Jump to content

Rabiu Kwankwaso

Iwde to Wikipedia

Mohammed Rabi'u Musa KwankwasoHeɗtoR, FNSE FNIQS (jibinaa ko 21 lewru Oktoobar 1956) ko politik Najeriya, gonnooɗo guwerneer diiwaan Kano gila 1999 haa 2003 e gila 2011 haa 2015 Republique nayaɓere nde alaa ko adii ɗum konu, tuggi 2003 haa 2007, e les njiimaandi hooreejo leydi Olusegun Obasanjo.Caggal ɗuum o suɓaama e Senaa e hitaande 2015, o waɗii manndaa gooto e les njiimaandi Kongres All Progressives (APC) lomtotooɗo diiwaan Senaa hakkundeejo Kano.

Jooni o woni hooreejo lesdi Naajeeriya Peoples Party, nden o ɗon mari kawtal luutooɓe semmbiɗngal nder kano e nokkuuje ɗuuɗɗe nder Naajeeriya. Kwankwaso ina jogii ballal mawngal to Kano e worgo-fuɗnaange leydi Najeriya ; o yiytaa ko no populist karismatik nii. E hitaande 2011, o suɓaama kadi ngam wonde guwerneer diiwaan oo, o yahi haa o naati e fedde wiyeteende APC (APC) e hitaande 2014. E hitaande 2015, Kwankwaso dañii nafoore e suɓaade hooreejo leydi ndii e les njiimaandi fedde wiyeteende All Progressive Congress kono o foolii Muhammadu Buhari. E hitaande 2018, o arti e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o tawtoraama woote gardagol leydi, o fooli Atiku Abubakar. E hitaande 2023, Kwankwaso dañii ƴamɗe ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda yimɓe Naajeeriya keso, o heɓi 6,23% e wooteeji ɗi.

Rabiu Musa Kwankwaso jibinaa ko ñalnde 21 ut 1956 to wuro Kano, e nder galle juulɗo. Baaba makko ina joginoo darnde hooreejo wuro Kwankwaso e tiitoonde Sarkin Fulani Dagacin Kwankwaso hade makko toɗɗaade e darnde hooreejo diiwaan Madobi e tiitoonde Majidadin Kano, Hakimin Madobi e gardagol Diiso Emiraaji Kano e gardagol 13ɓo Kano Baji Emiraaji AlPLD.

O janngi duɗal leslesal Kwankwaso, duɗal leslesal mawngal Gwarzo Boarding, duɗal karallaagal Wudil e duɗal karallaagal Kano hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna ɗo o waɗi dipolomaaji makko ngenndiiji, e dipolomaaji ngenndiiji toowɗi. Kwankwaso wonnoo ko gardiiɗo almudɓe tiiɗɓe e nder balɗe jaŋde mum, kadi ko o suɓaaɗo e fedde almudɓe diiwaan Kano. O janngi kadi jaŋde leslesre to leydi Angalteer tuggi 1982 haa 1983 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Middlesex ; e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loughborough Technology ɗo o heɓi dipoloma makko e ganndal siwil e hitaande 1985. O rokki kadi doktoraa makko e ganndal siwil to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Sharda to leydi Indiya, e hitaande 2022.

Fuɗɗoode golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Kwankwaso naati nder hukuuma ka hukuumaaji ndiyam e injiniyaaruuji lesdi Kano nder hitaande 1975. O huwi ton duuɓi sappo e joweeɗiɗi nder kuuɗe feere-feere, o ummi nder darnde ngam o warti injiniyaaku ndiyam mawdo.

Naatgol e dawrugol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 1992, Kwankwaso waɗi naatgol mum e politik ko e dow laylaytol lannda Demokaraasi Sosiyaal (SDP). O jeyaa ko e fedde wiyeteende SDP nde Seneraal Shehu Yar'adua ardii e politikaaji goɗɗi ɓurɗi lollude ko wayi no gonnooɗo mawɗo makko Senator Magaji Abdullahi, Babagana Kingibe, Atiku Abubakar, Bola Tinubu woɗɓe, Tony Anenih, Chuba Okadigbo, Abdullahi Aliyu Kobudist Abudila, Abu

E hitaande 1992, Kwankwaso suɓaama e nder suudu sarɗiiji, lomtotooɗo diiwaan fedde Madobi. Fiilde makko caggal ɗuum e cukko hooreejo leydi e nder suudu sarɗiiji, addani mo waɗtude hakkille e politik ngenndi. E nder batu doosɗe leydi 1995, Kwankwaso suɓaama e nder nulaaɓe ummoriiɓe Kano, e nder fedde wiyeteende Mouvement Démocratique Populaire nde Yar'adua ardii. Caggal mum o naati e lannda Demokaraasi Naajeeriya (DPN) e nder porogaraam mbayliigu politik mo Seneraal Sani Abacha.

Kwankwaso naati PDP e hitaande 1998 e les njiimaandi diɗɗal yimɓe to Kano e gardagol Mallam Musa Gwadabe, Senateer Hamisu Musa e Alhaji Abdullahi Aliyu Sumaila. E hitaande 1999, o tawtoraama woote gardagol leydi PDP, o wondi e Abdullahi Umar Ganduje, Mukthari Zimit e ammbasadeer Kabiru Rabiu Dansista. Leydi Santsi/P.S.P. won'de caggal kanndidaagal Abdullahi Umar Ganduje, goomu wooteeji lannda ka hooreejo Tony Momoh ardii ɗum e Alhaji Abdullahi Aliyu Sumaila, senateer Bala Tafidan Yauri won'de terɗe e nder woɗɓe anndinii Rabiu Kwankwaso ko keɓɗo wooteeji gadani ɗii. Bayyinaango ngo waɗi ko to suudu sarɗiiji leydi ndi, to Gidan Akida Hotoro GRA, laamu nokkuure TarauniManndaa gadano

Kwankwaso suɓaama e manndaa mum gadano ngam wonde guwerneer diiwaan Kano gila 29 lewru Mbooy hitaande 1999 haa 29 lewru Mbooy hitaande 2003. Duuɓi makko gadani e nder diiwaan Kano ko kewuuji keewɗi sabu pelle goɗɗe keewɗe luulndiiɗe guwerneer makko toowɗo e eɓɓoore makko ngam wallitde hooreejo leydi Yoruba Ojoluse. E hitaande 2003, o fooli woote gardagol makko, tawi ko Ibraahiima Shekarau, luulndiiɗo mo.

Manndaa ɗiɗaɓo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Kwankwaso suɓaama kadi e manndaa ɗiɗaɓo e laamu guwerneer diiwaan Kano tuggi 29 mee 2011 haa 29 mee 2015. E nder oon sahaa, o ƴetti feere ngam rejigde njuɓɓudi politik makko ndi o inniri dillere Kwankwassiya : mahde laabi, opitaaluuji, e duɗe e neldude hoɗɓe e nokkuuji ɗii ngam janngude abroad. E lewru ut 2013, Kwankwaso ina jeyaa e guwerneeruuji jeeɗiɗi gollotooɗi e fedde G-7 e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi. E lewru noowammbar 2013, Kwankwaso, e wondude e terɗe joy G-7, njalti e lannda luulndo keso, hono Kongres (APC).

E lewru suwee 2014, Kwankwaso ina wondi e luural e amiir Kano ɓooyɗo, hono Ado Bayero, sabu toɗɗagol makko Waziri (Waziir) e nder Diiso Emiraaji Kano. Ñalnde 6 suwee 2014, Ado Bayero maayi, kiris lomto laamu ina jokki e nder galleeji laamɓe. Ñalnde 8 suwee 2014, Sanusi Lamido Sanusi dartini golle guwerneer Banke mawɗo, Dan Majen Kano (Ɓiɗɗo Emir-Maje) yalti e wonde Emir Kano keso. Naatgol makko e laamu addani seppooji keewɗi ummoraade e wallidiiɓe Sanusi Ado Bayero ɓiy Emir maayɗo oo e Chiroman Kano (laamɗo leydi ndii), e tuumeede wonde Kwankwaso ina wallitnoo Sanusi sabu woote hooreleydaagu 2015

Kampaañ hooreleydaagu 2015

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E lewru Oktoobar 2014, Kwankwaso huutoriima jokkondire mum politik mawɗe to Kano ngam tawtoreede woote gardagol leydi APC.Njeñtudi wooteeji gardagol leydi mbaɗi to Lagos ko: Muhammadu Buhari e 3 430 woote e woote 10. Arde e ɗiɗaɓo, Kwankwaso jaɓi jaaliiɗo Muhammadu Buhari.

Caggal laamu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Jaagorgal ko feewti e ndeenka

Tuggi 2003 haa 2007, Kwankwaso toɗɗaama jaagorgal ko feewti e ndeenka e nder guwarnama ɗiɗaɓo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, o lomtii Teofilus Danjuma.

Suɓol guwerneer hitaande 2007

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 2007, Kwankwaso woppi golle mum jaagorgal ngam tawtoreede woote guwerneer diiwaan Kano kono o dañii caɗeele sabu o tuumaama e ɓataake laamu nguu. Alhaji Ahmed Garba Bichi ɓaawo man lomti mo haa o laati kanndidaa guwerneer lanyol ngol. Caggal nde o dañi ɗaɓɓaande lannda makko ngam tawtoreede woote 2007, o toɗɗaa nulaaɗo keeriiɗo to Somali e Darfur, ko hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo ; e caggal ɗuum hooreejo leydi ndii hono Umaru Yar'Adua toɗɗii mo wonde tergal e yiilirde Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer, golle ɗe o woppi e hitaande 2010.

Senaa leydi Naajeeriya

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Jamaanu wallidiiɓe (seertuɓe e koppi boɗeeji) e udditgol Kwankwaso e gardagol guwerneer diiwaan Kano e hooreejo toowɗo miijo Kwankwasiyya, ñalnde 29 mee 2011

Kwankwaso woni wakiiliijo lesdi Naajeeriya haa lesdi Naajeeriya diga lesdi Naajeeriya diga lewru May 2015 haa lewru May 2019.

Kampaañ hooreleydaagu 2019

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E lewru sulyee 2018, Kwankwaso wondude e senateeruuji sappo e nayo (14) gonɗi e nder lannda APC, ndartinii lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) E lewru Oktoobar 2018, Kwankwaso tawtoraama woote gardagol leydi PDP. E nder wooteeji gardagol leydi ndi mbaɗnoo to Rivers, e nder sappo e ɗiɗo ƴamooɓe lefol laamu, Kwankwaso arii e nayaɓo caggal Atiku Abubakar e 1 532 woote, Aminu Tambuwal e 693 woote, Bukola Saraki e 317 woote e Kwankwaso e 158 woote. Kwankwaso caggal mum jaɓi Atiku Abubakar keɓɗo njeenaari ndii, o salii ɗaɓɓude suɓaade kadi e nder senaa, Ibraahiima Shekarau lomtii mo.[36] Kwankwaso waɗi kampaañ mum no feewi ngam ɓiyiiko gorko biyeteeɗo Abba Kabir Yusuf heɓa guwerneer e nder diiwaan Kano. Caggal ɗuum, woote ɗee kollitii wonde ɗe njuumtaani, tawi ko gardiiɗo leydi ndii, hono Abdullahi Umar Ganduje.

Sosde Diɗɗal Ngenndiwal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ñalnde 22 feebariyee 2022, Kwankwaso sosi Diɗɗal Ngenndiwal (Mouvement National) ko diɗɗal politik ngam haɓaade laamu jooɗiiɗo e lanndaaji ɗiɗi mawɗi ɗii, hono Kongres All Progressives e Lannda Demokaraasi Leƴƴi. O suɓii lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya kesum ngam o laatoo ardiiɗo lesdi ndi'i nyande 30 mars 2022.

Miijo e natal renndo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Kwankwaso ina hiisee wonde ko o jom renndoyankeewo, ko o jom faggudu nano.O siftinii ko Aminu Kano, politik sosiyaalist mawɗo mo Kano, mo teeminannde 20ɓiire. Kono lannda Kwankwaso siifaama ko ɓuri heewde e miijooji diiwaanuuji e pragmatik, wonaa e miijo keeriiɗo.Infrastructure e jaŋde

Wakkati Kwankwaso nder laamu, o mari kuuɗe ɗuuɗɗe ɗe o waɗi. E nder laamu makko gadano e laamu guwerneer (1999 haa 2003), o sosi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal Kano to Wudil, duɗal jaaɓi-haaɗtirde laamu gadanal e nder Kano e oon sahaa.E nder laamu makko ɗiɗaɓuru (2011 haa 2015), Kwankwaso sosi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde laamu North West to Kano, Kano. O sosi kadi duɗe 26 janngirɗe jaŋde e ƴellitaare doole e nder ɗeen duɗe ko ina tolnoo e 360 ​​000 sukaaɓe e rewɓe njannginaama, ndokkaama doole. Ko kanko woni guwerneer gadano e nder leydi Najeriya ngam naatde e ñamri e uniformeeji sukaaɓe duɗe leslese ɗe ngalaa njoɓdi. Ɗum ɓeydii no feewi limooje binnditagol duɗe ɗee gila e miliyoŋaaji 1 e hitaande 2011 haa e ko ɓuri miliyoŋaaji tati e hitaande 2015 nde o woppi laamu.

Yaakaare makko e jaŋde yiyri ko naatgol jaŋde nde aldaa e njoɓdi e nder kala tolnooji e nder dowla hee, yiyri kadi ko jogaade kaɓirɗe janngirɗe e janngirɗe no haanirta nii. O sosi 230 duɗal hakkundeewal tawi heen 47 ko kolees karallaagal, 44 kolleeji jaŋde lislaam, kolleeji Siin, kolleeji Farayse, e kolleeji sukaaɓe rewɓe internat gadano kam e kolleeji sukaaɓe worɓe to Damagaran e Niamey e wondude e laamu leydi Niiseer. E nder duuɓi nay ɗi o woni guwerneer diiwaan Kano, o rokkii ko ina tolnoo e 2 600 bursiiji janngooɓe caggal leydi e nder leyɗeele 14 e nder winndere nde. Ɗum ko ɓeydaare e bursiiji duɗal jaaɓi haaɗtirde keeringal to leydi Naajeeriya.

E nder nokkuure infrastructure ko adii fof e nder daartol Fuɗnaange Naajeeriya, pontiiji tati flyover peewnaama, laabi 5 km light-carriage lighted ina peewniraa e nder kala nokkuuji 44 laamu nokkuuji Kano, e pontiiji ɗiɗi underpass peewniraama. Kwankwaso kadi fuɗɗiima uddude ɓulli ɗii e kaɓirɗe jokkondirɗe e nder diiwaan hee, ina jeyaa heen uddude maayo Jakara ngo taƴata wuro Kano ngoo e laawol ɗiɗmol, ko ɗum moƴƴini no feewi ngonka nokkuuji e cellal wuro Kano ngoo fof. Kwankwaso kadi mahii cuuɗi e estaaduuji keewɗi e nder laamu mum gadano e ɗiɗaɓuru. Wurooji tati jamaanu, Kwankwasiyya, Amana e Bandirawo mahaa ko ina tolnoo e 3000 galleeji baawɗi wonde fof, mbaɗaama ngam yeeyde yimɓe fof. Fotde 1500 galle peewnaama, ndokkaama e dow ballal renndooji miskineeɓe teeru e wonɓe e musibbaaji ilam.

Caggal nde o ummii e laamu guwerneer, Engr Kwankwaso udditi fedde nde wonaa laamuyankoore (KDF), fedde nde ina foti wallitde yimɓe diiwaan Kano e nder leydi Najeriya fof. E nder fedde nde, Kwankwaso walli sukaaɓe heewɓe ngam ɓeydaade jaŋde mum en e ballal kaalis jokkungal. Batch arandeere nde 370 heɓuɓe nafuuda bursiiji lesdi ndi'i, ɓe ngarti haa lesdi Naajeeriya nder hitaande 2021 ɓaawo ɓe timmini janngirde maɓɓe. Nde ɓe timmini jaŋde maɓɓe, heewɓe e annduɓe ɓee keɓii golle e nder pelle ngenndiije e winndereyankooje ceertuɗe ko wayi no Dangote e Bua, ɗum noon ko ɗum huunde nde Fooyre Ɓamtaare Kwankwasiyya.

Nde o naamndaa ko waɗi o udditi fedde nde, Kwankwaso hollitii wonde sabaabu mum ko ngam ƴellitde jaŋde e ustude baasal mawngal e nder diiwaan Kano e leydi Najeriya fof. Ngam wallitde fedde nde, Kwankwaso soodi jawdi mum, rokki fedde nde kaalis o.

Rewrude e KDF, Kwankwaso kadi heɓiino yoɓde 170 cokaaɗo e nder kasooji ceertuɗi e nder leydi Naajeeriya, e yoɓde njoɓdi maɓɓe e rokkude ɓe kaɓirɗe ngam waawde yottaade nokkuuji maɓɓe e hawrude e ɓesnguuji maɓɓe. Ɗum jeyaa ko e darnde makko ngam wallitde mawnugol e ƴellitaare dingiral nokkuuji e nder leydi Najeriya, nokku ɗo sukaaɓe ɓee mbaawi heɓde fartaŋŋeeji e nder winndere nde. Foundation hokki kadi ceede e nyaamdu ngam miskinɓe e waasɓe, hawtaade e rewɓe, yimɓe ɓe ngalaa baawɗe, e sukaaɓe ɓe ngalaa baawɗe, ngam heɓuki ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya.

Ñalnde o heɓi duuɓi 64 e hitaande 2020, Kwankwaso udditi duɗal 300 almuudo ngal o mahi e nder laamu nokku Rano, Kano. Duɗal ngal ina huutoroo naange, ina waɗi bolol (bloc) ina waɗi cuuɗi janngirɗe jeegom. Duɗal ngal mahiraa ko e KDF ngam yahdude e yiɗde e golle Kwankwaso ngam wallitde jaŋde.Ñalnde 2 lewru juko hitaande 2015, Ñaawirde Mohammed Yahaya mo Ñaawirde Toownde Kano, haɗiino EFCC nanngude walla haɗde Kwankwaso e nder wiɗto mum ngam wiyde ina huutoroo kaalis pension miliyaaruuji N10 nde o woni guwerneer diiwaan Kano. Kono yontereeji ɗiɗi caggal ɗuum ñalnde 16 sulyee 2015, oon ñaawoowo gooto to Ñaawirde Toownde Kano, woppi yamiroore mum adannde, rokki EFCC ñaawoore ngam newnude komisiyoŋ oo ƴeewtaade, nanngude e ñaawde Kwankwaso. Ñaawirde Muhammed Yahaya kadi yoɓi Kwankwaso njoɓdi N50 000 ngam "waasde wakkati."

Caggal ɗuum e hitaande 2016, EFCC salii, salii haalaaji jowitiiɗi e kala ñaawoore fenaande jogornde waɗeede e ñaawoore Kwankwaso. Kanko Kwankwaso o saliima no feewi, o saliima kala ko tuumaa e makko ko fenaande, o siftini ɗum ko fenaande politik tan, bonnde e fenaande, nde añɓe makko e luulndiiɓe makko politik ndarni ngam bonnude natal makko e innde makko. Kwankwaso ñaawii e ñaawirdu rewrude e awokaa mum ngam ɗaɓɓude yoɓde njoɓdi sabu bonnude natal mum.

E lewru suwee 2021, jaaynde Premium Times hollitii wonde EFCC noddii Kwankwaso ngam naamnaade ɗum ko adii lewru nduu, ko fayti e ko tuumaa ko bonnude kaalis pension gila 2015 ; Kwankwaso fuɗɗiima yejjiteede e komisiyoŋ oo hade mum waɗtude hoore mum ñalnde 16 oktoobar ngam naamneede. Kono ɗeen ko miijooji tan, sibu Kwankwaso meeɗaa ñaaweede walla nawteede e ñaawirdu ngam tuumeede fenaande. O yilliima EFCC e yiɗde makko ngam laaɓtinde won e haalaaji ɗi luulndiiɓe makko politik njaltini. O nanngaaka kadi o tawaaka e tuumeede politik.

E nder konngol ngol o haali to Chatham House to leydi Angalteer, Kwankwaso hollitii e yeeso yimɓe fof wonde o woni ko e politik ko ina tolnoo e duuɓi 30, o meeɗaa ñaaweede e fenaande.

Kanndidaa hooreejo leydi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 2014, Kwankwaso anndinii anniya mum ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda luulndo keso, lannda APC. O tawtoraama suɓol arandewol lanyol ngol haa Lagos, ton o heɓi darnde ɗiɗaɓre ɓaawo Gen. Muhammadu Buhari, o yahi haa o heɓi nasaraaku suɓol lesdi Naajeeriya 2015, o laati hooreejo lesdi Naajeeriya.

Caggal luural hakkunde makko e gonnooɗo cukko guwerneer makko, Abdullahi Ganduje, Kwankwaso yalti APC, o naati PDP. E hitaande 2018, o tawtoraama suɓol hooreejo leydi PDP ngol ɓe mbaɗi to Port Harcourt, o arii e nokku nayaɓo, tawi ko gonnooɗo cukko hooreejo leydi Naajeeriya, Atiku Abubakar, yalti e jappeere laamu. Kono caggal ɗuum Atiku fooli e wooteeji gardagol leydi 2019.

E hitaande 2022, Kwankwaso acci PDP, o naati lannda leƴƴi Naajeeriya keso (NNPP). O tawtoraama, o heɓi nasaraaku nder cuɓi hooreejo lesdi ɗin waɗi haa Abuja haa ragare hitaande nde'e. E nder wooteeji hooreejo leydi Naajeeriya 2023, Kwankwaso e wondiiɓe mum, Bishop Isaac Idahosa, keɓii nayaɓo e fotde miliyoŋaaji 1,5 woote. Ko adii wooteeji mawɗi ɗii, Kwankwaso ina jeyaa e kanndidaaji noddaaɗi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamuyankeewal, Chatham House, leydi Angalteer, ngam yeewtidde e makko ko fayti e yiɗde makko e leydi Najeriya.

Doggol guwerneeruuji diiwaan Kano

Yahuuza Ado

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]