Jump to content

Raghupati Sahay

Iwde to Wikipedia

Raghupati Sahay (28 ut 1896 – 3 mars 1982), ganndiraaɗo kadi innde binndol mum Firaq Gorakhpuri, ko binndoowo, ƴeewtotooɗo, kadi, e wiyde gooto e firooji, gooto e yimooɓe Urdu ɓurɓe anndeede e jamaanu Inndo.[1] O tabitini hoore makko e nder sehilaaɓe makko ina jeyaa heen Muhammadu Iqbal, Yagana Changezi, Jigar Moradabadi e Josh Malihabadi.[2][3]

Nguurndam e golle puɗɗaaɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Raghupati Sahay jibinaa ko e wuro Banwarpar e nder diiwaan Gorakhpur ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1896 e nder galle Kayastha, keewɗo jawdi, jannguɗo. O timmini jaŋde makko leslesre, caggal ɗuum o timmini jaŋde makko leslesre e binndol Urdu, Perse e Engele.[1]

Firaq holliriino maale gadane e nder yimre Urdu, o holliriino sahaa kala yiɗde binndol. Ina jeyaa e yontaaji makko yimooɓe Urdu en lolluɓe hono Allama Iqbal, Faiz Ahmed Faiz, Kaifi Azmi e Sahir Ludhianvi. Kono o waawii waɗde maande makko e nder yimre Urdu gila omo famɗi.[1]

O suɓaama ngam waɗde golle laamu e nder diiwaan (P.C.S.) e golle laamu leydi Indiya (Inndo Angalteer) (I.C.S.), kono o woppi golle ɗee ngam rewde dille Mahatma Gandhi ɗe ngonaa gollondiral, ɗum noon o sokaa lebbi 18. Caggal ɗuum, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Allahabad, o woni jannginoowo binndol Engele. Ko ɗoon o winndi ko ɓuri heewde e jimɗi makko Urdu, haa arti noon e deftere makko mawnde wiyeteende Gul-e-Naghma nde o heɓi njeenaari binndol ɓurndi toowde e nder leydi Indiya, njeenaari Jnanpith, e kadi njeenaari Sahitya Akademi e hitaande 1960 e ɗemngal Urdu. E nder nguurndam makko, o rokkaama golle porfeseer wiɗto to Komisariyaa Dowlaaji Dentuɗi e Rajo All India. Caggal rafi juutɗo, o sankii ñalnde 3 mars 1982, to New Delhi.[1]

Gorakhpuri ina anndi no feewi denndaangal fannuuji mette gaadanteeji ko wayi no ghazal, nazm, rubaai e qat'aa. O winndi ko ɓuri sappo e ɗiɗi defte yimre Urdu, feccere sappo e ɗiɗi defte binndaaɗe e ɗemngal Hindi, defte keewɗe ko fayti e tiitooɗe binndol e ɗemngal Hindi, kam e defte nay e ɗemngal Engele ko fayti e binndol e pinal.[citation needed]

Nguurndam makko, Firaq Gorakhpuri: Yimoowo naafigaagal e ekstaas, mo ɓiyiiko gorko biyeteeɗo Ajai Mansingh winndi, Roli Books yaltini ɗum e hitaande 2015.[4] Deftere nde ina waɗi nate nguurndam makko e firooji yoga e golle makko.[5]

Golle cuɓaaɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Gul-e-Naghma گلِ نغمہ [4]

Gul-e-Ra'naa گلِ رعنا

Mash'aal مشعال

Rooh-e-Kaayenaat روحِ کائنات

Roop رُپ (Rubaayi رُباعی )

Shabnamistaan ​​شبنمِستان

Sargam سرگم

Bazm-e-Zindagi Rang-e-Shayri بزمِ عملِ شاعری

Maayde e ndonu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Firaq Gorakhpuri maayi ko ñalnde 3 marse 1982 tawi ina yahra e duuɓi 85.[1] Firaq haɓi ngam sekulaarism nder nguurndam maako fuu, o waɗi darnde mawnde ngam haɓugo bee laamu nden ngam waɗugo ɗemngal Urdu ɗemngal juulɓe.[1]

  1. Siftorde yimoowo Urdu ɓurɗo mawnude gila e Ghalib, hono Firaq Gorakhpuri. Indiya Hannde. 3 mars 2016
  2. Kolleeji dipolomaaji kerecee en to Lucknow ngam mawninde duuɓi 150 teddungal. Waktuuji leydi Indiya. 23 noowammbar 2012
  3. Jam ko huunde nde o yiɗi (IK Gujral meeɗiino wiyde Firaq Gorakhpuri) Arsiwi ɗum ko ñalnde 20 mee 2013 to masiŋ Wayback. helka.com. 5 Duujal 2012
  4. Defte ina kollita feso politik. Waktuuji leydi Indiya. 23 lewru Yarkomaa 2015
  5. Naqiwi, Saidu. "Deftere Firaq nde acci neɗɗo ina ŋoŋɗi e ko ɓuri ɗum". Wire oo. Keɓtinaama ñalnde 2 sulyee 2024.
  6. « Njeenaaje Padma » (PDF). Ministeer geɗe nder leydi, laamu leydi Indiya. 2015. Moƴƴinaama e asli (PDF) ñalnde 15 oktoobar 2015. Heɓtinaama ñalnde 7 mee 2018.
  7. "Jnanpith heɓi njeenaaje limtooji laawɗuɗi". Lowre Jnanpith. Arsiwiraa ko e asli mum ñalnde 13 oktoobar 2007. Heɓtinaama