Jump to content

Oyèrónkẹ́ Oyěwùmí

Iwde to Wikipedia
Oyèrónkẹ́ Oyěwùmí
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuDowlaaji Dentuɗi, Naajeeriya Taƴto
Ɗuubi daygo10 Jolal 1957 Taƴto
ƊofordeOgbomosho Taƴto
WoldeInngilisjo, Nigerian Pidgin Taƴto
Sana'ajisociologist, teacher, philosopher Taƴto
Field of workgender studies, science, technology, engineering, and mathematics Taƴto
EmployerStony Brook University Taƴto
Janngi toUniversity of California, Berkeley, University of Ibadan Taƴto
Award receivedDistinguished Africanist Award Taƴto

Oyèrónkẹ́ Oyěwùmí listen R (jibinaa ko 10 noowammbar 1957) ko ganndo ko faati e jinnaaɓe leydi Najeriya, kadi ko jannginoowo timmuɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Stony Brook . O heɓi dipolom makko gadano e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan to Ibadan, leydi Nijeer, o yahi haa o heɓi dipolom makko lesleso to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaliforni, Berkeley . Oyěwùmí woni keɓɗo njeenaari 2021 ndi Fedde Janngirɗe Afriknaaɓe rokki ndi, ndi nganndu-ɗaa ko kañum anndinta e teddini yimɓe wallitɓe e nguurndam mum en ganndal keeringal e nder janngirɗe Afriknaaɓe tawa ina yahdi e golle renndo Afriknaajo.[1]

E nder darnde makko e duuɓi capanɗe joyi e rewɓe binndol rewɓe Afrik e adunaaji jinnaaɓe , daartoowo Nwando Achebe hollitii Oyèrónkẹ́ Oyěwùmí ko gooto e rewɓe annduɓe iwdi Afrik hirnaange (teeŋti noon e Nijeer) ɓe eggugol mum en to Orop e Amerik worgo form " jaŋde toownde.

E nder deftere makko nde o winndi e hitaande 1997, wiyeteende « The Invention of Women : Making Sense Afrik e nder haalaaji jinnaaɓe Hirnaange », o rokki heen miijo rewɓe caggal koloñaal e dow njiimaandi Hirnaange e nder jaŋdeeji Afrik . Deftere nde heɓi njeenaari deftere teskinnde e hitaande 1998 to Fedde Sosiyoloji Amerik e nder cate Gender and Sex.

Kartal hollirngal nokku Ogbomoso, leydi Nijeer, ɗo Oyèrónkẹ́ Oyěwùmí jibinaa.

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Duɗal jaaɓi haaɗtirde Stony Brook Ward Melville Ganndal Jikkuuji Renndo

Oyèrónkẹ́ Oyěwùmí jibinaa ko ñalnde 10 noowammbar 1957 to Ògbómọ̀ṣọ́, leydi Nijeer. O janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan (UI), ɗo o janngi ganndal politik. E nder sahaa mo o woni e UI, o ƴettii jaŋde sosiyoloji nde o acci « miijo luggiɗngo », nde addani mo janngude sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde. Ndeen, e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaliforni, to Berkeley, o winnditii e seminar makko gadano sosiyoloji jinnaaɓe. [2]

Tippudi Rewɓe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E nder deftere mum « Invention des femmes », Oyěwùmí hollitii mbayliigu jinnaaɓe Yoruba hannde nguu ko no mahdi koloñaal Hirnaange nii. O hollitii wonde naamnal debbo e jinnaaɗo binndol ko miijooji ummoriiɗi e Hirnaange, ina ustoo no feewi nafoore mum en e ƴeewtaade jokkondiral jinnaaɓe e nder renndo Afrik ; o haali teeŋti noon e sifaa ɗemngal Yoruba ngal wonaa jinnaaɓe e jinnaaɓe. E nder ndee ɗoo dekonstruksiyoŋ, o naatini feere woɗnde ngam faamde pine hirnaange e pinal yoruba en e nder winndere hannde ndee.

Oyěwùmí fuɗɗorii ko innde determinism biyoloji ko huunde hakkundeere e faamde jinnaaɓe Hirnaange. Ngol miijo wonde ceertugol biyoloji ina wona yuɓɓo renndooji ko filosof hirnaange mo rewaani laawol e renndooji Yoruba, ɗi kuutortaako ɓanndu ngam wonde tuugnorgal kala darnde renndo. [3] Oyěwùmí hollitii no juɓɓule koloñaal njahri ngam fawde ndee faamde biyoloji e dow Yoruba en. Yanti heen, o haɓata ko e ko aldaa e nanondiral e nder miijo rewɓe, kollitoowol wonde jinnaaɗo ko huunde renndoyankoore, e njiimaandi rewɓe ko huunde huuɓtodinnde. O wiyi wonde miijooji feminism hirnaange ko fayti e jinnaaɓe, kuutoraaka, kadi alaa ko nafata e nder pine kala, o siftinii pinal makko e Yoruba. O hollitii wonde jinnaaɗo meeɗaa maheede e renndo e nder renndo Yoruba, duuɓi gonɗi e nder renndo ngo ko kam woni ngoƴa yuɓɓo mawngo.[3]

  1. Evwierhoma, Mabel. "The Implications of Gender Dynamics in Contemporary Nigerian Women's Drama". Theatre, Media and Cultural Re-Engineering in Nigeria: 485 – via Google scholar. "Oyeronke Oyewumi". Stony Brook. 14 March 2023. Gordon, Lewis (23 March 2018). "Black Issues in Philosophy: The African Decolonial Thought of Oyèrónké Oyĕwùmí". Blog of the APA. Retrieved 2 January 2024. "Herskovits Award Winners". African Studies Association. 2 May 2013. Archived from the original on 14 April 2021. Retrieved 15 November 2021
  2. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named ":2".
  3. 1 2 Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named ":022".