Pir Shalyar
Juulde Pir Shalyar (e ɗemngal kurde: زەماوەندی پیر شالیار) (ina winndaa kadi e Shaliyar) ko juulde aada ɓooynde e nder Kurdistan. Waɗetee ko ñalnde 40 lewru nduu. Mawningol ngol waɗetee ko e daawal tati, heen daawal fof e ñalawma, jonte tati deggondirɗe.[1]
Pir Shalyar
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Pir (seniiɗo/magi) Shalyar (waziir), (Kurde: زەماوەندی پیر شالیار i.e. Pir Shaliyar ina sikkaa sellini laamɗo debbo Bukharan, o resi ɗum; kewu nguu ina maantiniri dewgal maɓɓe. Ina sikkaa kadi ko binndol 'ɓurngol ɓooyde' e binndol Kurdiyankeewol hade Lislaam Kurdish.[2] Konngol "Pir Shalyar" ngol ina waɗi pecce tati, heen feccere fof ina jogii maanaa mum. "Pir" to bannge Mithraism ina wiyee neɗɗo jahruɗo e daawal jeeɗiɗi ngalɗoo diine. "Sha" ina haalee mo jogii mawngu e mawngu baawngu nanngude hakkillaaji yimɓe. "Liyar" woni feccere tataɓere konngol ngol, firti ko mate, depitee e awokaa. Goonga nii, "Pir Shalyar" ko daartol daartol ngol wuuri ko ina wona teemedde duuɓi jooni e innde laamɗo laamɓe walla joom joom en jawɗeele en.[3]
Pir Shalyar e gite laamɓe:
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]So en ƴeewii laymen, Pir Shalyar ko innde ɗiɗaɓere Seyyed Mostafa mo wayli deftere ceniinde Pir Shalyar gadano oo e innde "epistemologie Pir Shalyar" kadi o winndi ko fayti e jaŋde lislaam, ko ɓuri ɗum o wayli innde makko e Mostafa, ɓii Alla.
No winndiraa e defte daartol nii, Pir Shalyar gadano oo ko Siaw ɓii Jamasb ina wuuri duuɓi 150 ko adii jibineede Iisaa. O woniino gardiiɗo diine Zoroastriste, o winndi deftere "Epistemoloji Pir Shalyar".
Pir Shalyar ɗiɗaɓo oo ko Seyyed Mostafa Khodadadi, mo wuuri e duuɓi Sheek Abdul Qadir Gilani e hitaande 561 hijre, o anndi no feewi miijooji miijo Pir Shalyar gadano. Seyyed Mostafa waylitii diina Zoroastrian e nder deftere nde, o ɓeydi heen jaŋde lislaam e nokku mum.
Mawningol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E yontere adannde ndee sukaaɓe ina nganndina yimɓe ɓee gargol kewu nguu e feccude walnutuuji e kala galle.
E yontere ɗimmere, jamma alarba hade naange fuɗde, sukaaɓe ina njaha e dow cuuɗi, ina njima jimɗi kurde en. Caggal nde naange fuɗi seeɗa, na’i e baali ina kirsee. Jamma ɓe njima Daf ɓe njuula ɓe njuula jimɗi ruuhu.
E ñalnde aset tataɓere lewru Rebendan (lewru ɗiɗaɓuru ndunngu e limlebbi kurde), mburuuji kaŋŋe peewnaaɗi e alkamaari e njuumri e mbaadi naange (disk) ina ngaddanee to yanaande Pir ngam renndinde tawtoraaɓe ɓee, ñaamee.
Himobe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ UNESCO (2020-10-08). Youth Lens on the Silk Roads: Best photos from the International Silk Roads Photo Contest (in Engeleere). UNESCO Publishing. ISBN 978-92-3-100406-3.
- ↑ "PUKmedia Patriotic Union of Kurdistan". www.pukmedia.com. Retrieved 2021-05-06.
- ↑ "PUKmedia Patriotic Union of Kurdistan". www.pukmedia.com. Retrieved 2021-05-06.