233
Caggal nde o woppi laamu, o toɗɗaa hooreejo polis Kano Native Authority.[4]: 233 E nder ɗuum o etinooma ustude golle jowitiiɗe e nanngugol yimɓe e luulndiiɓe politik e dow yamiroore yimɓe doole to Kano.[2] E darorɗe hitaande 1962, o toɗɗaa Ambasadeer leydi Najeriya to Senegaal, ko ɗum woni darnde makko haa nde o toɗɗaa emiir.[4]: Naatgol Caggal maayde Emiir Muhammadu Inuwa laamɗo lebbi tati tan, Ado Bayero laamii Emiir Kano ñalnde 22 oktoobar 1963, o wonti Emiir Fulɓe 13ɓo Kano e laamɗo 56ɓo Kano.[5]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kitaale 1960 Bayero wonti emir wakkati republique arandeere, wakkati nde Naajeeriya ɗon nder waylaare mawnde nder renndo e siyaasaaku, nden boo luural hakkunde diiwalji, lesdiiji e lenyol ɗon ɓesda. E nder duuɓi makko gadani ɗii, dille politik ɗiɗi daraniiɗe Kano keɓii ballal e nder won e eliteeji Kano. Lannda ɓesngu Kano ummii ko e laamu Muhammadu Inuwa, ina walliti Emiir Sanusi mo laamu mum woppitaa, kono ɓooyaani ko ɗum ustii. Dillere Dowla Kano ummii ko e darorɗe hitaande 1965, nde yiɗi ko ɓeydude ndimaagu faggudu wonande diiwaan oo.[6] [facciro goɗɗo ina haani]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Natal Ado Bayero bayyinaango e tonngoode Gaskiya Ta Fi Kwabo e lewru oktoobar 1956 Maayde e hitaande 1966, ƴaañooɓe politik heewɓe ummoriiɓe worgo leydi Najeriya, e sosde dowla gooto caggal ɗuum, tiiɗtinii fedde wootere e nder diiwaan worgo oo kono kadi waɗii toon fitinaaji keewɗi, haa arti noon e Kano. Yiɗɓe Bayero ina njetta mo sabu addude deeƴre e deeƴre e nder ndeeɗoo kiris e caggal mum to Kano.[7]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kitaale 1970 Doole doosɗe emir oo ustaama e laamuuji konu hakkunde 1966 e 1979. Departemaa Polis e Kasoo Native Authority momtaama, diiso ñaawoore emir oo lomtinaama e juɓɓule goɗɗe, e peeje laamuuji nokkuuji ɗii ustaama e hitaande 1968, 1991 doole amiir.[8]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kitaale 1980
Nder suudu jaɓɓungal Emir E nder republique ɗiɗaɓo, o seediima hareeji ummoraade e laamu Abubakar Rimi ardinoongu lannda Ɓooygol.[7] Palaas Bayero ina jaɓɓoo njilluuji laamu keewɗi ɗi gollotooɓe laamu e jananɓe mbaɗata, kono e hitaande 1981, guwerneer Abubakar Rimi reentini teddungal aadaaji ngal ardiiɓe gure mbaɗata e Ado Bayero, o itti won e domenuuji e nder emiraaji makko.[9]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1984, emir oo e sehil mum Okunade Sijuwade haɗi yah-ngartaa.[10] Hay so tawii laamuuji konu ina njiytee e oon sahaa ina tuugnii e laamɓe aadaaji ngam ballal, laamuuji konu keewɗi e yontaaji ɓennuɗi ina usta doole laamɓe aadaaji ko wayi no Bayero.[11]