Jump to content

Quince Duncan

Iwde to Wikipedia

Quince Duncan (jibinaa ko e hitaande 1940 to San José, Kosta Rika[1]), ina hiisee wonde binndoowo Afro-Kariibi gadano e Kosta Rika e ɗemngal Españool. Golle makko ɓuri yowitaade ko e yimɓe Afro-Kariibi en hoɗɓe e daande maayo Kariibi Kosta Rika, haa teeŋti noon e saraaji wuro Puerto Limón. Defte makko e daartol makko ina ndokka njeenaari binndol ngenndiwal Kosta Rika (Premio Nacional de Literatura) e njeenaari binndol ngenndiwal Kosta Rika. O yaltinii kadi deftere e ɗemngal Engele, A Message from Rosa.[citation needed] E Carlos Meléndez Chaverri o winndi wonde nguurndam debbo maccuɗo biyeteeɗo Ana Cardoso ko nguurndam keewɗam, kono heewi winndeede, kadi ko darnde mawnde e ƴellitaare... Renndo Kosta Rika.[2]

Nguurndam neɗɗo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Omo jogii ɓiɓɓe tato worɓe e dewgal makko gadanal, hono Andrés, Jaime e Pablo, ɓe o sakkiti deftere makko Los Cuentos del Hermano Araña. O woodi kadi ɓiɓɓe rewɓe ɗiɗo e dewgal makko ɗiɗaɓal, Shara e Denise.

Bibliografi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

« Una canción en la madrugada » (taariindi juutndi, 1970)

Hombres curtidos (deftere, 1971)

« El negro en Costa Rica » (e Carlos Melendez) (binndannde, 1972)

Los cuatro espejos (deftere, 1973)

« La rebelión pocomía, y otros relatos » (taariindi juutndi, 1974)

Los cuentos del Hermano Araña (taariindi sukaaɓe, 1975)

"El negro e nder binndol" (binndol, 1975)

Los cuentos de Jack Mantorra (taariindi sukaaɓe, 1977)

Paz del pueblo (deftere, 1978)

Noddaango timmungo (deftere, 1980)

« Teoriya e kuutoragol njiyaagu » (e Lorein Powell) (binndi, 1984)

Kimbo (deftere, hitaande 1990)

Koolaaɗo kuuɓal sokola (anekdot, 1997)

« Ko luutndii ɗum » (binndi, 2001)

Neldal ummoraade e Rosa (deftere, 2004)

Wikiquote ina waɗi ciimtol jowitiingol e Quince Duncan.

« Kiin Dunkan » (e ɗemngal Españool). Heɓtinaama ñalnde 18 lewru Yarkomaa 2013.

Chaverri, Karlos Melenndes; Dunkan, Kuins (1974). El negro en Kosta Rika: Antología (e ɗemngal Españool). Editorial Kosta Rika.