Prince of Wales Hospital (Sydney)
| Golle imaaɗe | 1852 |
|---|---|
| Affiliation | University of New South Wales |
| Lesdi | Osterliya |
| Nder laamoore | New South Wales |
| Location | Sydney |
| Jonde kwa'odineto | 33°55′7″S 151°14′20″E |
| Laawol ngol laamu anndani | http://www.seslhd.health.nsw.gov.au/POWH/ |
| Emergency services | available |

Ospitaal Prince of Wales ko ospitaal mawɗo jannginoowo laamu, mo 440 leeso, woni e nder wuro wiyeteengo Randwick, fuɗnaange wuro Sydney, ina rokka yimɓe New South Wales, Ostarali, golle opitaal keewɗe. Opitaal oo ina jokkondiri no feewi e duɗal jaaɓi haaɗtirde New South Wales, saraaji mum. Ospitaal laamɗo Galles ina renndini nokku Campus opitaaluuji Randwick e ospitaal sukaaɓe Sydney e ospitaal laamɗo rewɓe, kam e ospitaal keeriiɗo laamɗo Galles.
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ospitaal Prince of Wales fuɗɗii ko e hitaande 1852 e sosde fedde sukaaɓe waasɓe nde sosi Asylum sukaaɓe waasɓe e mahngo adanngo ngo udditaa ñalnde 21 marse 1858 to Paddington.
Caggal eeraango ngam heɓde kaalis e hitaande 1870, opitaal Catherine Hayes – nokku ceertuɗo tawaaɗo e laawol Avoca, Randwick – udditaa, ina wiyee ko peeje ɗe Florence Nightingale jaɓi.
E hitaande 1915, e nder wolde adunaare adannde, laamu NSW wayli opitaal oo, wonti opitaal konu, caggal ɗuum opitaal gartirgol leydi, o inniri ɗum opitaal gartirgol leydi Ostarali nayaɓo. E hitaande 1927 fedde hakkunde opitaal Coast e opitaal nayaɓo Ostarali to Randwick fuɗɗii. E udditgol opitaal mawɗo Concord Repatriation e hitaande 1953, opitaal Randwick wayli innde opitaal Prince of Wales, o gollorii ko no annex opitaal Sydney nii. Restoraasiyoŋ e ƴellitgol opitaal ina jokki waɗde ngam ɓeydude golle safaara e ñawɓe e opitaal oo, ina jeyaa heen jokkondire e opitaal Prince Henry, opitaal Royal South Sydney e opitaal Eastern Suburbs.
Opitaal laamɗo biyeteeɗo Henri
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Winndannde mawnde ndee: Opitaal laamɗo biyeteeɗo Henry, to Sidney
Ko adii fof ko opitaal Coast, laamɗo Henry ina joginoo iwdi mum e ƴellitde ñawɓe wonduɓe e ñawuuji mborosaaji ko wayi no mboros (ɓuuɓri fuɗɗii e hitaande 1881), difteri, tuberkuloos e ñawu nguu. E hitaande 1900 wonno ko ñawu nguu (plague bubonique) feeñi, tawi 303 neɗɗo ina ngondi e mum, 103 ina maayi heen, ñawu nguu ɓeydii feeñde e hitaande 1921. E hitaande 1919, ñawu nguu ina jokki e hitaande 1918, ngu yettiima Sidney, ina ɗaɓɓi kaɓirɗe timmuɗe e opitaal oo.
E nder ladde mayre ina waɗi galle lazar ngam safrude/karantinaade wonduɓe e ñawu nguu. E nder wolde adunaare ɗiɗmere ndee, soldateeɓe wonduɓe e rafi mboros oo naatii e opitaal hee.E hitaande 1934, opitaal Coast innitiraa opitaal Prince Henry to Sydney e njillu laamɗo Henry, laamɗo Gloucester, golle mahngo mawɗe puɗɗii ngam ɓeydude mbaawka mum haa 1000 leeso. Nde sariya opitaal Prince Henry yalti e hitaande 1936, o wonti opitaal jannginoowo caggal jaŋde. Duɗal ganndal safaara e safaara haɓaade rafiiji sosaa ko e hitaande 1946, ngal waɗii nafoore mawnde e wiɗtooji ko faati e mboros Coxsackie (meninjitis aseptik), mboros poliomielitis, ko kañum woni gadanol seerndude mboros REO.
E hitaande 1970 njuɓɓudi opitaaluuji tati – laamɗo Henry, laamɗo Galles e Suburbs Fuɗnaange – addaa e les njiimaandi gooto. E hitaande 2001, sarwisaaji laamɗo biyeteeɗo Henry ngartiraa Randwick, ɗo laamɗo Galles ƴetti ɗum en.
Nokku Prince Henry oo gila ndeen yeeytaama ngam moƴƴinde galleeji. E wiyde ƴellitoowo oo, Landcom, 19 mahaaɗe e sifaaji binnditagol NSW Heritage ina ndesndaa. Ina jeyaa e ɗeen : tooweeki waktuuji ciftorɗi RAF, ɓuuɓri yiɗde, tooweeki ndiyam e dame asliije, kam e cuuɗi artisaneeɓe e cuuɗi Pine Cottage e Flowers.
Heewɓe e maayɓe e safrirde nde, mberlaa ko e yanaande Coast to Cape Banks.
Galle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Mahdi Catherine Hayes, laamɗo leydi Wales
Mahdi Catherine Hayes, laamɗo leydi Wales
Nokku wiɗto kanseer Lowy, laamɗo leydi Wales
Nokku wiɗto kanseer Lowy, laamɗo leydi Wales
Kapel ciftorgol wolde, laamɗo Henry
Kapel ciftorgol wolde, laamɗo Henry
Cemetery Coast, ko adii fof ko jokkondirde e opitaal Coast
Cemetery Coast, ko adii fof ko jokkondirde e opitaal Coast
Damal suudu safrirdu laamɗo Henry no feeñiri e hitaande 1881.
Damal suudu safrirdu laamɗo Henry no feeñiri e hitaande 1881.
Opitaal laamɗo Sidney to bannge worgo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E fuɗɗoode kitaale 1900, Sir James Joynton Smith, jom otel, turism e dingiral, fuɗɗii pusde ngam mahde opitaal laamu to Sidney worgo. E nder batu jamaanu to galle laamorɗo Redfern e hitaande 1908, Smith suɓaama hooreejo jooɗiiɗo e opitaal jamaanu garoowo e nokku hee, tawi ko sara nokku piɗtaali Victoria Park, mo o sosi, mo o jeyi. Ndeen, diɗɗal tikkere ngam mooftude kaalis fuɗɗii.
Hayre gonnde e opitaal oo lelnaa ko ñalnde 21 oktoobar 1909, opitaal oo udditaa e lewru ut 1913. Tiitoonde laamɗo oo rokkaama e lewru desaambar 1917. Opitaal oo fof huutortenoo ko ngam safrude ñawɓe grippe e nder ñawu nguu e hitaande 1919. E lewru suwee 1991 opitaal oo wonti e nder fedde Princes Wales e Princes Henry, Princes Wales e Princes Henry.
Opitaal Fuɗnaange Suburbs
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ospitaal Suburbs Fuɗnaange udditaa ko e lewru feebariyee 1935 e nokku 20 000 meeteer kaaree (5 ektaar) sara Queen’s Park, caggal nde renndo ngoo waɗi jiiɓru gila 1924. E nder wolde adunaare ɗiɗmere, opitaal oo huutortenoo ko e laamu konu Amerik gila e hitaande943 yiilirde safrirde ndee fusi, njuɓɓudi safrirde ndee ƴettaa ko e juuɗe yiilirde toppitiinde ko fayti e opitaal The Prince Henry e The Prince of Wales. Opitaal Suburbs Fuɗnaange udditaa e dow laabi ñalnde 30 suwee 1980 ; mahaaɗe ɗee hannde ina njeyaa e Koldaa Moriah.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Fred Hollows - ko ñawɗo gite
Duɗal wiɗtooji safaara laamɗo leydi Wales
Doggol opitaaluuji e nder leydi Ostarali
Bay tokooso, to leydi Galles du Sud