Jump to content

Postcautionary principle

Iwde to Wikipedia
Postcautionary principle

Kuulal caggal jeertinaango ko kuulal njuɓɓudi taariindi de facto ngal John Paull ƴetti e hitaande .[1]Ina sikkaa wonde kuulal caggal reentaare, hono no antitesis kuulal reentaare nii, ardii njuɓɓudi taariindi, no huutortee tigi rigi nii.

E ƴettude mbaydi Rio 1982 e kuulal reentaare ngal, kuulal caggal reentaare ngal hollitaama nii : « To woodi kulhuli bonnugol mawngol walla ngol waawataa wayleede, ŋakkeende hoolaare ganndal timmunde ina huutoree ngam waasde huutoraade peeje degradual cost-effectively until environ has waɗii."[1]

Yeruuji ngalɗoo nanondiral ina njeyaa heen : majjugol thylacine (tigre Tasmanien), mo, caggal duuɓi capanɗe laamu nguu e dogdu bonndu (fuɗɗoraade e hitaande 1888), bayyinaa ko e mbaydi reenndi ñalnde 10 sulyee 1936, e juuɗe Yiilirde Fauna Tasmanie, ko yontere tan hade activity cakkitiiɗo oo maayde e hitaande ca97p ); 2003 Forestry Tasmania wuli lekki ɓurki mawnude e Tasmania El Grande,[2] lekki reenaaɗo e dow sariya, e maayde mum caggal ɗuum, caggal ɗuum "laabi gollorɗi kesi" kuutoraa;[3] e lebbi jeeɗiɗi caggal nde Malaysia Airlines diwooje MH370 naati e laana ndiwoowa MH370 majjii e dow tra system maa yaltin ping elektoronik kala hojomaaji seeɗa.[4]

Ƴeewto kuule e nder Wiktionary, saggitorde nde alaa ko yoɓi.

Hakkille kaaƴe

Njuɓɓudi nokkuuji

  1. Paull, John (16 July 2007). "Certified Organic Forests & Timber: the Hippocratic Opportunity". The Fenner School of Environment & Society, Australian National University, Canberra. Retrieved 15 February 2024.