Jump to content

Prince Henry Hospital, Sydney

Iwde to Wikipedia
Prince Henry Hospital, Sydney
historic site, former hospital
Named afterPrince Henry, Duke of Gloucester Taƴto
LesdiOsterliya Taƴto
Nder laamooreNew South Wales, City of Randwick Taƴto
LocationLittle Bay Taƴto
Jonde kwa'odineto33°58′51″S 151°15′2″E Taƴto
Heritage designationHeritage Act — State Heritage Register Taƴto
Map

Nokku opitaal laamɗo Henry, mo nganndu-ɗaa ko opitaal laamɗo Henry, Sydney, ko opitaal jannginoowo ɓooyɗo e opitaal ñawuuji mborosaaji limtaaɗi e ndonaandi, jooni ko opitaal jannginoowo UNSW e nokku toppitiiɗo cellal ɓalli tawaaɗo e 1430 Anzac Parade e nder wuro Little Bay to Sydney, New South Wales, Ostarali. Ko NSW NSW Kolonial Arsitekt NSW e Arsitekt laamu NSW mahi ɗum gila 1881 ko Departemaa Golle Jaaynde NSW mahi ɗum. Ina anndaa kadi opitaal Prince Henry e opitaal The Coast. Jeyi oo ko Landcom, woni fedde laamu New South Wales. Nde ɓeydaama e binnditagol ndonu leydi New South Wales ñalnde 2 mee 2003.

Ko woni daartol Aborigine en Diiwaan Sydney mawɗo oo ko Aborigine en hoɗi ko famɗi fof duuɓi 20 000 tawi ko nokkuuji ɗo yimɓe njippii e nokkuuji ɗo ɓe ngoni ɗoo, tawi ko e nder Blue Mountains e dow koye mum en. Golle Aborigine en e NSW coastal kadi ina teskaa ina yaaji haa ko famɗi fof duuɓi 20 000 ko adii nde ina tawee e maayo Burrill to Coast Sud e duuɓi 17 000 ko adii nde ina tawee e Bass Point. E sahaaji ziin yontaaji njiimaandi, nokkuuji zi fof ina njogori wonde e nder nokkuuji vurzi famzude e nder leydi ndi, tawa ina woɗɗi daande maayo. So tawii ko to bannge maayo Burrill, maayo ngoo ina waawi wonde haa 16 km fuɗnaange ko ɓuri jooni, nokku oo ina waawi wonde e nder nokkuuji nder leydi ɗi maayooji, ŋore e ŋore ɓuuɓɗe ɓuuɓnata.

Alaa nokkuuji goɗɗi ɗi Pleistosen winndaa e daande maayo Sidney. Kono ina woodi nokkuuji ɗiɗi ɗi limtaaɗi e fuɗɗoode Holosen hedde duuɓi 7 000 haa 8 000 jooni. Ɗee ina tawee e nokku ɗo opitaal Prince of Wales woni hannde ɗoo (hoore nde duuɓi 7 800 jooni) e nokku ɗo kaaƴe njippii ɗoo to Curracurrang. Ina gasa tawa nokkuuji keewɗi e nder daande maayo, ɗi duuɓi mum en nanndi e mum en e nder diiwaan Sidney, njippiima e/walla njippiima e mbayliigaaji weeyo baɗnooɗi to fuɗnaange Ostarali e nder duuɓi 20 000 jawtuɗi ɗii. E nder haalaaji kuuɓtodinɗi, ko ɓuri heewde e nokkuuji binndaaɗi e nder weeyo Sydney wiɗtaaɗi haa hannde ɗii, ko e nder duuɓi 2 500 cakkitiiɗi ɗii, tawi ko ɓuri heewde e mum en ina kollita kuutoragol Aborigine en e nder geec e nder tolnooji geec hannde ɗii.

Seedeeji keɓaaɗi ina kollita wonde golle Aborigine en e nder diiwaan Sidney ɗee, ko adii fof ko seeɗa seeɗa, tee keewal yimɓe ina famɗi no feewi e yontaaji gadani ɗii. Gila ko ina wona duuɓi 5 000 jooni, ɓeydagol e jokkugol huutoraade nokkuuji keewɗi wiɗtaaɗi e nder arkewolosi ina wayi no waɗii. Seedeeji kuutoragol e jeyi Aborigine en e diiwaan Sidney gila e ooɗoo sahaa noon ɓuri "yiyeede e arkewolosi" e yontaaji ɓennuɗi ɗii.

E nder diiwaan Sydney worgo ko famɗi fof nokkuuji tati arkewolosi peeñninii ñalɗi njiimaandi Aborigine en, tuggi duuɓi 3 000 haa 5 000 jooni. Gila ko ina wona duuɓi 3 000 jooni haa Contact limoore nokkuuji keɓtinaaɗi ina wayi no ɓeydiima no feewi. Ɗum ina waawi hollude ɓeydagol "goonga" e limoore nokkuuji (e ko nanndi heen yimɓe) e nder diiwaan hee, walla ina waawi hollude geɗe reende (haa teeŋti noon jowitiiɗe e desorɗe hakkundeeje) ɗo nokkuuji ɓooyɗi ɗii mbonniraa e duuɓi ujunnaaje ujunnaaje mborosaaji, e yaawnaade ƴellitaare e nder yontaaji caggal jokkondiral.

E nder duuɓi 20 000 ɗi Aborigine en ngoni e nder diiwaan hee, haa teeŋti noon e duuɓi 5 000 haa 8 000 cakkitiiɗi ɗii, mbayliigaaji keewɗi teskaama e nder mooɓondiral kuutorɗe kaaƴe ɓuuɓɗe. Maandeeji wakkatiiji feere-feere ndarnaama e arkewolosi ngam etaade seerndude ko sikkaa ko waylooji ɓurɗi maantinde e sifaaji kuutorɗe e njuɓɓudi kuutorɗe. Teskagol ngol ko wonde waylooji e nder geɗel gootel (walla ko ɓuri ɗum) e pinal kaɓirɗe njiylotooɗe ina mbaawi hollirde waylooji e nder geɗe goɗɗe e nder golle renndo, faggudu e karallaagal Aborigine en ɓennuɗe.

Ɗee hujjaaji tuugii ko e waylooji e nder mooɓondiral kuutorɗe kaaƴe e waylooji teskaaɗi e kuutoragol won e sifaaji kaaƴe kuutorteeɗe e peewnugol kuutorɗe Aborigine en. Wasde nokkuuji gollorɗi kaaƴe keewɗi haa teeŋti noon ina hollita wonde fawaade e geɗe gadiiɗe gollorde ɗee, ɓuri teeŋtude ko e woodgol coreeji mawɗi e kuutorɗe ɓuuɓɗe. Ɗum wayi ko no rewi heen ko ɓeydugol kuutorɗe tokoose keewɗe baɗɗe faayiida (anndiraaɗe no feewi ko wayi no baɗte baɗɗe faayiida, mikroolituuji joometiri walla Toɓɓe Bondi) e nder kuutorɗe kuutorɗe ɓurɗe mawnude ko adii ɗuum, ko ina wona duuɓi 5 000 jooni. Hedde duuɓi 1 500 jooni, mbaydiiji tokoosi baɗɗiiɗi ɗii peeñii (e dow seedeeji keɓaaɗi) ɗi njaltii e kuutoragol e mooɓondiral nokkuuji ɓuuɓɗi ina cifaa e kuutorɗe tokoose ɓurɗe fartaŋŋeeji walla ɗe ceerndaaka. Ina haani ciftoren wonde geɗe keewɗe ɗe Aborigine en mbaɗi e kosam, e ƴiye walla e leɗɗe no njiyru-ɗen e Contact nii, ina kuutoree kadi e yontaaji ɓennuɗi kono ɗeen geɗe nguuraani e binndanɗe arkewolosi.Wiɗtooji kollitii wonde nokkuuji daande maayo e nder diiwaan Sidney ɗii, ko ɓuri heewde e arkewolosi en njiytaani ɗum en haa jooni. Ko adii golle timmuɗe e nder duuɓi capanɗe ɗiɗi jawtuɗi ɗii, ko ɓuri heewde e nokkuuji arkewolosi Aborigine en wiɗtaaɗi ɗii, ina tawee e fuɗnaange Sidney e maayo Georges. Hakindo wiztooji gadiizi zi heewnoo wonde ko e geze kaaze ze yimve Aborigine en mbaznoo e yontaaji jawtuzi, e jokkondire mbayliigu e mbaadiiji mum en e mbaydiiji mum en, e dow nannditgol hakkunde nokkuuji coñce e nder leydi ndi yiznoo faamde no yimve kuutortoo leydi ndii ngam sifaade nguurndam Aborigine en to fuznaange NSWor Coast to Co. Janngirɗe arkewolosi ɓurɗe ɓadaade ɗee, kollirii no yimɓe Aborigine en njiyri nokkuuji daande maayo e nokkuuji ɓalli ɗii, e no geɗe goɗɗe binndi arkewolosi (ko wayi no nguura, naalankaagal, caɗeele nokkuuji e mbaydiiji mum en, e dokke peccitagol nokkuuji ɗii) mbaawi wallitde e faamde nguurndam Aborigine en ko adii taariindi.

Daartol koloñaal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Gooto e dokke leydi gadane e nder ndeeɗoo nokku, ko e hitaande 1824, rokkaa Kapiteen Francis Marsh, keɓɗo 12 ektaar keedɗo e laabi Botany e High Streets hannde ɗii, laabi Alison e Belmore. E hitaande 1839, William Newcombe heɓi leydi ndi to bannge worgo-fuɗnaange galle laamorɗo hannde oo, to laawol Avoca.

Randwick heɓi innde mum ko e wuro wiyeteengo Randwick, to leydi Angalteer. Innde ndee ko Simeyon Piyeer (1821-86) e miñiiko biyeteeɗo James njiylotonoo ɗum. Simeon jibinaa ko to Randwick Engele, banndiraaɓe ɓee ngoni ko e ƴellitde Randwick e hoɗdiiɓe mum Coogee. Simeon ariino e koloñaal e hitaande 1841, ko o surveyor mo duuɓi 21. O mahii galle makko Blenheim e dow ektaaruuji 4 ɗi o soodi e Marsh, o inniri jeyi makko "Randwick". Banndiraaɓe ɓee coodi, njeeyi leydi ndii ina njogii nafoore e nder nokku hee e nokkuuji goɗɗi. Simeon waɗi kampaañ ngam mahngo laawol ummoraade wuro ngoo haa Coogee (heɓtinaama e hitaande 1853) e ƴellitde naatgol wuro ngoo. Pearce yiɗi mahde ekkol ko nanndi e ekkol St. John to nokku ɗo o jibinaa ɗoo. E hitaande 1857, St Jude's gadano oo darii ko e nokku ɗo posto hannde oo woni ɗoo, e ŋoral laawol Alison hannde ngol e laawol Avoca ngol.

Randwick ina leeli yahrude yeeso. Wuro ngoo ina woɗɗi Sydney e ɓulli e ɓulli, hay so tawii noon puccu-bus ina joginoo gorko gooto ina wiyee Grice gila e darorɗe kitaale 1850, yahdu nduu ɓuri wonde ko jarribo nerwooji, ɓuri wonde ko jarribo wellitaare. Henndu ina fuɗa njaareendi e dow laawol ngol, oto oo ina wondi e ɓuuɓri, haa yahooɓe ɓee njalta, ndartoo ɗum. Gila e balɗe mum gadane Randwick ina joginoo renndo fecciingo. Alɗuɓe ɓee nguurnoo ko e cuuɗi mawɗi mahaaɗi nde Pearce ƴetti Randwick e Coogee ngam wonde nokku mojobere. Kono gesaaji luumo, gese leɗɗe e gese baali jokkuɗe e saraaji estaaduuji mawɗi ɗii ko lotto gollotooɓe. Hay e nder estaaduuji caggal ɗuum, wonti laamlaamuuji daɗndo, joom en jawɗeele e stablehands heewɓe ina nguurnoo e nder cuuɗi walla hay les canvas. Fedde ɓurnde famɗude ko eggooɓe wonnooɓe e saraaji Randwick e nokku biyeteeɗo Irishtown, e nokku biyeteeɗo hannde The Spot, saraaji jokkondire St.Paul’s Street e laawol Perouse. Ɗoo galleeji ina nguuri e galleeji gonɗi e nder galleeji, ina ƴetta golle ɓurɗe famɗude e hare mum en ngam wuurde.

E hitaande 1858 nde laamu NSW ƴetti sariya municipaaluuji, baawɗo sosde diiwanuuji municipaal baawɗi mooftude njoɓdi e ñamlude kaalis ngam moƴƴinde wuro mum en, Randwick woni wuro gadano ɗaɓɓude darnde municipaali. Nde jaɓaa e lewru feebariyee 1859, Diiso mayre gadano suɓaa e lewru marse 1859.

Randwick wonnoo ko nokku ɗo pijirlooji mbaɗetee, kam e dueluuji e pijirlooji ɗi ngonaa sariya, gila e balɗe gadane e daartol koloñaal. Pijirlooji maggal gadani, Pijirlooji Sandy walla Pijirlooji Sandy ɓooyɗi, ko piɗtaali bonɗi dow tule ceene e dow tule ceene gila 1860. Nde John Tait waɗi feere e hitaande 1863, ngam sosde piɗtaali Randwick Lowdi, Simeon Pearce mettini heen no feewi, haa teeŋti noon nde o ƴetti Byard kadi. Feere Tait ndee yahri yeeso, kono o woni neɗɗo gadano e nder Ostarali yuɓɓinde pijirlooji ngam waɗde dingiral njulaagu. Pijirlooji ɗii mbaɗii seerndo mawngo e yahrude yeeso Randwick. Bus puccu nguu rokki laawol tramway jokkondirɗo e wuro ngoo e Sidney e siwil en. Randwick ɓooyaani ko wonti nokku keewɗo ngalu e nguurndam, haa jooni ina jokki e nguurndam hoɗɓe e golle e njulaagu.

Hannde, won e galleeji lomtinaama e cuuɗi galleeji. Heewɓe e yimɓe Oropnaaɓe mbaɗii galleeji mum en e nokku hee, wondude e almudɓe e gollotooɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde NSW saraaji mum e opitaal Prince of Wales.Suɓagol nokku ɗo opitaal The Coast woni ɗoo

Ospitaal Prince Henry e ospitaal Coast ɓooyɗo to Little Bay ina mbaɗi fawaade e ko ɓuri teeŋtude e rokkude cellal renndo e nder leydi New South Wales e Ostarali. Sosnoo ɗum ko Yiilirde Cellal e hitaande 1881, ngam jaabaade ñawu nguu, opitaal oo ko opitaal laamu gadano ɗo laamu nguu jogori ƴellitde e yonta caggal ñaawoore. Yiilirde Cellal, ardiinde Departemaa Cellal, sosaa ko e fuɗɗoode ngam haɓaade ñawu nguu e hitaande 1881. Yiilirde Cellal e laamu New South Wales naatde e njuɓɓudi adanndi to opitaal hee, rokkii juɓɓule ɗiɗi ɗee doole e nder jokkondiral mum en e opitaaluuji goɗɗi New South Wales keertiiɗi e nder teeminannde sappo e jeenay e nder la. Nde lelni kadi tuugnorgal politik njuɓɓudi to bannge opitaaluuji wonti njuɓɓudi e nder njuɓɓudi ndii.

Nokku ɗo opitaal Coast woni ɗoo ko ƴeewndo ngoɗngo ngo yimɓe ngoongɗini ko fayti e safrude ñawu nguu e nder cellal e nder kuuɓal. Kulol ñawuuji mborosaaji e teeminannde sappo e jeenay, firti ko ɓeen ɓe nganndu-ɗaa ina ngondi e ñawu nguu, ina ngondi e nokkuuji keewɗi, ina njaltinaa e yimɓe heewɓe. E oon sahaa kadi, henndu geec laaɓndu ina hiisee wonde ina waɗi nafoore mawnde e safrude ñawu nguu. Ospitaal Coast mahiraa ko e ɗeeɗoo miijooji ɗiɗi fof. Wonaa tan opitaal asliijo oo woppitaa no feewi e nokkuuji keewɗi yimɓe e nder Sidney, kono e nder galleeji njuɓɓudi ndii, ñawɓe ɓee ina ceerti no haanirta nii fawaade e ñawu mum en. Taƴre mawnde ndee woni ko e dow ŋoral Little Bay to bannge worgo ɗo ƴellitaare ɓurnde heewde e elemenji ɗii tabitinaa.

Sifaa gonɗo e opitaal Coast oo kadi addani ɗum sosde sarwiis ambulance timmuɗo gadano e nder New South Wales e ardiiɗo sarwiis ambulance duumotooɗo e nder leydi ndii kala.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ceerno opitaal Coast woni nokku ɗiɗaɓo wirwirnde opitaal oo, hakkunde 1897 e 1952. Wonaa e nder ladde ndee e hoore mum, kono ko to woɗɗi to bannge worgo e nokku keeriiɗo ngam ustude safaara ñawu nguu. Ceerno oo ina jogii nafoore jokkondirnde e renndo Aborigine en sabu nokku fooftorde Dharawal, ɗo heddiiɓe e taaniraaɓe Aborigine en La Perouse, ngartiraaɗi e musiumuuji Ostarali e winndere ndee kala, mbaawi artireede leydi ndii, wirnee. Ubbirde adannde ndee waɗi ko e lewru suwee 2002. Jooni noon, yanaande ndee woni ko e nder nokku biyeteeɗo Botany Bay National Park, ina ɓuuɓna ɗum e nokkuuji golf.

Opitaal laamɗo biyeteeɗo Henri

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nde ustaare opitaal oo ustii seeɗa-seeɗa, rewrude e naatgol e nder gure Sidney e moƴƴitingol kaɓirɗe yah-ngartaa, ɗaɓɓaande sarwisaaji opitaal oo ɓeydii. Duuɓi gadani teeminannde noogasɓiire ina kollita ngool waylo-waylo nde tawnoo eɓɓaande mahngo mawnde fuɗɗiima e opitaal hee.

Eɓɓaande mahngo haa 20 cuuɗi kesi hakkunde 1914 e 1920 hollitii ɓeydagol miijo renndo ngoo wonde rokkude cellal renndo ko hakke winndereyankeewo wonande wonɓe e renndo ngoo - miijo ngo laamu New South Wales e oon sahaa e jaagorde cellal, hono Fred Flowers, njoginoo. Wardooji kesi mahaaɗi e dow ŋoral to bannge worgo, woɗɗitaade taƴre daande maayo adannde ndee, inniraa ko opitaal Flowers e innde jaagorde ndee.

Ko heewi e ƴellitgol ngol, cuuɗi, teyaaɗe e cuuɗi ballitooji, firti ko e hitaande 1929, opitaal oo ɓuri mawnude e nder NSW. E hitaande 1934, opitaal oo innitiraa ko opitaal laamɗo Henry ngam teddinde njillu laamɗo Henry, laamɗo Gloucester, mo o waɗi ko ɓooyaani koo. Sosde opitaal oo e fuɗɗoode ko opitaal ñawuuji mborosaaji addani ɗum ƴellitde karallaagal e safrude ñawuuji mborosaaji jokkondirɗi e nokku oo e nder golle mum fof. Kuutoragol maggol ko famɗi fof ko jokki e safrude ñawuuji mborosaaji gila e udditgol maggol ina rokka seedeeji baɗɗi faayiida wonande jikku renndo ngoo, e jikkuuji laawɗuɗi, e safrude ñawuuji mborosaaji.

Teknikaaji kesi ngam anndude e safrude ñawu nguu e wiɗtooji e ñawu nguu ko golle keertiiɗe e opitaal oo e nder fedde. Karallaagal gollotooɓe wonnooɓe e opitaal hee e ƴeewndo e safrude, waɗii ɓe nafoore mawnde e nder juɓɓule goɗɗe e nder leydi ndii, ɓe keɓi opitaal oo innde e nder winndere ndee kala. Heblo infirmiyee en e nder safrirde ndee ko huunde nde fotaani wonde gila 1894, tawi noon gila 1937 infirmiyee en fof ina poti waɗde lebbi ɗiɗi e heblo e nder duɗal heblo infirmiyee en hade mum en naatde e cuuɗi cafrirɗi ɗii.E nder oon sahaa gooto (1936) opitaal oo suɓaama e Goomu jaŋde toownde to New South Wales ngam wonde opitaal janngirde jaŋde toownde laawɗunde. Duɗal safaara caggal duɗal udditaa e hitaande 1938, hay so tawii noon ngal golliima tan ko haa 1943, ngal woppitaa sabu keeri wolde wonande gollotooɓe e sarwisaaji. E hitaande 1960, opitaal oo wonti opitaal jannginoowo gadano wonande duɗal jaaɓi haaɗtirde NSW keso ngal.

Karallaagal e keertinagol opitaal oo ina yaaji haa ɓurti e nder cuuɗi cafrirɗi e nokkuuji janngirɗe. Sarwisaaji keertiiɗi ina ndokkee ngam safrude soldateeɓe e nder duuɓi gadani wolde adunaare ɗimmere, ina jeyaa heen konu Amerik gadano jippaade e Sidney (ko adii nde konu Amerik sosnoo opitaaluuji mum en). E hitaande 1946, suudu polis keeriiɗo sosaa ngam safrude ɓeen terɗe polis potɗe safrude ; nde wonnoo bannge goɗɗo sariya oo, suudu wooturu e nder galle Delaney wayliima, seerndi ɗum ngam safrude kasoo ummoriiɗo Long Bay Gaol. (Jokkondiral hakkunde opitaal oo e Long Bay Gaol ina waɗi kadi mburu moƴƴo ɓuuɓɗo, mo ñalnde kala yettinaa opitaal Prince Henry).

Yimɓe to opitaal Prince Henry

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Feccere e innde opitaal oo ummorii ko e jokkondiral mum e annduɓe safaara e njuɓɓudi laamu mawndi, gollotooɓe toon e nder duuɓi. Won heen ciftoraama e innde mahaaɗe e nokku hee caggal maɓɓe, ina jeyaa heen : Matron E. McNevin, Matron C. M. Dickson, F. W. Marks, Bob Heffron, e J. E. Delaney. Matron McNevin e Matron Dickson fof teddinaama e innde galleeji infirmiyeeji ɗiɗi mawɗi ɗii e innde maɓɓe.

Matron Clarice Dickson ina gollinoo e opitaal Coast gila 1909 nde o naati e gollordu safrooɓe. O yahiino Farayse e wolde adunaare adannde ngam golloraade fedde wiyeteende Croix-Rouge, o rokkaa njeenaari sabu cuusal makko e golle les yiite. O arti e opitaal Coast e hitaande 1920 ko o Sub-Matron, kono o artiraa e opitaal Newington State e hitaande 1926 fotde lebbi jeegom hade makko hootde opitaal Coast e hitaande 1927. O wonti Matron opitaal Prince Henry e hitaande 1936, o woppi golle makko e hitaande 1936 retireede.

Rewi heen ko Ethel McNevin, woni mawɗo opitaal laamɗo Henry. Matron McNevin ariino e opitaal Coast e hitaande 1915 ko e jannginoowo, o golliima e opitaal hee haa hitaande 1926 nde o woppi golle ngam wonde Matron opitaal diiwaan Coonamble. E hitaande 1928 o toɗɗaa Matron to opitaal Perth to Ostarali hirnaange. O arti e opitaal Prince Henry e hitaande 1937, o woni Matron, ko ɗoon o golli haa o arti e golle makko e lewru suwee 1955. E nder dumunna mo o woni Matron, McNevin naatni Duɗal Jaŋde Infirmiyee en ɗo infirmiyee en kesi mbaɗata lebbi ɗiɗi ngam janngude ko yowitii e golle ɗee hade mum en yahde wards. Duɗal ngal wonti ko huunde tiiɗnde e nder humpito infirmiyee to opitaal Prince Henry. Caggal nde o woppi golle, Matron McNevin arti to opitaal Prince Henry, o woni defterdu e nder defterdu safaara, o hoɗi e suudu tokoosru to galle safrooɓe Matron Dickson. O sankii ko to opitaal e lewru sulyee 1960.

Heffron e Marks fof ngonnoo ko e Yiilirde Ngenndiire ngam opitaal oo, hono ardiiɓe. Bob Heffron, MLA, toɗɗaama e Yiilirde ndee e hitaande 1942, o woniino Hooreejo Yiilirde ndee hakkunde lewru Seeɗto 1950 e Noowammbar 1959. O wonii tergal nokkuure ngam Botany gila 1930 e wonde Premier NSW hakkunde 1959 e 1964. Ward Block A keso oo inniraa ko duuɓi makko e hitaande11 ko Yiilirde Hospitaal. FW Marks wonnoo ko hooreejo fedde nde hakkunde 1936 haa o sankii e hitaande 1942. Darnde galle Marks anndaa ko e innde suudu ñawbuuli kesu ndu FW Marks Pavilion. Woɗɓe e gollotooɓe ɓee acciri heen miijooji duumiiɗi e opitaal hee rewrude e darnde maɓɓe e ñawɓe e gollotooɓe nde ɓe ngoni e hoɗorde ndee.

Dr CJM "Cec" Walters, gonnooɗo gardiiɗo safrooɓe to opitaal Prince Henry tuggi oktoobar 1936 haa lewru desaambar 1959, ina siftoree no feewi e heewɓe e wonnooɓe e opitaal hee sabu nuunɗal makko e opitaal oo e darnde makko e golle makko. Dr Walters fuɗɗii golle mum ko e hitaande 1913, hade mum naatde e wolde e hitaande 1914, o gollotoo e opitaaluuji daabaaji dillooji to Farayse, haa arti noon e golle komanndaaji. Nde o arti to Ostarali o toɗɗaa yo o gardiiɗo safrirde daabaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sydney. E hitaande 1923 o heɓi bak makko e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, o ari golloraade to opitaal Coast e hitaande 1924 ɗo o woni ɗoon, so wonaa e dumunna juutɗo e nder golle makko, o woniino karallo ko faati e Macquarie Street, haa hitaande 1959. E nder oon sahaa fof o jokki e golle makko e nder safaara daabaaji, omo golloroo sahaa e sahaa fof e Rafi Raceurndctable to thoroughbreds.Dr CJM "Cec" Walters, gonnooɗo gardiiɗo safrooɓe to opitaal Prince Henry tuggi oktoobar 1936 haa lewru desaambar 1959, ina siftoree no feewi e heewɓe e wonnooɓe e opitaal hee sabu nuunɗal makko e opitaal oo e darnde makko e golle makko. Dr Walters fuɗɗii golle mum ko e hitaande 1913, hade mum naatde e wolde e hitaande 1914, o gollotoo e opitaaluuji daabaaji dillooji to Farayse, haa arti noon e golle komanndaaji. Nde o arti to Ostarali o toɗɗaa yo o gardiiɗo safrirde daabaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sydney. E hitaande 1923 o heɓi bak makko e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, o ari golloraade to opitaal Coast e hitaande 1924 ɗo o woni ɗoon, so wonaa e dumunna juutɗo e nder golle makko, o woniino karallo ko faati e Macquarie Street, haa hitaande 1959. E nder oon sahaa fof o jokki e golle makko e nder safaara daabaaji, omo golloroo sahaa e sahaa fof e Rafi Raceurndctable to thoroughbreds.

John E. Delaney wonti hooreejo gollordu e hitaande 1973, o lomtii J. R. Clancy, ɓiy-yumma gonnooɗo hooreejo diine katolik to Sidney, hono Kardinal Clancy. Delaney ina siftoree no gardiiɗo moƴƴo, haɓantooɗo laawol ɗiɗmol e dow Anzac Parade haa nokku Prince Henry.

Golle Doktoor Neville Stanley ina ciftoree e jokkondiral e galle Patoloji, inniraaɗo moƴƴo Hugh e Catherine McIlrath. Goomu makko wiɗto mboros heɓiino darnde ngenndiire to Ostarali, jowitiinde e wiɗtooji ko faati e meninjitis viral e mboros polio.

Udditgol opitaal Prince Henry

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Udditgol opitaal Prince Henry anndaa ko e lewru suwee 1988. Golle ɗee ina poti waɗteede seeɗa seeɗa e opitaal Prince of Wales, mbaɗa "opitaal mawɗo" e dow ngalu ngu yeeyde opitaal Prince Henry. Kono hade bayyinaango laawɗungo ngoo, gila e fuɗɗoode kitaale 1970, sarwisaaji ɗi laamɗo biyeteeɗo Henry rokkata ɗii, ina njuɓɓinee seeɗa seeɗa. Gila 1984, ko fayti e safrirde ndee ina jokki ƴeewteede. Sokla kaalis ngam golle kapitaal e ŋakkeende hoolaare e ko fayi arde, addani mahaaɗe keewɗe ɗee ustaade e nder nokku hee kala. Caggal nde bayyinaango laawɗungo udditaa, sarwisaaji ɗii njokkii e ustaade, warngooji ɗii udditaa, gollotooɓe ɓee ngummiima. Ko seeɗa e nokkuuji gollorɗi keddiiɗi e nokku Prince Henry gila e lewru mee 2002.

Ospitaal Prince Henry mawni ngam rokkude safaara keewɗo e nokku hee. Opitaal oo wonti opitaal janngirɗo mawɗo, golloowo e tolno mum e cakkital kitaale 1980. Gila ndeen, sabu politik laamu leydi ndii, jowitiingu e tiiɗtinde golle cellal e nder opitaaluuji goɗɗi, opitaal Prince Henry ina udditee seeɗa seeɗa. E hitaande 1999 jaagorgal cellal habri wonde golle opitaal heddiiɗe ɗee mbaɗtaama to opitaal Prince of Wales to Randwick. Kadi ƴellitgol nokku Prince Henry oo anndaama, ngam rokkude galleeji keertiiɗi, galleeji toppitiiɗi mawɓe e sarwisaaji safaara cuɓaaɗi. Ndeeɗoo ƴellitaare fotnoo ko waɗde heen moƴƴitingol mahaaɗe ndonaandi e nokku hee.

Laawol gonngol e daawe ɗiɗi ngam peewnugol Peeje Njuɓɓudi Reende Nanondiraama e Ofis Heritage NSW e oon sahaa e Diiso wuro Randwick ngam ardude e Masterplan nokku Prince Henry. Feere njuɓɓudi ndeenka daawal 2, ñalnde mee 2002 (mbayliima lewru feebariyee 2003) ina heen Feere njuɓɓudi arkewolosi, ñalnde ut 2002, jaɓaama e Diiso ndonaandi ñalnde 27 suwee 2003.

Masterplan Prince Henry jaɓaama e Goomu jaɓgol Diiso ndonaandi e lewru desaambar 2001. E lewru suwee 2002, Diiso ndonaandi wasiyiima ministeer oo nde nokku oo winnditee e binnditagol ndonu leydi ndii. Nokku oo limtaama ñalnde 2 mee 2003.

Masterplan mo vurnoo moxxude oo, ko Diiso ndonaandi javaa e lewru mee 2003. Sarziiji jaqde kuuɓtidinɗi Diiso ndonaandi njaltinaama ngam IDA infrastructure Stage 1 e hitaande 2003. Sarɗiiji jaɓgol kuuɓtodinɗi Diiso ndonaandi njaltinaama e lewru marse 2004 ngam DA7 ngam hawrude e geɗe ti nokku crevision e Parade7 dokkal ngal. Ɗaɓɓaande ƴellitaare kuuɓtidinnde 1103/2003, DA7 ngam laamu njuɓɓudi leydi wonande nokku opitaal Prince Henry, sosaa ko e "Skema renndo" wonande nokku oo fof. Waylude peeje mawɗe nokku oo jaɓaama ñalnde 6 oktoobar 2005.

Nokku Prince Henry ina waɗi mahaaɗe keewɗe e nder nokkuuji udditiiɗi, kam e geɗe arkewolosi e geɗe baɗaaɗe e seedeeji jokkondire mum e kuutoragol mum e nder safrirde ko ina ɓura duuɓi 120.

Geɗe leydi tawaaɗe ko wayi no Little Bay Geological Site, nokkuuji ɗo kaaƴe njaareendi njippii e leɗɗe koɗki, ina njuɓɓinaa e geɗe leydi keewɗe ko wayi no leɗɗe pinal (leƴƴi keewɗi Phoenix palms, banksias e pines Norfolk Island) e koɗorɗe e taƴgol kaaƴe. Won yiyngooji maantinɗi gila e nokku oo feewde Little Bay e koɗorɗe daande maayo kam e axes yiyteede mawɗe e laawol Pine Avenue e hakkunde Flowers Wards.

Mahdiiji e mbaydiiji gonɗi ɗii, ina njokkondiri e geɗe nay teeŋtuɗe ƴellitaare to nokku Prince Henry e ina mbaɗi geɗe ballitooje kala sifaa mahdi mawndi. Ina jeyaa e ɗeen cuuɗi safrirde e cuuɗi cafrirɗi, cuuɗi keertiiɗi e wiɗtooji, cuuɗi njuɓɓudi, cuuɗi infirmiyee en e safrooɓe, toppitagol e sarwisaaji kam e cuuɗi lootirɗi, cuuɗi ñaamde e jaŋde.

Les ɗo, doggol geɗe mahraaɗe e leydi jogiiɗe nafoore teeŋtunde e nokku Prince Henry, Little Bay (ƴeew kadi peeje jokkondirɗe):

Koolol daartol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ina heen mooɓondiral geɗe maantinɗe mahraaɗe e leydi jowitiiɗe e ƴellitaare opitaal Coast e opitaal Prince Henry e nokkuuji mum en. E nder Pine Avenue, ina waɗi laabi daartol, aawdiiji pinal, taƴe kaaƴe e ŋoral, kerbaaji, jolngooji, jokkondiral nokkuuji hakkunde mahaaɗe e pelle, e yiyngooji nder e caggal diiwaan oo ;

Dame Naatgol, Dame e Dame e Naatgol Pine Avenue ;

Laawol pine, ina heen murliɗi, laawol pine Cook (Araucaria columnaris) e leɗɗe pawɗe ;

Ensemble Tower ndiyam, Ɓunndu Wishing, Tower waktuuji ciftorgol wolde adunaare ɗimmere e nokku maɓɓe Pine Avenue ;

Posto njulaagu Henry/Magasin Sarwisaaji Emergency (Laboratoori Patoloji Hospitaal Coast ɓooyɗo);

Gonnooɗo mahdi Departemaa Patoloji e gonnooɗo nokku ɗo ndiyam woni ɗoo ;

Gonnooɗo Matron Dickson Nurses Home, ina heen galle, koɗorɗe jokkondirɗe, laawol, paɗe, leɗɗe pawɗe e leɗɗe koɗki ;

Gonnooɗo suudu nyaamdu infirmiyee en e biro Matron/Sal janngirde infirmiyee en ;

Koɗorde Pine e nokku mum;

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Avenue Coral, ina heen leɗɗe pawe ;

Kapel ciftorgol wolde infirmiyee en Ostarali hakkunde diineeji e nokku mum;

Desorɗe/Garaas Motooji ɓooyɗi e nokku mum ;

Suudu B. J. Heffron (Blok A), suudu Delaney (Blok B) e nokkuuji mum en, ina heen liggorde laawol daartol saraaji mum e leɗɗe pawɗe ;

Koɗkiiji artisaneeɓe ɓooyɗi No 4 e No 5, No 6 e No 7, No 8 e No 9 e nokkuuji mum en, ina heen garaaji jokkondirɗi e leɗɗe pawe e njuɓɓudi laabi daartol ;

Gonnooɗo nokku Institut de Médecine Tropicale (Ward 16, Cuisine et Boiler House) e nokku mum, ina heen mahdiiji jokkondire kaaƴe dime e leɗɗe pawɗe ;

Fedde Flowers Ward, ina heen Flowers Wards ɓooyɗo, ‘Hill Theatres’ ɓooyɗo e nokkuuji mum en, ina heen laabi taariindi, kerbing kaaƴe, taƴgol kaaƴe, kaaƴe fonndasiyoŋ, leɗɗe pawɗe e yiyngooji e vistaaji ;

Suudu Golf e Recreation Club Coast (ko adii nde opitaal Coast Steam Laundry woni);

Gonnooɗo Tower Ndiyam Hospitaal Coast ;

Pond e ɓuuɓri ndiyam jokkondirndi e mum ;

Beach Little Bay, koɗdigal e Hoore Little Bay e Koɗki, ina heen yiyngooji e nokkuuji koɗki ;

Ñaawirde Tennis e Naatgol e hoɗorde gonnooɗo hooreejo gollordu (CEO) ;

Ceerno Fuɗnaange ina heen kurtungu mum e setting mum ;

Leyɗeele ɓuuɓɗe;

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nokku leydi Little Bay ina waɗi nokkuuji ɓuuɓɗi e nokkuuji laaɓtuɗi, nder nokku Prince Henry e Leyɗeele Duɗal Jaaɓihaaɗtirde NSW e mbaadi Palaeovalley potndi wonde ;

Nokku Male Lazaret ɓooyɗo, ina heen mahdi kaaƴe, ɓuuɓri/culvert kaaƴe e paltoor pawaaɗo ;

Leɗɗe pawɗe tawaaɗe e nokku Prince Henry oo fof ;

Nokkuuji leɗɗe koɗki tawaaɗi e nokku Prince Henry oo fof ;

Geɗe kaaƴe, ina heen ɓuuɓri kaaƴe, Taƴre Kaaƴe, kerbaaji e kaaƴe ɓuuɓɗe ; be

Koɗorɗe maantinɗe gonɗe e nokku Prince Henry oo fof ; be

Laabi taariindi.Ndonu dilloowo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Geɗe keewɗe dillooje jowitiiɗe e daartol pinal opitaal oo, haa teeŋti noon e daartol safaara, ƴellitaare karallaagal e toppitagol safrooɓe e nokku hee gila 1881, mooftaama e nder suudu safrirdu PHHTNA (Musée Nursing and Medical Hospital Prince Henry) e ɗe njiytaa e nder Muse. Geɗe goɗɗe dillooje, gila e kaɓirɗe safaara haa e dame garaas ina tawee e nokku Prince Henry oo fof. Ɗe cifaa ko e Peeje Njuɓɓudi Reende.

Ceerno opitaal Coast, Little Bay

Ubbirde: 1897-1952

Nokku fooftorde Dharawal: 2002–hannde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E nder kaaƴe Little Bay, yanaande ndee ko siftorde mettunde batte bonɗe ɗe ñawuuji bonɗi ngaddi e nder wuro Sidney. Ospitaal Coast sosaa ko e hitaande 1881 e sahaa ñawu nguu. Ndeeɗoo yanaande woni nokku ɗiɗmo ɗo opitaal oo wirnaa, hakkunde 1897 e 1952. Wonaa e nder galle opitaal oo e hoore mum, kono ko to bannge worgo e nokku keeriiɗo ngam ustude safaara ñawu nguu. Haa jooni ina woodi jokkondire yiyteede hakkunde yanaande e opitaal e nder kaaƴe ɗee. Monumndaaji cakkitiiɗi ina keddii e nder huɗo taƴaaɗo. Won e yanaande ina maantiniree kerbing, heen gooto ko ŋoral leɗɗe tokosal. Ko ɓuri heewde e genaale ɗee ngalaa maande : ina hiisa ko ina ɓura 2000 yanaande ina ngoni ɗoo. Ko 78 yanaande tan njiyetee haa jooni. Rogere maandeeji yanaande to infirmiyee en e gollotooɓe ina woni e bannge ñaamo nde naatata. Woodi kaaƴe ɗiɗi gonɗe e dow leydi Siin, Ton Dong (maayi hitaande 1902) e Ah Wong (maayi hitaande 1902), kamɓe ɗiɗo fof ko ɓe ñawu nguu. Ɓuri heewde heen ko maandeeji ɗiɗi yanaande nannduɗi e galle Rouse, Enid Pearl (maayi 1907) e yumma mum Alice (maayi 1917). Sarkofaas semi-circulaire barel-top suddii e tile ina siftina kala nokku yanaande : kaaƴe ɓutte binndol ngol. Gooto heen fof ina udditaa e ŋoral njamndi mboɗeeri nanndundi. Ko mason mawɗo biyeteeɗo James Cunningham, to Sidney, waɗi ɗum, ooɗoo sifaa monimaaji wirwirnde ina famɗi ɗo yiyata e NSW. Ceerno oo ina jogii nafoore jokkondirnde e renndo Aborigine en sabu nokku fooftorde Dharawal, ɗo heddiiɓe e taaniraaɓe Aborigine en La Perouse, ngartiraaɗi e musiumuuji Ostarali e winndere ndee kala, mbaawi artireede leydi ndii, wirnee. Ubbirde adannde ndee waɗi ko e lewru suwee 2002. Jooni noon, yanaande ndee woni ko e nder nokku biyeteeɗo Botany Bay National Park, ina ɓuuɓna ɗum e nokkuuji golf.

Haa ñalnde 14 sulyee 2003, Seedeeji golle Aborigine en ko adii sosde Hospitaal Coast e hitaande 1881 ina mbaɗi denndaangal nokkuuji Aborigine en ko adii taariindi, ko wayi no middens udditiiɗi e ɓuuɓɗi, nokkuuji cafrirɗi udditiiɗi, nate kaaƴe e nokkuuji fish-grinding trarooys potɗi wonde. Nokku oo ina jogii kadi mbaawka jogaade geɗe Aborigine en ɗe nganndaaka tawo, e nokkuuji maantinɗi (ƴeew peeje jokkondirɗe).

Nokkuuji Arkewolosi Aborigine en cifaaɗi tawaaɗi e nder keeri gonɗi e nokku Prince Henry ko :

Little Bay 5: Koɗki hakkunde Little Bay, jiiɓru, ko adii daartol.

Bay tokooso 6: Uddit midden e dow Bay tokooso, jiiɓru, ko adii daartol.

Little Bay 7: Ɓoornugol axe, Golf Coast, mo alaa ko jiiɓii, ko adii taariindi.

Little Bay 8 e 9 : Nate kaaƴe, nokku golf Coast, mo alaa nokku, ina gasa tawa mo alaa ɗo haaɗi, ko adii taariindi.

Little Bay 10: Lepra Lazaret, Golf Coast, ina gasa tawa ina ɓuuɓna seeɗa, gila c.Kitaale 1890.

Nokku Ochre potɗo wonde : Keeri leydi worgo Prince Henry, ina gasa tawa ina jiiɓii, ñalngu nguu anndaaka (winnditaaki).

The Tram Loop : Nokku maantinɗo renndo tawaaɗo e nder ladde ngam hisneede to fuɗnaange-rewo nokku oo (winnditaaki).

Pottital Fish Trap : Ina gasa tawa ko yonta ko adii taariindi walla caggal jokkondiral, waylaama, kono hannde ina moƴƴi (winnditaaki).

Ɗeeɗoo sifaaji nokkuuji arkewolosi Aborigine ina mbaawi heddaade tawa njiytaaka e nder nokku Prince Henry :

Open Middens baawɗo feeñde e saraaji kaaƴe ɗe jooni ngoni ko e Coast Golf Course walla e saraaji ŋoral ndiyam ceertuɗam ɓuuɓɗam e nder Little Bay ;

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Uddit Campsites walla njiylawuuji ceertuɗi e geɗe duumotooɗe, ko wayi no kaaƴe ɓutte e leydi. Heɓde kaɓirɗe kaaƴe manuports ina foti kadi ƴeewteede ; nokkuuji daande maayo Little Bay e daande maayo ndiyam laaɓɗam gonɗam e nokku Prince Henry ina njiytee ko ɓuri teeŋtude ;

Nate kaaƴe baawɗe taweede e dow kala nokkuuji udditiiɗi e ɓutti ɗi kaaƴe ɓutte tawaaɗe (walla heddiiɗe ina mberlaa) e nder nokku janngeteeɗo oo ;

Axe/Hatchet Grinding Grooves, ko wayi no ɗe limtaaɗe e keewal teskinngal e nder diiwaan taariindi ; be

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nokkuuji wirwirnde ina mbaawi jokkondirde e yontaaji ko adii taariindi nde Aborigine en njooɗii e nokku biyeteeɗo Little bay, yantude e yontaaji caggal jokkondiral, ina gasa tawa ina jokkondiri e batte ñawu nguu e renndo Aborigine en caggal gargol La Perouse e hitaande 1788.

Nokku Prince Henry ina anndaa mbaawka arkewolosi ko opitaal gadano caggal ñaawoore to NSW.Prince Henry ina jogii kadi seedanteeje arkewolosi golle ɓooyɗe jowitiiɗe e huutoraade nokku oo ngam sarwisaaji safrirde e nder duuɓi 120 jawtuɗi ɗii. Ndeeɗoo hujja arkewolosi ɓuri jokkondirde e opitaal Coast asliijo, tawaaɗo e dow ŋoral Little Bay to bannge worgo e Male Lazaret to fuɗnaange Little Bay. Ina rokka kadi won e seedeeji ko fayti e opitaal Prince Henry caggal ɗuum, ƴellitiiɗo ko ɓuri ɓadaade Anzac Parade to fuɗnaange e fuɗnaange Pine Avenue (ƴeew peeje jokkondirɗe).

Geɗe arkewolosi daartol cifaaɗe tawaaɗe e nder keeri gonɗi e nokku Prince Henry ko :

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

A. Ɗaɗi taƴeeɗi e kaaƴe B. Koolaaɗo kuuɓal C. Ɗaɗi ndiyam gonɗi e kaaƴe D. Taƴre kaaƴe, taƴre kaaƴe e graffiti E. Ɗaɗi ndiyam ɓuuɓɗi F. Nokku ɗo ofiseeji safrooɓe hoɗɓe ngoni G. Nokku anker kaaƴe to bannge worgo H. Footings/Kerbing I. Taƴre kaaƴe 'J Road Read Drain fuɗnaange'. Platform Sandstone M. Geɗe dillooje seeɗa (ko jiidaa e ɗe cifaaɗe e Peeje njuɓɓudi Konservaasiyoŋ), ina heen bolokaaji kaaƴe taƴeeɗe, Dame Naatgol 1937 (kañum en ne ko geɗe dillooje e nder CMP) e jolɗe beton.

Geɗe goɗɗe ina tawee e nder Zoneeji Arkewolosi Taariindi no ciforii e peeje jokkondirɗe ɗee nii, ko wayi no mahdiiji jokkondire, jolngooji kaaƴe, kerbing kaaƴe, heddiiɓe e leɗɗe pecciraaɗe jolngooji, geɗe jowitiiɗe e defaare e sifaaji taƴooji kaaƴe. Hay so tawii geɗe jokkondirɗe e yanaandeeji ɗiɗi ɗii ina heen laawol yanaande ɓooyngol ngol, kaaƴe yanaande, cereeli leɗɗe posto-e-rail e bolokaaji kaaƴe ina njahdi e nokku janngeteeɗo oo, ina njokkondiri kadi e nokku Prince Henry. Seedeeji arkewolosi taariindi, ina heen ɓulli kaaƴe e laabi, ko wayi no Dormitoires Patients Working, ina jokki kadi e woodde to fuɗnaange nokku Prince Henry.

Waylooji e ñalɗi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nokku Prince Henry, Little Bay waɗii waylooji e waylooji keewɗi e jokkondire gila nde sosaa. Daawe nay teeŋtuɗe ƴellitaare ina kollita waylo-waylo nokku oo gila e opitaal Coast, mahaaɗo ngam seerndude e safrude ñawuuji mborosaaji, fayde e opitaal Prince Henry, caggal ɗuum wonti opitaal mawɗo seneraal e jannginoowo.

Sosde e ɓuuɓnude opitaal Coast, 1881–1914

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ndeeɗoo daawal ina hollita kuutoragol nokku oo gadano e hitaande 1881, ngam hoɗde e sahaa gooto ngam jaabaade ñawu nguu. Teemedde e capanɗe jeeɗiɗi e joy ektaar leydi to Little Bay ko resndaa ngam waɗde karantina, ɗum addani ɗum sosde opitaal isolation e sanatorium. Laylaytol e diisnondiral opitaal Coast ina hollita golle diisnondiral opitaal e oon sahaa ina heen nokkuuji ceertuɗi ngam ñawɓe rafiiji e sanatorium. Gaa gaa seedamfaaguuji arkewolosi ɗi opitaal Coast e Lazaret gorko, ko seeɗa tan e geɗe nguuri e ooɗoo sahaa, ina jeyaa heen Dam, nokku ɗo opitaal Coast ɓooyɗo loowdi ndiyam, suudu pine, laawol pine (taariindi laawol ngol, ŋorol kaaƴe, ŋorol pine), buttageeji Ar e leɗɗe pine Diɗɗal ñawuuji mborosaaji (Ward 16, suudu kuɓɓam e suudu ɓuuɓndu) ɗi naatnaa e duɗal safaara ɓuuɓngal. Laabi taariindi goɗɗi ina keddii ina heen, laabi loop feewde e Diisnondiral Ñawuuji e Infirmiyee en (14) Kuutorgal (Cottage Sewing) e feewde e Galle Infirmiyee en Matron Dickson e Warduuji Bush, laawol jokkondirngol e Cuuɗi Artisans', laawol Semeteryor Coast e doNd).

Yaajde opitaal Coast, 1915-34

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ndeeɗoo daawal ina hollita yonta mawnugol puɗɗinooɗo caggal nde Yiilirde Ngenndiire ndeen holliti peeje ngam yaajtinde no feewi opitaal Coast, tawi ina foti waɗde heen fotde 20 suudu kesu, tawi heen gooto fof ina jogii 50 leeso. Ooɗoo nokku ina foti anndireede "Ospitaal Piindi". Hay so tawii ko jeegom tan e cuuɗi ɗii timminaa, sabu waylo-waylo laamu e hitaande 1917, ɗi mballitii e safrirde ndee wontude ɓurnde mawnude e nder New South Wales e hitaande 1929. Gaa gaa seedanteeje arkewolosi e cuuɗi ñawɗo golloowo, mbaydi asliiji gonnooɗi e Nurses Dining Hall, the Bush Wards the F nder nokku udditirɗo keerol laabi taariindi, ko geɗe ɓurɗe maantinde nguurndam gila e ooɗoo sahaa.Opitaal laamɗo Henry (Opitaal mawɗo), 1935-59

Ndeeɗoo daawal ina hollita mbayliigu gollorɗe ummoraade e nokku gonnooɗo Hospitaal Coast feewde e nokku Flowers Wards (anndiraaɗo ‘The Hill’). Nde fuɗɗii ko caggal lewru noowammbar 1934 nde anndinaa wonde opitaal Coast ina foti wayleede innde « opitaal laamɗo Henry » ngam teddinde laamɗo Henry, laamɗo Gloucester (mo ɓooyaani ko yilliima Sidney, kono wonaa opitaal oo). Peeje kadi kollitaama ngam porogaraam golle mawzo ngam ɓeydude kattanɗe opitaal oo haa 1 000 leeso. Yanti e ƴettugol sariya opitaal Prince Henry 1936, etaade sosde opitaal Prince Henry ngam wonde opitaal jannginoowo caggal jaŋde, teeŋtin’de ooɗoo sahaa, gaagaa ɓeydagol mbaawkaaji, ko feewnude mbaydi gollorɗe ɗe moƴƴaani e nokku hee. Ko heewi e cuuɗi birik ceertuɗi, ina heen galle Heffron, galle Delaney, galle safrooɓe Matron Dickson e galle patoloji McIlrath ina nguuri e ooɗoo sahaa.

Ospitaal laamɗo Henry (Ospitaal janngirde mawnde e mawnde), 1960-2001

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ndeeɗoo daawal ina hollita sosde e tiiɗtinde darnde opitaal Prince Henry e nder opitaal jannginoowo mawɗo e mawɗo. Nde rewi ko e sariya ƴettaaɗo e hitaande 1959 ngam moƴƴinde opitaal Prince Henry ngam waɗtude ɗum opitaal caggal jaŋde jokkondirɗo e duɗal jaaɓi haaɗtirde New South Wales (UNSW) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Sydney. Ɗumɗoo ina laaɓi darnde opitaal Prince Henry e nder opitaal jannginoowo jokkondirɗo e wiɗtooji safaara ɗi duɗe jaaɓi haaɗtirde ɗiɗi ɗee kala mbaɗata. Batte mum ko ɗoon e ɗoon, ko feccere e leydi hektaaruuji sappo e jeeɗiɗi to bannge worgo, rokkaama to duɗal jaaɓi haaɗtirde NSW kam e ɗiɗi e nder cuuɗi konu 1917 ngam wiɗtooji daabaaji. Gila hitaande 1960, peewnugol mawngol e nder opitaal Prince Henry fof waɗaama ngam hoɗnude fedde mum hesere e Duɗal Cafrirɗe UNSW. E hitaande 1964 golle mawɗe kese mbaɗaama. Mahdiiji mawɗi ummoriiɗi e ndeeɗoo daawal ko wayi no nokku safaara rehabilitaasiyoŋ, Blok hakkille, nokkuuji operaasiyoŋ e suudu radiyoloji diagnostik fof ina nguuri no feewi no Kapel ciftorgol wolde infirmiyee en Ostarali hakkunde diineeji nii.

2008 : Njeenaari AIA ɓurndi mawnude rokkaama laamɗo biyeteeɗo Henry Masterplan : Landcom

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Sahaa e sahaa fof lowre ina hollita caɗeele teeŋtuɗe – to bannge politik kam e to bannge mahdi – ko ɗum tan woni feere ɓurnde miijaade e laaɓtude jaɓeede. Ospitaal ɓooyɗo biyeteeɗo Prince Henry ko nokku hono oo – kadi peeje mawɗe Landcom ko hono noon kuutorgal. Gila e sahaa nde udditaa, laamɗo biyeteeɗo Henry wonti huunde nde renndo ngoo ina tiiɗnoo, ina jogii hujjaaji. A jaaraama e yamiroore Landcom keeriinde ngam nafoore renndo, peeje ƴettaa ngam rokkude peeje kese ngam heɓde densité tawa ina jokki e wellitaare, ŋarɗugol e jokkondiral renndo e nokku mawɗo e teeŋtuɗo, kono kadi ina ŋakki no feewi. Peeje mawɗe ɗee ina mbaɗa nokku keso hoɗorde e renndo, baawɗo ballondiral e ɓooyngal e kesal, nokku udditirɗo e mbaadi mahdi, kuutorɗe keertiiɗe e renndo, ina sosa kollirgol seeɗa e kesɗitingol wuro duumotoongo e daande maayo. Nafooje pinal e renndo ina keewi : 80 e nder teemedere e nokku oo ina jogaa e juuɗe renndo ; moƴƴitingol jokkondiral e maayo Little Bay ; gollorɗe ngam pelle renndo jeeɗiɗi, kam e nokku renndo 1500m2 e gollorɗe kese Rescue Helicopter Service e nder nokku hee. Geɗe ndonaandi kadi ƴeewtaama no feewi, nokku oo limtaama e binndital ndonaandi leydi ndii, 19 mahaaɗe ndonaandi e geɗe leydi ndii ina ndesndaa, e nokku taariindi Flowers Ward ina moƴƴinaa, ina waylee no feewi ngam teddinde daartol juutngol nokku oo e cellal e toppitagol. Feere mawnde ndee ina rokka kadi nafooje mawze e nder weeyo ngo, ina jeyaa heen : vursugol nokkuuji zi fof ; 9,2 ektaar parkooji e laddeeji reentorɗi ; ustude ndiyam e nder gure ; feewnude laabi ɓulli e nokkuuji ɓulli, e huutoraade ndiyam toɓo ngam irtude. Mahdiiji zi maa njogo 4,5 NatHERS ratings e ko ina tolnoo e 90 e kala 100 e kavtagol ngol vursaama. E raɓɓiɗinaade, laamɗo Henry ina rokka diɗɗal renndo e nokkuuji keewɗi, tawi ko seeɗa e ko adii ɗum e fannu kesɗitingol gure e nder NSW. Ina teskaa wonde ɗum fof ko fedde laamuyankoore wiyeteende Landcom, ardiinde kippu mawɗo diisneteeɗo wuro, arkewolosi, peewnitoowo e mahngo leydi e nder yettinde peeje jogiiɗe nafoore renndo e wellitaare renndo e ɓernde mum. Miɗo ƴetta heen ooɗoo sahaa ngam tabitinde nafoore duumiinde laamuuji laamu ko wayi no Landcom e Biro Architecte laamu nguu e addude "decente urbaine" e nder gure men, gure men e gure men, darnde maantiniinde hannde no nde Francis Greenway waɗiri sketch mum gadano duuɓi 200 jooni nii. E nder oon ruuhu, miɗo weltii no feewi e rokkude Landcom njeenaari 2008 ndi premier 2008 ngam ƴellitde masterplan Prince Henry, eɓɓaande yiytere e nuunɗal, addannde kala jokkondirɗo e mayre njeenaari duumiindi.

— Morris Iemma depitee, gardiiɗo jaagorɗe leydi Galles du SudLimto ndonu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Haa ñalnde 14 sulyee 2003, nokku The Prince Henry ko nokku ɓurɗo teeŋtude ngam safrude ñawuuji mborosaaji e nder New South Wales gila e fuɗɗoode mum e kitaale 1880, nde, hono opitaal Coast, wonti opitaal laamu gadano e nder New South Wales e yonta caggal ñaawoore. Ospitaal oo waɗii darnde mawnde e safrude e foolde ñawuuji mborosaaji, caggal ɗuum wonti ospitaal mawɗo e ospitaal jannginoowo wonande duɗal jaaɓi haaɗtirde NSW, haa nde uddugol maggol anndinaa e hitaande 1988. Seerndude maggol addani ngol sosde sarwiis ambulance gadano e nder New South Wales ummoraade e nder ground maggol.

Nokku ɗo opitaal oo woni ɗoo e maayo, diisnondiral e jokkondire mahaaɗe e nder nokkuuji udditiiɗi jaajɗi, jokkondiral mum en e mbaydi nokku oo e hoore mum, waɗii nokku keeriiɗo estetik, tawi Pine Avenue woni ko e ŋorol mum hakkundeewol. Mahdiiji e nokkuuji ina kollita jikkuuji ɓurɗi teeŋtude e cellal e nder daawe keewɗe teeŋtuɗe e ƴellitaare. Wards Flowers e heddiiɓe e opitaal ñawuuji mborosaaji puɗɗiiɗi, ina heen Ward 16, gonnooɗo nokku infirmiyee (14) Quarters, gonnooɗo suudu nyaamdu infirmiyee/Nurses Lecture Hall, Wards Bush e nokku ɗo Male Lazaret woni ɗoo, ina kollita isolation potɗo huutoreede ngam safrude cellal renndo to cellal etude e infection nafoore wonnde e sara maayo. Sifaa mahdi ɗeen mahaaɗe gadane ina seerti e mahaaɗe caggal ɗuum mahaaɗe caggal 1934, caggal nde Opitaal oo wayli innde mum wonti Prince Henry, fawaade e fawaade e yaajde, fawaade e fawaade e yaajde. Mahdiiji ɓurɗi mawnude e nder suudu safrirdu Heffron e Delaney, suudu safrooɓe Matron Dickson, e suudu safrooɓe McIlrath ina ndokka seedeeji waylooji golle e nder safaara e hoɗorde gollotooɓe, kam e wallitde e yiyde e mbaydi nokku oo. Mahdiiji ballitooji keewɗi, ko wayi no nokku ɗo ndiyam woni ɗoo, suudu waktuuji ciftorgol, suudu ndiyam, e ‘Hill Theatres’ ina ɓeyda nafoore yiyngo e karallaagal.

Leydi daande maayo jogiindi nafoore toownde e ganndal ina ɓeydoo e daande maayo, koppi e poosuuji leɗɗe koɗki. Nokku gonɗo e ƴellitaare leydi ina jogii nafoore wiɗto e jaŋde jowitiinde e ƴellitaare daande maayo hannde ngoo kam e weeyo e leɗɗe nokku oo duuɓi miliyoŋaaji capanɗe ɗiɗi jooni. Ko heewi e geɗe leydi pinal ko wayi no leɗɗe Norfolk Island Pine e saraaji Pine Avenue, aawdiiji palɗe, leɗɗe kirse e bankeeji New Zealand, taƴe kaaƴe, mahdiiji jokkondire, laabi puɗɗiiɗi e kerbs kaaƴe, ina kollita seedeeji naatgol aadee e ndee leydi coñce. Ceerno Fuɗnaange, hay so seerti e nokku opitaal hannde oo, ko huunde himmunde e nokku pinal.

Daartol nokku Prince Henry ina jokkondiri e Aborigine en e renndooji ɓurɗi yaajde, heewɓe e maɓɓe ko ñawɓe walla gollotooɓe e nokku oo, haa hannde ina njilloyoo ɗum. Nokku oo ina teskii Aborigine en sabu feddeeji mum daartol e golle Aborigine en ko adii nde Oropnaaɓe keɓata ɗum en, kam e feddeeji mum e Aborigine en safrooɓe ñawuuji mborosaaji. Nokku Prince Henry ina waɗi kadi nafoore wonande heewɓe e ujunnaaje ujunnaaje infirmiyee en, safrooɓe e njuɓɓudi laamu, teskinɓe e heblooji mum en e golle mum en to opitaal hee, ko ɗum addani ɓe innde toownde e nder New South Wales e Ostarali fof. Heewɓe e wonnooɓe infirmiyee en ina keddii e jokkondirde e nokku oo, ina mbaɗa musee ngam hisnude daartol mum e geɗe mum. Ɓe ngarta e nokku oo ngam weltaade e mbaydi mum, ɓe njokka e huutoraade “Chapel Memorial War Memorial War Infirmiers Australians” hakkunde diineeji, mahaaɗo ngam siftorde infirmiyeeji gollorɗi, heewɓe e maɓɓe maayi e geec. Ko heewi e daartol nokku Prince Henry ina jogori anndeede tawo e mbaydiiji keewɗi anndaaɗi e potɗi wonde e nokkuuji arkewolosi Aborigine en e taariindi, e wiɗtooji goɗɗi e binnditagol arsiif, e daartol haalpulaar en gollotooɓe toon walla jannguɓe toon.Bayyinaango nafoore heddiiɓe e arkewolosi

Nokku Prince Henry ina waɗi geɗe arkewolosi anndaaɗe e nokkuuji arkewolosi anndaaɗi. Ɗee geɗe ina njeyaa e ko ɓuri heewde e binnditagol ɓalliwal e nder opitaal gadano caggal ñaawoore to New South Wales. Seedeeji ɓalliiɗi e nokku oo ina kaala, e ɗuum ina rokka fartaŋŋeeji ngam wiɗtude, ƴellitde golle safaara jowitiiɗe e safrude ñawu nguu. E nder ngonka ɓurka yaajde, lowre ndee ina hollita waylooji e ƴellitaare e nder politik cellal dowri ko ina ɓura duuɓi 100. Nafoore wiztooji e ngalu arkewolosi taariindi nokku oo ina famzi tan, kono, sabu batte vurze moxxude e vamtaare jokkiinde. Hay so tawii noon ngalu arkewolosi gonngu nguu ina woodi, tee ina waɗi binndanɗe keewɗe, nokku oo ina jogii mbaawka rokkude humpitooji ko faati e kuutoragol nokku oo e golle mum. Spektoor sifaaji arkewolosi e nder nokku oo ina rokka kadi fartaŋŋe mo heewaani huutoraade arkewolosi ngam waɗde kuutorgal wiɗto e nder weeyo yaajngo. Resooji arkewolosi taariindi to nokku Prince Henry ina mballita kadi e ensemble total rokkude kollirgol golle walla sifaaji ɓennuɗi. Ko ɗum waɗi eɗe njeyaa e nafoore renndo e daartol ɓurnde yaajde e lowre ndee, eɗe njogii mbaawka jaŋde e firo.

Nokku laamɗo Henry limtaama e binnditagol ndonu leydi New South Wales ñalnde 2 mee 2003 nde tawnoo o timminii ɗeeɗoo geɗe.

Nokku oo ina waɗi nafoore e hollirde laawol, walla mbaadi, daartol pinal walla tago e nder leydi New South Wales.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nokku Prince Henry ina huutoree fotde duuɓi 120 ko ina wona ñawu nguu e opitaal mawɗo. Woɗɗude opitaal oo e Sidney ina hollita kulol renndo hannde ngoo e ñawuuji bonɗi, ko wayi no mboros korona, kolera, grippe, ñawu nguu e ñawu nguu. Nokku Prince Henry ina waɗi seedeeji ɓalliwal golle renndo mawɗe jowitiiɗe e politik cellal Dowla. Ospitaal Prince Henry waɗii darnde mawnde e nder opitaal janngingol gila e kitaale 1960, e nder nokku ɗo laabi safaara e karallaagal keewngal ƴellitortee. Nokku oo ina waɗi geɗe geɗe leydi (geologie) seedantaagal ngonka fisik, kilimatiseer e botani e nder daawal gadanal no feewi e ƴellitaare geɗe joopaaɗe hannde ɗee to fuɗnaange Ostarali. Opitaal Prince Henry woni opitaal laamu gadano e yonta caggal ñaawoore. Nokku Prince Henry ina joginoo nafoore e jaabawol laamu koloñaal e caɗeele cellal renndo, haa teeŋti noon e ko fayti e ñawu nguu. E hitaande 1960, opitaal Prince Henry bayyinaa wonde opitaal jannginoowo gadano e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde NSW (UNSW) keso sosaa. Ospitaal Prince Henry ina gollinoo e opitaal laamu gila e fuɗɗoode mum e kitaale 1880 haa e uddugol mum e kitaale 1990.

Woɗɗude opitaal oo e Sidney ina hollita kulol renndo hannde ngoo e ñawuuji bonɗi, ko wayi no mboros korona, kolera, grippe, ñawu nguu e ñawu nguu.

Nokku Prince Henry ina waɗi seedeeji ɓalliwal golle renndo mawɗe jowitiiɗe e politik cellal Dowla.

Ospitaal Prince Henry waɗii darnde mawnde e nder opitaal janngingol gila e kitaale 1960, e nder nokku ɗo laabi safaara e karallaagal keewngal ƴellitortee.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Opitaal Prince Henry woni opitaal laamu gadano e yonta caggal ñaawoore. Nokku Prince Henry ina joginoo nafoore e jaabawol laamu koloñaal e caɗeele cellal renndo, haa teeŋti noon e ko fayti e ñawu nguu.

E hitaande 1960, opitaal Prince Henry bayyinaa wonde opitaal jannginoowo gadano e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde kesal NSW (UNSW).

Ospitaal Prince Henry ina golloroo no opitaal laamu nii gila nde sosaa e kitaale 1880 haa nde udditaa e hitaande 1988.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nokku oo ina jogii jokkondire tiiɗɗe walla keertiiɗe e neɗɗo, walla fedde yimɓe, jogiinde nafoore e daartol pinal walla taariindi taariindi New South Wales.Nokku oo ina jogii fedde tiiɗnde walla teeŋtunde e renndo walla fedde pinal keeriinde e nder leydi New South Wales ngam dalillaaji renndo, pinal walla ruuhu.

Nokku Prince Henry ina waɗi nafoore wonande Aborigine en, sibu ko nokku ɗo ɓe njokkondiri e mum en to bannge ruuhu, ɗo jokkondiral ɓalliwal e leydi ndii waawi hollireede. Aborigine en ummoriiɓe e nder New South Wales fof ko ñawɓe e opitaal hee, ina ngolloo toon, heewɓe heen ko juuti. Nokku Prince Henry ina jogii nafoore mawnde wonande wonnooɓe infirmiyee en e njuɓɓudi infirmiyee en. Ujunaaje ujunnaaje infirmiyee en njanngii e nokku hee. Ɓe keɓii karallaagal keeringal, heewɓe ina njogii golle ceertuɗe, wonaa tan to Prince Henry, kono e nder opitaaluuji e nder Ostarali fof e caggal leydi. Nokku Prince Henry ina teskii e ardiiɓe safaara ɓooyɓe sabu darnde mum e safrude ñawuuji mborosaaji e nder leydi New South Wales, darnde mum e nder safrirde jannginooɓe, e nder safrirde mawnde e golle ardiiɓe safaara heewɓe teeŋtuɓe e annduɓe e yahrude yeeso laabi safaara e karallaagal. Nokku Prince Henry oo ina jokkondiri e renndo nokku oo, haa arti noon e renndo Aborigine en La Perouse. Yimɓe nokku oo ina njogii jokkondire tiiɗɗe e nokku oo ko wayi no gollotooɓe, ñawɓe e hoɗɓe. Nokku Prince Henry ina waɗi nafoore wonande wonnooɓe infirmiyee en e infirmiyeeji ko nokku ɗo ɓe ngartata ngam hawrude e miijaade, njillondirde e juulirde mum e musee mum, e weltaade e weeyo mum. Nokku Prince Henry ina waɗi nafoore wonande mawɓe renndo ngo heewɓe wallitooɓe sankaare ndee e nokku hee ngam waawde wuurnude nokku Prince Henry oo kam e ɓeydude nguurndam maɓɓe e opitaal ɓooyɗo oo no woniri hannde nii. Nokku Prince Henry ina teskii e wonnooɓe infirmiyee en, gollotooɓe e renndo ngo, ko nokku ɗo tiitooɗe daartol keewɗe e fawaade e ƴellitaare safrirde ndee mbaawi teskeede. Nokku Prince Henry ina teskii e pelle renndo e pinal ɗe nganndu-ɗaa ina mettini e majjugol opitaal oo, ina njiɗi wonde sifaaji mum nokkuuji e nokkuuji mum en ina poti majjude e koye mum en walla e yontaaji garooji ɗii. ko nokku mo pelle keewɗe teskini ngam nafooje mum pinal ; so tawii laamɗo Henri bonnaama walla halkaama, ɗum addanta renndo ngoo e pelle pinal ɗee miijaade ; e nde wallita e jikkuuji renndo ngoo e pelle pinal keewɗe.

Nokku oo ina jogii mbaawka rokkude humpitooji baawɗi wallitde faamde pinal walla daartol tago New South Wales.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Depooji geologique gully-fill e jokkondiral mum en, haa teeŋti noon e nder nokkuuji gonɗi e ɓuuɓri, ina njogii mbaawka ɓeydude ganndal laaɓtungal e weeyo ɓadiiɗo daande maayo e leɗɗe e sahaa Miosen hakkundeejo. Ko feewti e peeje keertiiɗe ɗee ina poti reeneede ngam ɓeydaade wiɗteede, ngam ƴeewde e laaɓtinde miijooji ƴellitooji geɗe leydi jowitiiɗe e geɗe leydi e nder duunde he e goonga e nder winndere ndee e oon sahaa. Nokku oo, e rewrude e ƴeewndorɗe binndaaɗe e seedeeji ɓalli, ina heen iwdiiji haalpulaar en e wiɗtooji arkewolosi, ina jogii mbaawka mawka ngam rokkude humpitooji goɗɗi laaɓtuɗi ko fayti e golle Aborigine en gila e jamaanu ko adii taariindi haa e hannde. Nokku oo ina jogii mbaawka wallitde wiɗtooji ko faati e ƴellitgol fannu teeŋtuɗo e nder renndo cellal e nder teeminannde sappo e jeenayɓiire, haa teeŋti noon e golle safaara jowitiiɗe e seerndude e safrude ñawuuji mborosaaji. Jokkondiral nokku oo e taariindi Aborigine en, jokkondiral Aborigine en e golle cellal renndo, darnde maggal e safrude ñawuuji mborosaaji e wonde opitaal mawɗo janngingol e renndo, ina tabitina ɗum no mbaydi teskinndi walla tuugnorgal seerndi ɗum e opitaaluuji goɗɗi.Nokku oo ina jogii geɗe ɗe keewaani, ɗe keewaani walla ɗe njiyataa e daartol pinal walla tago New South Wales.

Darnde opitaal Prince Henry e safrude ñawuuji mborosaaji, alaa ko nanndi e mum to leydi New South Wales. So tawii wiɗto laaɓtungo waɗaaka, ina anndaa e humpitooji keɓaaɗi ɗii wonde alaa opitaal goɗɗo e nder NSW sosaa ngam safrude ñawuuji mborosaaji tan. Ɗo ngalɗoo safaara waɗi e opitaaluuji walla e nder duɗe goɗɗe, haa arti noon e Stasiyoŋ Karantin, nokkuuji ɗii ngonaano yaajɗi walla kuuɓtodinɗi no nokku Prince Henry nii. Ina rokka seedeeji seeɗa ko fayti e golle safaara e safaaraaji ɗi jooni ngoppaaka, tee seertude ɗum addani ɗum sosde sarwiis Ambulance NSW golloowo e nder nokkuuji mum. Depooji geologique gully-fill e jamaanu Miocene ina keewi, haa teeŋti noon e depooji ɓuuɓɗi (peat shale) ummoriiɗi e maayo. Ko ɓuri teeŋtude heen ko mooɓondiral pollen fossil e mikroo-floraaji goɗɗi e nder ŋoral. Seedeeji laaɓtuɗi ɗi mantol lateritik ina keewi kadi e daande maayo fuɗnaange Ostarali. Nokku Prince Henry ina rokka seedeeji ko fayti e daartol Aborigine en, safrude ñawuuji mborosaaji e nder Aborigine en e nder renndo ngo no feewi ko famɗi fof e nder New South Wales, tee ina waɗi nafoore e pelle renndo. Ina ɗaɓɓi wiɗtooji e ƴeewndorɗe goɗɗe ngam laaɓtinde no nokku Prince Henry holliri geɗe goɗɗe e sifaaji rafiiji ɗii. Kono tan, ƴeewndo baɗaango haa hannde ina laaɓti ina heddinoo ngam tabitinde nokku Prince Henry oo, ina jogii nafoore rafi to bannge Dowla e nokku

Nokku oo ina waɗi nafoore e hollirde sifaaji mawɗi e nder kalaas pinal walla nokkuuji/taariindi tawaaɗi e nder New South Wales.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nokku Prince Henry oo, rewrude e sifaa e tolno daartol mum, estetik mum, renndo mum, nafoore mum, mbaawka mum karallaagal/wiɗto e ŋakkeende mum, ina rokka seedeeji keewɗi ngam hollirde ɗeeɗoo tiitooɗe Dowla teeŋtuɗe : ganndal ; laamu e njuɓɓudi laamu ; jam baandu; jaangirde; wade; e yimɓe. Ina hesɗitina denndaangal ɗeeɗoo jamirooje naatgol, to bannge Dowla e nokkuuji : ko yeru moƴƴo e sifaa mum ; ina jogii sifaaji potɗi wonde e nder kalaas walla fedde geɗe teeŋtuɗe ; ina jogii sifaaji baɗɗi sifaa nguurndam keeriiɗo, filosof, aada, laawol maantinngol, diisnondiral, karallaagal walla golle ; ko mbayliigu maantinngu e kalaas geɗe ; ina jeyaa e fedde, nde renndini hollirde sifaa wakiliijo ; ina teskaa sabu nokku mum, ngonka mum walla mawneeki mum ; e ina teskaa sabu nuunɗal mum e teddungal ngal ngal jogii ngal. Won e geɗe leydi ina njogii heen nafoore e les ngalɗoo nanondiral, ko wayi no : ƴiye, ceene ɓuuɓɗe e horizon leydi lateritik. E kala sahaa, elemen oo ko mbayliigu maantinngu e kalaas geɗe tawa wonaa tippudi kalaas jowitiingal e ɗuum.

Opitaal laamɗo leydi Wales (Sydney)

  1. Template:Cite NSW SHR
  2. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named nswshr-16512
  3. Pollen, 1988, 218-9.