Pataskumo
| Yemre | Naafre (Nigeria) |
|---|---|
| Duungal | Afirik |
| Lesdi | Naajeeriya |
| Nder laamoore | Diiwal Yobe |
| Hiiri-weeti pelle | UTC+01:00 |
| Jonde kwa'odineto | 11°42′33″N 11°4′10″E, 11°42′50″N 11°4′52″E, 11°42′38″N 11°9′26″E |
| Shares border with | Diiwal Bawci |
| Postal code | 622101 |
| Telephone country code | +234 |



Potiskum (Pataskuumo) ɗun go’o e ɗer hukumaji pamarii ɗi ɗer Diiwal Yobe, ɓurɓe ɗuɗuki joɗiɓe gelle ɗen ɗun Karai-Karai en e goɗɗen bolle fere-fere e ɗen hawtuɓe e Ngzim, Kanuri, Bolewa, fulɓe, Ngamo, ɗen e goɗɗe bolle ɗuɗɗe Pataskumo hanjun wonii ɓurɗun yimɓe ɗuɗɓe e ɗer diiwal Yobe. Gelle ɗe yimmɓe ɗer muɗun anɗira sore-sore (luɓe) turotoɓe motaji, wayilɓo e remoɓe. [1] Hukuma pamarun ɗun e ɗun mari yimle jangirɗe famgo ɗun hawtugo e ɗer majun.
Jangirle mawɗe ɗe hukuma pamarun Potiskum
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Federal College of Education (Technical) Potiskum
- College of Administration and Business Studies
- Al-Ma’arif College of Health Science and Technology
- Sunnah College of Education Potiskum
- Notion Computer Training Institute
- Federal Government Girls College
- Government Science and Technical College
- Government Girls Science and Technical College
- Government Day Secondary Schools
- Fika Government Secondary School
- Vocational school potiskum
Konoonii Luumo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Potiskum un gelle anɗaɗe e kononii lumoo ɓurɓe ɗuɗuki joɗiɓe eɗer galle potiskum un waɗooɓe luumo.hanjun waɗi e waɗi inaje mawnɗe nɗe ɗun yahta eɗun warta e ko nonii luumo. E gelle nangu ɗaga lumo mawngo luumo jiyge inare eɗun sorata eɗun sadata marle (dabbeji) lumagauri luma mawngo yamowo yanɗe alal, luma NPN ɗer gelle ɗen e ko luttifu.[2]
Inare E Girgiinal Dau Jippoto Potiskum
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Inare girgiwal ɗau jippeto e ɗun gure GRA ɗun ɗer gelle da e ta hirna gelle ɗen ɗau barwal atal kano. Ofisji hukuma ɗarojun e ko wani ɗau ɗun Naajeeriya (NAMA) ganɗun ɗenɗon inare latiɗun kamatiɗun hoshugo tedduɗun yottinki lilal e ko yata e warta girgije e girgije gaɗo jeko filaki e dou ɗun ɗuɗa kugal saboe nauraji guɗaɗi e inare ɗi kuwata. Inare ɗen dai ɗe yiɓama ne e wakkati turanko en lamo to ɓe lamu semɓe wannuɓe lardi Afirika sis-shuki gamma Potiskum. Ɗun gelle jauɗe faro faruki yeso e ɗuɗuki yimɓe e wola lesɗi gamma ta artuɗun jamus arti howi gelle gel ko ingila teta lamu geɓɓel gel. [3] Ko waɗi ɗun yiɓi inare girgiwal ɗen ɗun heɓai yaugo yile-yile hurnere ranere e bor e yasi potiskum ɗenbo nan gelle gel lattake yolɗe nattirgo goɗɗe gelle gonɗe jiki (hade) e woila lesɗi ɗin ko ɓeɗɗi mauninki lumo gon e inare ɗen.
Lumo Nau'i ko doddira jugge
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nokkure haa jooɗorii ta fuunare gelle potiskum lumo mawngo nder lesɗe Afrik hango wonii mɓurngo mawngu. Lumo ngon ɗon hawta ñalnɗe Alarba yimɓe iga nder leydi Naajeeriya e ɓe yaasi fuu mɓe nasta ngam sooda e soora dabbaji bano marle na'i,bamɗi,e geelooɗi fuu.[4]
Lumo Baali e Be'i
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]potiskum ɗon mari lumo baali e be'i ngo ɗon hawta ñalnɗe alad yimɓe iga nder haa yaasi Naajeeriya ɗon ngaraa coora ko sooda dabbaji pamari.
Lumo Gawri
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E ngo jottori haa hirna lumo be'i e baali haa baawo hirnawo. Lumo ngon ɗon hawta ñalnɗe alad bano ngo baali e be'i hawtata.