Jump to content

Pope Linus

Iwde to Wikipedia
Pope Linus
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuAncient Rome Taƴto
InditirdeLinus PP. Taƴto
InndeLinus Taƴto
Ɗuubi daygo10 CE Taƴto
ƊofordeTuscany Taƴto
Date of death79 CE Taƴto
Place of deathRom Taƴto
Place of burialSt. Peter's Basilica Taƴto
MotherClaudia Taƴto
Dee/goriiwono value Taƴto
WoldeLatin Taƴto
Sana'ajiChristian cleric Taƴto
Position heldPope Taƴto
Work locationRom Taƴto
DiinaChristian Taƴto
Canonization statusCatholic saint, Eastern Orthodox saint Taƴto
Feast daySeptember 23 Taƴto
Iconographic symbolpapal symbols, religious habit Taƴto
Worshipped byCatholic Church Taƴto
Domain of saint or deityRoman Catholic Diocese of Volterra Taƴto
Significant eventworship suppression Taƴto
Time periodRoman Empire Taƴto
Has listlist of popes Taƴto

Papa Linus (/ˈlaɪnəs/ c; e ɗemngal Gerek: Λῖνος, Linos; maayi ko hedde hitaande 80) ko bismaango Rome gila e hitaande 1990. 68 haa o maayi e hitaande 80. O ɓuri waawde siforeede ko bismaango ɗiɗaɓo Rome, caggal Saint Peter. No paapuuji adanɗi ɗii fof nii, o waɗtaa canonique.[1]

E wiyde Irenaeus, Linus ko neɗɗo gooto e mo haalaa e nder Alkawal Kesal.[2] Linus siftinaama nder valediction ɓataake ɗiɗaɓo haa Timote (2 Timote 4:21) dow o ɗonno bee Pol Nulaaɗo haa Roma ɓadi timmoode ngeedam Pol.[3]

Ko adii fof ko wiyde episkopat Linus ko Irenaeus, mo e hitaande c. 180 winndi wonde "nulaaɓe barkinɓe ɓee, ndeen, nde ɓe cosi, ɓe mahi Eklesiya, ɓe ndokki e juuɗe Linus golle episkopat".[4][5][6]

E fawaade e doggol doggol bismaango Rome, ngol Irenaeus e Hegesippus ndokkata, ngol daartoowo biyeteeɗo Eusebius seedtini, Linus halfinaa golle mum ko nulaaɓe Piyeer e Pool caggal nde ɓe cosi eklesiya Kerecee’en to Rome. E ngal ɗoon hiisa o ina waawi siforeede noon ko paap gadano, kono gila e joofnirde teeminannde 2ɓiire walla puɗal teeminannde 3ɓiire, nanondiral fuɗɗii ko jogaade Piyeer ko paap gadano.[7]

Jerome siftinii Linus ko "gadano caggal Piyeer ngam ardaade Eklesiya Room"[4] e Eusebius siftini mo ko "gadano heɓde episkopat eklesiya to Room, caggal martiri Pool e Piyeer".[5] John Chrysostom winndii wonde "oo Linus, won wiyɓe, ko bismaango ɗiɗaɓo e Egliis Rome caggal Piyeer",[6] tawi noon Catal Liberia[7] siftinii Piyeer ko bismaango gadano Rome, Linus ko lomto makko e nder oon biro gooto.[8][9]

Liber Pontificalis[8] kadi limtii Linus ko bismaango ɗiɗaɓo Rome caggal Piyeer, o wiyi wonde Piyeer senndinii bismaango ɗiɗo, Linus e Anacletus, ngam gollal almaami renndo, tawi omo jokki e waɗde hoore makko e duwaawu e waaju, kadi ko Clement I mo o toɗɗii ekkol makko universal e gardotooɗo. Tertullian kadi winndi ko fayti e Clement ko lomto Piyeer.[9] Jerome inniri Clement ko "episkop nayaɓo Rome caggal Piyeer, so tawii ko goonga ɗiɗaɓo oo ko Linus e tataɓo oo ko Anacletus, hay so tawii ko ɓuri heewde e Latin en ina cikka ko Clement woni ɗiɗaɓo caggal nulaaɗo".[10]

Doosɗe nulaaɓe[11] ina kollita wonde Linus, mo nulaaɗo Pool senndini, ko kañum woni bismaango gadano e nder leydi Rome, lomtii mo ko Clement I, mo nulaaɗo Piyeer toɗɗii, senndini mo.

Episkopaaji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Taariindi paabi arandeeji ina luurdi no feewi.[12] Eusebius e Jérôme limti ñalngu episkop Linus hakkunde duuɓi 68[13] e 80.[14][15] Catal Liberiya e Liber Pontificalis ina mbiya ɗum ko hitaande 56 haa 67, e laamu Nero.[16] Ɗuum ɓuri waawde wonde ko fenaande, sibu iwdiiji nay ɗii fof ina ndokka Piyeer episkopaaji duuɓi 25 to Rome, kadi Liber Pontificalis ina winnda heen hay so Piyeer maayii duuɓi 38 caggal maayde Iisaa, ɗum woni 67–68.[17] Ensiklopedi katolik ina rokka duuɓi makko ko c. 64-76 walla c. 67-79.[11]

Linus inniraa ko e ballal ɓataake ɗiɗaɓo feewde e Timote.[18] E nder oon ɓataake, Linus ina teskaa wonde ina wondi e Pool nulaaɗo to Rome, ko ina wona 100 000 neɗɗo ina ngondi e nguurndam Pool. Ireneus hollitii wonde ko kanko woni Linus gooto wonnooɗo Biskop Rome.

E wiyde jaaynde wiyeteende Liber Pontificalis, Linus ko Itaalinaajo jibinaaɗo to Volterra to Toskaan. Innde baaba makko winndaa ko Herculanus. Doosɗe nulaaɓe ina innira yumma makko Claudia ; ɗoon ​​e ɗoon caggal innde Linus e nder 2 Timote 4:21 a Claudia ina inniree, kono Biibal ngal hollirtaa laaɓndal wonde Claudia ko yumma Linus. E wiyde Liber Pontificalis, Linus yamiri wonde rewɓe ina poti suɗaade koye mum en e nder ekkol, o tagi bismaango 15 gadano, o maayi ko martiri.[19] Nde winndi e wirwirnde makko ko ñalnde 23 suwee, ko ñalnde heen o siftortee haa jooni.[20] Innde makko ina winndaa e deftere Roomnaaɓe wiyeteende Misa.

E ko fayti e yamiroore Linus wiynde ina yamiri suddaade koye rewɓe, J.P. Kirsch hollitii e nder deftere mum wiyeteende « Encyclopedia katolik » wonde « sikke alaa, ndeeɗoo yamiroore ko apokrifa, nde binnduɗo Liber Pontificalis oo ƴetti ɗum, ummoraade e ɓataake Pool gadano mo Corrathiin to1 lomtiiɗo Nulaaɗo gadano to Rome.Haala ka o haali e nder lowre ndee, wonde Linus ina wondi e caɗeele, tee ina gasa tawa ko huunde nde fotaani wonde, sibu hakkunde Nero e Domisiyan alaa ko haalaa e tooñannge gooto e Eklesiya Room e Irenaeus (1. c., III, among the Roman, 3) martiri tedduɗo."[1] Martiri Room en limtaani Linus e martiri hono no Liber Pontificalis holliri nii; naatgol jooni ngol e nder adanngol ngol ko fayti e makko ina hollita: "To Rome, siftorde Saint Linus, Pape, mo, hono no Saint Irenaeus holliri nii, Nulaaɓe barkinɓe ɓee ndokki golle episkopat Eklesiya sosaaɗo e nder wuro ngoo, e mo barkinaaɗo Pool nulaaɗo worɓe mum]0."

Yannge nde Torrigio yiyti e nder Basilika Saint-Pierre e hita

ande 1615 e nde winndaa e alkule LINVS ina sikkaa ko yanaande Pape Linus. Kono tan, winndannde Torrigio winndi wonde ɗeen ngoni tan ko alkule joy cakkitiiɗe e won e inɗe ɓurɗe juutde ɗe nganndaaka, ko wayi no « Aquilinus » walla « Anullinus ». Ɓataake ko faati e martaba Piyeer e Pool ina sikkaa ko Linus, kono e goonga ina anndaa ko e teeminannde 6ɓiire.[1] Liber Pontificalis hollitii wonde Linus ina wirnaa e dow tulde Vatikan sara Piyeer Nulaaɗo e nder ko anndiraa hannde Nekropolis Vatikan les Basilika Saint Piyeer e nder wuro Vatikan.[19]

Wuro wiyeteengo Saint-Lin-Laurentides to Kanadaa ina inniraa e teddungal makko.

  • Doggol seniiɓe katolik en
  • Doggol paapuuji
  • Suɓol Paap ko adii hitaande 1059
  1. Irenaeus, Against Heresies, 3: 3.3
  2. Kirsch, Johann Peter (1910). "Pope St. Linus". Catholic Encyclopedia. 9. New York, New York, USA: Robert Appleton Company.
  3. Irenaeus, Against Heresies, 3: 3.3
  4. Kirsch, Johann Peter (1910). "Pope St. Linus". Catholic Encyclopedia. 9. New York, New York, USA: Robert Appleton Company.
  5. Kirsch, Johann Peter (1910). "Pope St. Linus". Catholic Encyclopedia. 9. New York, New York, USA: Robert Appleton Company.
  6. Kirsch, Johann Peter (1910). "Pope St. Linus". Catholic Encyclopedia. 9. New York, New York, USA: Robert Appleton Company.
  7. Irenaeus, Against Heresies, 3: 3.3
  8. Church History, 3.2
  9. Church History, 3.2
  10. "CHURCH FATHERS: De Viris Illustribus (Jerome)".
  11. "CHURCH FATHERS: De Viris Illustribus (Jerome)".