Jump to content

Rafael (maleykaaji mawɗi)

Iwde to Wikipedia
Rafael (maleykaaji mawɗi)
archangel, angel in Judaism, angels in Christianity
YemreBook of Tobit Taƴto
Jinsuno value Taƴto
Feast dayOctober 24 Taƴto
Present in workParadise Lost Taƴto
Depicted byTobias and the Angel, Archangel Raphael and Tobias Taƴto
Subject has roleangel Taƴto

Rafayel

Rafael adii feeñde ko e golle ɗiɗi e ooɗoo sahaa, 1 [1]Enok, ko deftere binndanɗe asliije ɗe ngonaa laamuyankooje gila e teeminannde 3ɓiire ko adii jibineede Iisaa, e Deftere Tobit, gila e fuɗɗoode teeminannde 2ɓiire ko adii jibineede Iisaa. [ 15 ] [ 16 ] . E nder laylaytol ɓurngol ɓooyde ngol 1 Henok (1 Henok 9:1) o jeyaa ko e mawɓe maleykaaji nayi inniraaɓe, e nder Tobit 12:11–15 o jeyaa ko e jeeɗiɗi . [ 17 ]

Innde makko ummii ko e ɗemngal Ebere רפא ( rp-ʾ ) firti ko "sellinde", ina waawi firteede "Alla sellinii". [ 19 ] E nder Tobit o yahrata ko e innde Azariya ( Ebere : עֲזַרְיָה/עֲזַרְיָהוּ ʿĂzaryāh/ʿĂzaryāhū . E nder binndol ngol o woni ko e cafroowo, o riiwta jinneeji, [ 19 ] o huutorii liɗɗi keewɗi ngam haɓɓude jinne Asmodeus e sellinde gite Tobit, e nder 1 Henok o "joɗɗinaama e dow kala ñawu e kala gaañannde ɓiɓɓe leñol ngol", [ 19 ] o haɓɓi konu Azazel e nder falnde throw. [ 16 ]

E nder diine Yahuuda en caggal deftere

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Ibraahiima e Maleykaaji tati ɗi Rembrandt winndi

E wiyde Talmuud Baabilon, Rafael ( Hebrew Rəfāʾēl, Tiber : Răp̄āʾēl ) ina jeyaa e maleykaaji tati peeñɗi e Ibraahiima e nder lekki Mamre to diiwaan Hebron (Ferno 18; Bava Metzia 86b); Mika’iil, hono mawɗo oo, ina yahra e hakkunde, Jibriil ina woni e ñaamo mum, Rafayel ina woni e nano mum (Yoma 37a). Gooto fof yamiraama yo waɗ golle keertiiɗe, Jibriil yo halku Sodoom, Mika’iil yo humpit Saara wonde maa o jibin Ishaq, Rafayel yo sellin Ibrahiima e taƴgol mum ɓooyngol ngol, o hisna Luutu . Rashi winndi, "Koo ngam kuugal Raphael hawti bee kuuɗe ɗiɗi, ɗe ɗon laara kuugal gootal ngam ɗe ɗiɗi fuu kuuɗe hisnuɗe yimɓe." Nguurndam Aadama e Hawaa ina limta mo e mawɓe maleykaaji Mika’iil, Jibriil, Uriyel, e Yowel, e filosof yahuud mo yontaaji hakkundeeji biyeteeɗo Maimonides naatni innde makko e nder limto maleykaaji yahuud en .

Binndol Nderawol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E nder Midrash Konen, ina feeñnina wonde Rafael meeɗiino innireede Libbiel ( e ɗemngal Ebere : לִבִּיאֵל Lībbīʾēl ; Maanaa: "Alla ko ɓernde am"). E nder Midrash, Alla ina jokkondiri e Maleykaaji mum hade mum tagde Aadama Neɗɗo gadano. Maleykaaji ɗii fof ngonaano miijo wooto kono, ina ceerti miijooji e dalillaaji. Maleyka Yidde e Malaa’ikaajo Njuɓɓudi kamɓe ɗiɗo fof ɓe njiɗi ko tagoore Neɗɗo nde wonnoo ko o jiɗɗo e yiɗde, e sara golloraade Njuɓɓudi. Maleyka Goonga e Maleyka Jam ina luurdi e tagoore makko kono, nde tawnoo omo heewi fenaande, omo wona luural. Ngam bonnude seppo makko, Alla werlii Malaa’ikaajo Goonga oo gila e asamaan haa e leydi, nde wocf6e 6ee ngulli ngam 6eydude sehil mum’en, o wi’i, “Goonga ina yalta e leydi.” Ko adii nde ɓe njaɓata, Alla haalaniino Maleykaaji ɗii tan ko moƴƴere wonnde e nder Neɗɗaŋke, kono wonaa bonnde ndee kadi. Hay so tawii noon ɓe nganndaa goonga oo fof, Maleykaaji ɗii fof ina njiɗi wullude: "Hol ko woni neɗɗo, nde aɗa siftora ɗum? E ɓiɗɗo neɗɗo, nde njilloto-ɗaa ɗum?" Alla jaabii: "Koɗorɗe weeyo e liɗɗi maayo, hol ko ɗe tagiraa? Hol ko nafata larde heewnde ñaamdu welndu, tawa alaa koɗo weltotooɗe ɗe?" Maleykaaji mbaawaano waasde wullude: "Yaa Joomiraacfo, Joomiraacfo amen, no innde maa mawniri e nder leydi ndii fof! Wacf ko weli e yeeso maa." Sibu wonaa seeɗa e Maleykaaji ɗii luural maɓɓe waɗi batte bonɗe. Nde Alla noddi fedde nde e les njiimaandi Maleykaaji Mika'iil, naamndii miijo ma66e e tagoore necfcfo, 6e njaabii e majjere: "Hol ko woni necfcfo, haa njicfcfaa cfum? E 6icfcfo necfcfo, haa njicfcfaa cfum?" Alla noon ƴetti junngo mum tokooso, fof yani e yiite so wonaa mawɗo maɓɓe Mika’iil. Ko noon kadi wonande fedde nde e gardagol mawɗo maleykaaji Jibriil; kaŋko tan e kala danndu halkaare. Fedde tataɓere nde ɓe kaaldi ndee, ko mawɗo maleykaaji biyeteeɗo Libbiel yamiri ɗum. Jannginaaɗo e baasal bonngal ardiiɓe makko, o jeertini konu makko: "A yi'ii hol musiiba keɓɗo Maleykaaji ɗi mbi'i 'Hol ko woni neɗɗo, ko aɗa miijoo ɗum?' En njogoo hakkille hoto en mbaɗtu noon, mbele en keɓataa jukkungo bonngo ngoo, sabu Alla haɗataa en waɗde e joofnirde ko o miijii koo. Ko ɗum waɗi ina moƴƴi en njaɓa yiɗde makko." Nii woni jeertinaango, Maleykaaji ɗii kaaldi: "Joom aduna, ina moƴƴi nde cikkuɗaa tagde neɗɗo. Mbele aɗa taga mo no njiɗirɗaa nii. Minen noon, min ngonata ko gollooɓe makko e gollooɓe makko, min peeñnina mo sirluuji amen fof." Ndeen Alla wayli innde Maleykaaji mawcfi Libbiel, o inniri ɗum Rafael, Dandoowo, sabu Hono Maleykaaji makko 6eydaama e wasiyaaji makko 6urcfi teegtude. O toɗɗaa ko laamɗo cellal maleykaaji, jogiiɗo e nder kisal mum denndaangal safaaraaji asamaan, sifaaji safaaraaji kuutorteeɗi e dow Leydi.

E nder Midrash Tanhuma, Seyɗaane wonti enɗam R. Matthew bar Heresh peewnoowo caggal nde yiyi mo ina jooɗii ina huutoroo jaŋde Tawreeta, tawa o ndaaraani debbo hay gooto walla debbo goɗɗo. Goongɗinde wonde neɗɗo peewɗo ina waawi woodde e aduna tawa alaa bakkaat, Seyɗaane naamndii Alla hol no o yi’rata Rabbi Maatiyu; O yi’ata mo ko peewɗo haa timmi. Ndeen Seyɗaane naamndii yamiroore ngam ƴeewndaade R. Matthew, ɗum rokkaama ɗum. Seyɗaane ndeen ƴetti mbaadi debbo belɗo nde o yi’i Rabi ina jannga Tawreeta. Caggal nde o yi’i Seyɗaane ina jokki e jarribaade mo banngeeji fof; o huutoriima pinngi gulɗi ngam wumde hoore makko mbele jikku makko bonɗo oo ina foola. Seyɗaane noon diwti e kulol, o habri ɗum Alla. Ɗoon e ɗoon nde o nani ɗum, Alla noddi Rafael, laamɗo naalankaagal cellal, yamiri mo yoo o sellin gite R. Matthew bar Heresh. So Rafael yahii to R. Matthew, holliti ɗum ko woni e mum e golle mum, Rabi hollitii wonde o yiɗaa sellinde. Rafael noon artii e Alla ina humpita ɗum ɗum. Nde o nani cfuum Alla yamiri Rafael yo wiy Rabbi oo woto o hul, sabu jikku makko boncfo oo 6eydataa. Nde o nani ɗum e hunuko malayka, o jaɓi sellinde mo, o hulaani.

E nder Rabbeinu Bahya, firo Tawreeta mo Rabi Bahya ben Asher winndi (1255–1340), Kampaañ Efrayim, woni to bannge hirnaange Tabernakl (Limlebbi 2:18), ina hawri e kampaañ asamaan mo mawɗo maleykaaji Rafael e Zafael ardii. Ina wiyee kadi ko cfuum woni kampaañ mo Muusa 6eydi heen nde o 6eydii duwaade yoo Mariyam selli e tzaraath mum, o wiyi "e yoo Alla sellin mo" (Limlebbi 12:13). O ñaagii sifaa mo Rafael lomtini.

Ina wiyee e nder Kav HaYashar mo Rabbi Tzvi Hirsch Kaidanover (1648-1712) winndi, nde maleykaaji toɗɗaaɗi ngam addude baasal e ñawu e dow yimɓe njiyi maleyka Rafael, ɓe keɓa kulol, ɓe ndoga. Ndeen Rafael ina yaaji sellinde ñawɓe ɓee.

E nder Fuɗɗoode Hakkille, naatgol miijo kabbalistik ngol Rabbi Aharon Meir Altshuler (1835-1905) winndi to Warsaw hakkunde 1887-1893 ; Rafael ina wiyee ina nanndi e Sefira mo Tiferet (Beauté). O wiyaama ko jikku hakkundeejo hakkunde Chesed (Moƴƴere) nannduɗo e Mika’iil, e Din (Njuɓɓudi) nannduɗo e Jibriil . Uriel (ina wiyee kadi Nuriel ) ina wiyee kadi ina waɗa jikkuuji hakkundeeji e bannge Raphael. Ina faamnina kadi so o ƴettii Chesed o wiyetee ko Uriel, kono so o ƴettii Din o wiyetee ko Nuriel. E nder oon sifaa, Sefer HaBahir ina noddira Rafael « Laamɗo jam » ( e ɗemngal Ebere : שַׂר־שָׁלוֹם Śar Šālōm ). Binndi ɗii kollitii wonde nanondiral makko hakkunde Mika’iil, laamɗo to bannge ñaamo Alla, e Jibriil, laamɗo to bannge nano Alla, ko maanaa aaye oo, “O fawi jam e dow tooweeki makko” (Ayyuuba 25:2). E Rafael woni Arɗo Maleykaaji Heeñere jogorɗo tabitinde jam hakkunde Yiite e Ndiyam.

E nder ganndal koode kabbalistik, Rafael ɓuri jokkondirde e Naange (e bannge Mika’el) e tagofeere Merkiir . Zohar kadi ina jokkondiri mo e natal neɗɗo e nder tetramorf tagooje nayi ceniije ɗe Annabi Ezekiel yi’i, e sara maande zodiac Aquarius, e jokkondiral e natal neɗɗo; Sefira Malkut (Laamu) e Leydi . Ko noon kadi Tiferet e Malkut, Zohar ina jogii kadi Rafael nannduɗo e Sefira Hod (Majeste), maayo Efarat ( Ebere : פְרָת Pərāt, Tiberi : Părāṯ; maayo nayaɓo Eden e le Triphrabody e Israayiil ) nano . Binndol ngol ina wiya : « Nayaɓol (maayo) ngol ko Hod (Majesty), « koyngal nano » (hono no haaldaa e ko haalaa e Yaakuuba, wonde « o dartii e koyngal makko nano »), e maggal o yarata koɗorɗe Rafael, mo golle mum ngoni ngam sellinde ñawuuji nanngaaɗi ɗii, e wondude e maggal leñol makko ɗiɗo Manaccoims e Ephrabeh ( Benjamins e leñol makko ɗiɗo Ephrabeh )."

Ina woodi kadi aada e nder diine Yahuuda en noddude Rafael ngam wonde gooto e Maleykaaji Nayi caggal nde neɗɗo janngi Shema hade mum lelnude; Mika’iil woni bannge ñaamo maa, Jibriil woni bannge nano maa, Uriyel woni yeeso maa, Rafayel woni caggal maa. Ngolɗoo laawol kadi ina haalee e deftere Rebbe Nachman mo Breslov (1772-1810) winndaande e Likutei Etzot. E nder ndee ɗoo golle, o siftinii noddaango Maleykaaji Nayi ɗii ko " haɓɓude puccu ".

Rafael yamiri Tobiyas yo guttu liɗɗi mawɗi ɗii, ina winndaa heen, Georg Pencz, 1543, 63 x 101 mm

Alkawal Kesal inniri maleyka'en ɗiɗo tan, Mika'iil e Jibriil (Luuka 1:9-26; Yahuuda 1:9; Feññinaande 12:7), kono Rafael, ngam jokkondiral mum e sellinde, wonti anndinde maleyka mo innde mum anndaaka e nder Yuhanna 5:1-4 mo sahaa e sahaa fof ina ɓuuɓna weendu Betesda caggal nde o yani e nder weeyo ngo o selli e kala rafi mo o lelni". Eklesiya katolik noon ina jokkondiri Rafael e Mika’iil e Jibriil ko seniiɓe ɓe duwaawu mum en waawi ɗaɓɓireede e duwaawu. [ 46 ] .

Rafael, galle laamorɗo, Venezuela, detal

Sabu golle makko e nder deftere Tobit e Linjiila Yuhanna, Rafael ina hiisee wonde gardiiɗo e sellinoowo, kadi ko noon kadi woni gardiiɗo yahooɓe, wumɓe, batuuji weltaare, infirmiyee en, safrooɓe, gollotooɓe e safaara, jommbaajo debbo, dewgal kerecee en, e jaŋde katolik en. E dow ŋoral galle Doge to Venezuela, ina waɗi nate Rafael ina jogii deftere ina winndaa heen : « Efficia fretum quietum » (« Deƴƴu Golf »). Ñalnde 8 sulyee 1497, nde Vasco da Gama ummii Lisbon e laana mum nay feewde Inndo, laana kaa innitiraa ko São Rafael e dow yamiroore laamɗo Portigaal biyeteeɗo Manuel I . Nde laana ndiwoowa ka yettii Kap Hope ñalnde 22 oktoobar, laana ndiwoowa kaa yani e laana ndiwoowa, ndartini koloñaal ngam teddinde mawɗo maleyka oo. Sifaa Rafael tokooso jahduɗo e Da Gama e laana ndiwoowa ina woni hannde e nokku ina wiyee « Musée Naval » to Lisbon.

Rafael ina wiyee ina reena hajjooɓe e nder yah-ngartaa mum en, so o hollirta ko mbaydi gootol ina heewi hollirde ina jogii sawru. O heewi kadi hollitde omo jogii walla omo darii e dow liɗɗi, ɗum ina hollita sellinde Tobit e galle liɗɗi ɗii. Mosaaji gadani ina keewi hollirde mo e mawɓe maleykaaji keddiiɗi ɗii e comci laamɗo Bizantiin.

Kuutorgal Andrea del Verrokiyo, Tobiyas e Maleyka ( c. hitaande 1470 haa hitaande 1475

Ñalngu juulde Rafael naatnaa ko adii fof e limlebbi Roman en e hitaande 1921, ngam mawninde ñalnde 24 oktoobar. E ƴeewndo 1969 Limlebbi Room mawɗo, juulde ndee artiraa ko ñalnde 29 suwee ngam mawninde wondude e mawɓe maleykaaji Seniiɓe Mikayel e Jibriil. Summorum Pontificum mo Pape Benoît XVI yamiri, e nder keeri keewɗi ngam huutoraade yimɓe, limlebbi kuuɓtodinɗo Roomnaajo 1960, mo ñalnde 24 oktoobar woni ñalngu juulde Rafael.

O siftortee ko e won e diiwaanuuji Espaañ e ñalngu ɓooyngu e e seppo ñalnde 7 mee to Kordoba, Espaañ.

To diiwaan Warsaw-Praga o siftortee ko ñalnde 3 oktoobar (e wondude e Mikael e Jibriil ); juulde ndee wayliima gila 29 suwee ( Dedication de la Cathédrale Saint-Florien ).

Maleykaaji mawɗi Rafael ina ciftoree e nder Egliis Ortodoks Fuɗnaange ñalnde 8 noowammbar e nder Sinaksis Maleykaaji mawɗi Mikael e Doole goɗɗe ɗe ngalaa ɓalli.

E nder Eklesiyaaji Ortodoks Fuɗnaange, dedication eklesiya Saint Raphaël e dow ɓalewol baleejo ina siftoree ñalnde 26 ut (3 Pagumen ).

Eklesiya Ortodoks Koptik ina mawnina juulde Rafael ñalnde Kouji Nabot 3 e Koiak 13. [ <span title="This claim needs references to reliable sources. (October 2021)">ciimtol ina haani</span> ]

E nder Vikariat Rite Hirnaange Antiyoki, Sen Rafael Arkannge ina siftoree ñalnde 24 oktoobar.

Feññinaande

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ina wiyee wonde mawɗo maleyka Rafael feeñii ko to Kordoba, Espaañ, e teeminannde 16ɓiire ; e nder jaabawol eeraango wuro ngoo, Pape Innocent X acciino mawningol nokku oo juulde ngam teddinde Maleykaaji mawɗi ɗii ñalnde 7 mee, ñalngu peeñgol mawngol ngol. Saint John of God, sosɗo yamiroore Hospitaal jogiinde innde makko, ina wiyee kadi heɓi njilluuji e Saint Raphael, hirjinoowo mo e jannginde mo. E nder teddungal ɗuum, heewɓe e Banndiraaɓe Hospitaaluuji St. John of God ina mbiyaa "Centres Raphael" haa hannde. Ina wiyee kadi ko debbo Naplesnaajo mo teeminannde 18ɓiire, hono Sainte Maria Francesca de Cinq Bounds, yiyri peeñgol Rafael.

E nder Lislaam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Maleykaaji mawɗi Israfil, peewnaaɗi to Ejipt walla Siri, e darorɗe teeminannde 14ɓiire–fuɗɗoode teeminannde 15ɓiire

Rafael ( Arabic , binndi goɗɗi: Israafel, Esraafil )  ko mawɗo maleykaaji teddinaaɗo e aadaaji lislaam. E nder eskatoloji lislaam, Israafil ina fuɗa buubaaji e haayre ceniinde to Urusaliima ngam anndude ñalawma ñaawoore ( Yawm al-Qiyāmah ). Buuba ina woni e hunuko makko, ina heddii e fuɗde so Alla yamirii.

Innde "Israfil" (walla "Israfel", "Esrafil") winndaaka no feewi e nder Quraan, hay so tawii noon ina woodi siftorde maleyka-buuba mo innde mum anndaaka, sibu ina sikkaa ina anndi ndeeɗoo limoore :  buzz hollow draft tree champion orient main doll void canoe reduce cherry mansion face attend accident layer swap normal three window giant beach tuna Won e iwdiiji lislaam ina kollita wonde, tagaaɗo e fuɗɗoode jamaanu, Israfil ina jogii baagal nay, ina toowi haa waawi yettaade gila e leydi haa e ŋoral asamaan . Maleyka belɗo, jom jimɗi, Israfil ina yima yettoode Alla e ujunnaaje ɗemɗe ceertuɗe, fooftere mum ina huutoree ngam naatde e nguurndam e nder konu maleykaaji ɓeydotooɗi e jimɗi ɗii e koye mum en. Yanti heen ina gasa tawa ko kanko woni maleyka ɓurɗo toowde, nde tawnoo ko kanko kadi woni hakkunde Alla e mawɓe maleykaaji keddiiɗi ɗii, omo jannga e dow alluwal ( <i id="mwAf4">al-lawh al-mahfooz</i> ) ngam saaktude jamirooje Alla. Hay so tawii ina luurdi, won ciimtol ina hollita wonde o yilliima Muhammadu ko adii mawɗo maleykaaji Jibriil.

E wiyde aadaaji suufiyankooɓe ɗi Imaam Rafa’il habri, Ghawth walla Qutb (‘neɗɗo timmuɗo’), ko neɗɗo jogiiɗo ɓernde nanndunde e ɓernde mawɗo maleyka Israfil, holliroowo toowgol oo maleyka. Ko adii e darnde ko seniiɓe anndiraaɓe Umdah walla Awtad, e nder maɓɓe ɓurɓe toowde ɓee ina njogii ɓerɗe nannduɗe e ɓerɗe mawɗo maleykaaji Mikhail (maleykaaji mawɗi Mika’il), heddiiɓe e seniiɓe les ɓee ina njogii ɓernde Jibrail (maleyka mawɗo Jibriil), e ɓerɗe annabaaɓe lislaam ɓennuɓe ko adii Muhamma . Leydi ina sikkaa ina jogii sahaa kala gooto e Qutb en.

Malayka oo haalani Zu al-Qarnayn ko fayti e Ndiyam Nguurndam (Aynul Hayyat). Nande ina woodi ɓuuɓri hono ndii, Dhu al-Qarnayn yiɗi yarde Ndiyam Nguurndam, kono tan dañii yarde ɗum ko ɓiyiiko gorko biyeteeɗo Khidr . E nder aadaaji lislaam, Khidr woni ardotooɗo mistik mo yimɓe fof mbiyata haa teeŋti e aadaaji suufiyankooɓe keɓɗo nguurndam juutɗam, feeñde e seniiɓe lislaam cuɓaaɓe e nder yontaaji kala.

Nokkuuji inniraaɗi Rafael

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Titian, Maleykaaji mawɗi Rafael e Tobiyas ( c. 1512-1514 )
  1. https://st-takla.org/Full-Free-Coptic-Books/FreeCopticBooks-014-Various-Authors/001-Al-Mala2ka/The-Angels__38-Archangel-Raphael.html