Opalski cells
Piɓaaji Opalski ko piɓaaji glial mawɗi (fotde 35 μm njaajeendi) baylaaɗi, ummoriiɗi e astrositteeji ɓuuɓɗi. Ɗe cifaa ko e ƴiye tokoose, eksentrik, piknotik, denndaaɗe (gooto walla keewɗe) gonɗe e periferik, e sitoplasma ɓuuɓɗo laaɓtuɗo. Piɓaaji Opalski ina keewi taweede e nokkuuji kortikol e les kortikol (ganglion basal e talamus) e nder ngaandi yimɓe wonduɓe e ñawu Wilson e ɓuuɓri hepatocerebral keɓtinaandi. Ko Adam Opalski, ganndo ko faati e ƴiye e ƴiye Poloñ, adii siftinde ƴiye Opalski e hitaande 1930..[1][2][3][4][5]
No ɗum wayi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder wiɗto, ina fammina sifaaji ultrastructureluuji ƴiye Opalski. No yiyraa e winndannde ndee nii, ƴiye Opalski ina njogii ƴiye ɓurɗe ustaade. Ɗeeɗoo ƴiye ustaaɗe ina mbaɗi mitokondriyaaji seeɗa, retikulum endoplasma mo mawnaani no feewi, e kuutorɗe Golgi ustaaɗe.[6] Ɗee ina kollita sifaaji mbayliigu ƴiye Opalski so en ƴeewtindiima ƴiye joorɗe. Ɗum ina hollita kadi no cellal Opalski wayi e mikroskoop elektoronik.
Nokku e nder ngaandi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder wiɗto woɗngo, winndooɓe ɓee ƴeewtindiima ƴiye ngaandiiji otopsiiji tawi ina waɗi ñawu Wilson e sifaaji tati ƴiye ɗe ngonaa no haanirta nii. Piɓaaji tati ɗi ngonaa no haanirta nii, ɗi ngonaa e wiɗto ngoo, ko Alzheimer sifaa 1, Alzheimer sifaa 2, e piɓaaji Opalski. No winndooɓe ɓee ƴeewtorii hol e nder ƴiye tati ɗe ngonaa no haanirta nii, ɓurɗe waawde yahrude yeeso e bonnude nokkuuji cuɓaaɗi e ngaandi ɗii. Wonno ko keewal Alzheimer sifaa 2 e nder nokku putamen e Alzheimer sifaa 1 ɓuri famɗude e nanondiral. Piɓaaji Opalski ɓuri yiɗde ko nokku putamen e nder ngaandi.[7] Ɗum ina hollita ɗo ƴiye Opalski ngoni e nder ñawu Wilson, e no ƴiye Opalski njogii jaabawol ɓuuɓngol e tooke njamndi.
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hakkunde kitaale 1928 e 1929, Opalski yahi Munich ngam waɗde stage to Almaañ. E nder ndeeɗoo yeewtere o ƴeewtotoo ko waylude ƴiye glial peeñɗe e nder ngaandi e nder ñawu Wilson. Ɗeeɗoo ƴiye e nder ndeeɗoo rafi maa nganndire ndeen ƴiye Opalski ummoriiɗe e ƴiye glial mawɗe mawɗe. Porofesoor Alzheimer e Spielmayer ɓe njiyaani ɗeen ƴiye ɗe ƴiye ɗee njogii ƴiye Opalski e dow mum.[8]
Ñawu Wilson
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ñawu Wilson ko ñawu nguu heewaani yiyeede, ngu haɗata ɓanndu ittude njamndi e nder ɓanndu nduu. Ɗum noon ina addana neɗɗo mooftude njamndi e nder ɓanndu. Sarɗi oo ina safra ɗum e waylo-waylo weeyo e nder taƴre ATP7B, tawi ina jeyaa e ko addata njamndi e nder ɓanndu neɗɗo. Kadi wonaa tan cellal Opalski jokkondiri e ñawu Wilson, kono kadi ko Alzheimer sifaa 1 e Alzheimer sifaa 2.[9][10]
Patoloji e ƴeewndo cellal Opalski
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E mbaadi pathologique cellal Opalski ummoraade e ñawu Wilson hollirtaa waylooji mawɗi no yiyraa e ciimtol gadanol ummoraade e S. Wilson. Kadi ɗum yiytaa ko e ƴeewndo mawngo ngo ngaandi hollirtaa waylo-waylo. Hay so tawii won ɗo hollirta atrophic e nder ñawɓe ɓurɓe juutde kono alaa sifaaji hectic e ñawu Wilson.[11] Piɓaaji Opalski ko piɓaaji glial mawɗi baylaaɗi, jogiiɗi ƴiiƴam tokosam ɓuuɓɗam.[12]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "Jerzy Kulczycki. Professor Adam Opalski (1897-1963) – neurologist and neuropathologist. Neurologia i Neurochirurgia Polska 2009; 43, 4" (PDF). Archived from the original (PDF) on 2013-10-29. Retrieved 2013-02-21.
- ↑ Opalski, A. (1930). "Über eine besondere Art von Gliazellen bei der Wilson-Pseudosklerosegruppe". Zeitschrift für die gesamte Neurologie und Psychiatrie. 124: 420–425. doi:10.1007/BF02865108.
- ↑ Mossakowski, M. J. (1965). "Some remarks on the morphology and histochemistry of the so-called Opalski cells". Acta Neuropathologica. 4 (6): 659–68. doi:10.1007/BF00691216. PMID 5886838.
- ↑ William Pryse-Phillips. Companion to Clinical Neurology. 2003
- ↑ Susan L. Bartolucci, Thomas Lathrop Stedman, Pat Forbis, CMT. Stedman's Medical Eponyms. 2005