Panodorus diga Alexandria
Panodorus mo Alexandrie ko moñño Bizantiin Ejiptnaajo, daartoowo e binndoowo guurɗo hedde duuɓi 400.
O hollitii kalkal sahaa duuniyaaru, je ɗon limta duuɓi 5,904 diga Adam (e nder Greeci "ἀπό κτίσεως κόσμου", "apo ktiseos kosmou" malla " ⁇ τος κόσμου", ""etos kosmou", ɗum woni "duggu duuniyaaru" malla "go hitaande duuniyaaru", nder Latin "Anno Mundi") haa hitaande 412 CE, wakkati mo o jooɗii. Wakkati ɗu'um ɗon anndiraa wakkati Antiyok, wakkati feere Wakkati Alexandria. Lembe keso maako boo ɓe ɓaltini to Septemburu 1, nder haala maajum lebbi ujune ɗiɗawre nder hitaande 5493 ɗon je'a lebbi ujune ɗe arande nder hitaande arande nder nder taariika meeɗen. Ɓurɗum mawnugo ɗum wakkati Byzantine World Era, je ɗon laatii wakkati wakkati wakkati wakkati fu bana ko anndina nder laamu fuunaaŋge, nder Russia, caka Albanians, Serbians, e Greeks jamanu. Ɗum ɗon limta duuɓi sappo e jeego nder wakkati Antiyok, koo nde non e fuɗɗugo hitaande bee Fulfulde; hitaande 5509 fuɗɗii bee Fulfulde 1 nder hitaande go'o yeeso Almasiihu. Sahaa ngal huutori nder Rusiya haa 1700; to ɗum fuɗɗii, ɗum anndaa.[1] Nder karnijum 10, sistemol taariikol ngol (ndi fuɗɗii e 5509 BCE) laati bana ko haani nder laamu Byzantium e dun, leyɗe Ortodoks nder Orop fuunaaŋgo. Ammaa bana no anno Mundi wakkatiji laati ɗuuɗal, ɓe ummi nyau masin: nyau ɓaawo duniyaaru, ɗum waɗi ngam nyalnde joweeɗiɗiɗiɗam ɗon ɓooya bana nde wakkati duuɓi 6000 timmi, nden ɗon haani e duuɓi 500 ɓaawo hitaande danygol Almasiihu. So juutiiɓe diina ɗuuɗi ɗi ɓe mbi'i ɓe ɓe ɓe ɗon cembiɗina nder wakkati nde'e. Nder hitaande 1492, Sir Thomas Browne hokki goonɗinki dow duuniyaaru tagi nder 5509 BCE nden wakkati ndu ndu nduumii ko duuɓi 7,000.
Nootaaji e kootaaji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Ndaare kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Aetos Kosmou
- Anno Mundi
Wurooji wurooji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Kuulal Catholic Encyclopedia (1912 ed.), "Chronicon Paschale".
- Kuulal Catholic Encyclopedia (1912 ed.), "Georgius Syncellus".
- Ɓurɗe anndude dow calndeeji, hawti e jamanu Alkandiriya e jamanu Byzantium.
- Ɗuɓɓugo nder go'o Prof. Lenora Neville nder nder nder arkioloji Odyssey nder lewru janngo 2000.
- Brooklyn Queens Land Trust, Arkifugo Ɗe - Volume 4, 2006.
- Wondeeji goɗɗi dow taariikɗe mawɗe.
- Wakkati e wakkati