Rajiv Gandhi Government General Hospital
Ospitaal mawɗo laamu Rajiv Gandhi ko opitaal mawɗo laamu jeyaaɗo to Chennai, leydi Indiya. Ko laamu leydi Tamil Nadu rokkata opitaal oo kaalis e njuɓɓudi mum. Sosaa ko e hitaande 1664 e juuɗe Sosiyetee Angalteer Fuɗnaange Indiya, ko kañum woni opitaal gadano hannde e nder leydi Indiya.[2] E teeminannde 19ɓiire, duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara Madras naati heen. Haa e hitaande 2018, opitaal oo ina heɓa 12 000 ñawɗo ñalnde kala.[3]
Tariya Ospitaal mawɗo laamu nguu fuɗɗii ko ñalnde 16 noowammbar 1664, ko opitaal tokooso ngam safrude soldateeɓe ñawɓe e nder Kompañi Angalteer. Sir Edward Winter, gonnooɗo gardiiɗo sosiyetee oo, ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e sosde opitaal gadano Angalteer to Madras.[4]
E balɗe mum gadane, opitaal oo ina hoɗi to Fort St. George e nder duuɓi 25 garooji ɗii, o mawni haa o wonti nokku cafrirɗo laawɗuɗo. Guwerneer Sir Elihu Yale (nafoore adannde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Yale lollungal e nder winndere ndee) ina jeyaa e ko addani ɗum ƴellitde safrirde ndee, o rokki ɗum nokkuuji kesi e nder Fort e hitaande 1690.
Naalankaagal seppo ina jokki e nder leydi Indiya ɓooyndi, ina hollira to opitaal
Ospitaal oo yalti e forso hee caggal wolde Angalteer e Farayse, o waɗii duuɓi 20 hade makko jooɗaade e nokku duumotooɗo hannde oo e hitaande 1772.[5] E hitaande 1771, nokku keso oo, mo haa jooni wonnoo ko e laawol Armenian, joofnaama—leydi ndi Garden House Company East India darinoo e kitaale 1680 e dow ŋoral les Nari Medu (e ɗemngal "Hog's Hill") (nokku gonɗo e saraaji Chennai hakkundeejo hannde oo).[6][7] Mahdi kesiri e oo nokku ko John Sullivan mahi ɗum e njoɓdi 42 000 pagoda e opitaal oo e nokku hannde oo udditaama e dow laawol ñalnde 5 oktoobar 1772. Hakkunde 1664 e 1772, opitaal oo diwtaama laabi jeenay.[7]
E hitaande 1772, opitaal oo ina janngina Oropnaaɓe, Oropnaaɓe e jeyaaɓe e leydi ndii e laabi hirnaange ngam ƴeewde e safrude e laabi peewnugol leɗɗe. Ɓeen heblaaɓe njooɗiima e diisnondiral ceertungal e nder diiwaan gardiiɗo leydi Madras e oon sahaa ngam wallitde safrooɓe waawɓe. Caggal ɗuum, opitaal oo waylaama wonti opitaal Garrison e hitaande 1814. E hitaande 1820, duɗal ngal heɓii anndinde wonde opitaal mbaylaandi (modèle) e Sosiyetee East India. E hitaande 1827, D. Mortimar toɗɗaa yo won gardiiɗo safrirde ndee.
Duɗal safaara Madras fuɗɗii ko e suudu safaara keeriiɗo mo Mortimar ardii, nde rewnaa e duɗal safaara e hitaande 1835, ngal guwerneer, Sir Frederick Adams udditi. Ndeen guwerneer oo yaltinii kuulal ngam waɗde duɗal ngal laamu nguu, o jokkondiri ngal e Hospitaal mawɗo oo.
E hitaande 1842, galle mawɗo mo sifaa H oo mahiraa, opitaal oo udditaa e Inndonaaɓe.[5] E oon sahaa gooto, duɗal cafrirɗe ngal ɓeydaama haa wonti Madras Medical College, ngal fuɗɗii golleede gila 1850. Hakkunde 1928 e 1938, safrirde ndee ɓeydaama no feewi sabu ɓeydagol ñawɓe. A. L. Mudaliar toɗɗaama yo won gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara Madras to leydi Indiya. Gila 1935, e sosde departemaaji ceertuɗi, mahaaɗe kese peewniraa, Departemaa Golle Jaayɗe fuɗɗii toppitaade safrirde ndee. E darorɗe teeminannde 20ɓiire, laamu nguu fellitii ustude galle ɓooyɗo oo, lomtinana ɗum cuuɗi ɗiɗi toowɗi, tawi njoɓdi mum ko ₹ 1 050 miliyoŋ.
Ñalnde 10 sulyee 1987, opereeji gadani e nder safrirde hee mbaɗaa.[8][9] Ko adii fof ko ƴettugol renal cadaver baɗaaɗo e nder safrirde hee e lewru Yarkomaa 1996.[9]
E lewru abriil 2007, laamu nguu fellitii udditaade suudu safrirdu (pay-and-use) tawa ina waɗi 200 leeso e infirmiyee en, tawa ina toppitii ɗum en e Komisariyaa Safaara Tamil Nadu, to opitaal hee.[10]
E lewru mars 2013, nokku keso ngam ƴellitde ƴiiƴam (dialyse) e masiŋaaji 12, fuɗɗiima to opitaal hee, tawi ko ₹ 10 miliyoŋ.[11]
Koɗki Nde tawnoo wuro Chennai ina fadi zone sismique III, mbaydi ndii ina waɗi ko ina haɗa yerɓo leydi. Ko mbaydi kaɓirgal e fonndaasiyoŋ pile huutortee e nder mbaydiiji dow ɗii. Blokeeji toowɗi ɗii peewniraa ko e mbaydiiji mbaylaandi, e mbaydiiji aluminium e mbaydiiji Novakote.
Facade mawɗo suudu safrirdu nduu
Hakke wertallo plinth Tower Block I ko 31 559 meeteer kaaree, Tower Block II ko 33 304 meeteer kaaree. Tolno leydi ndii ina ƴetta haa 1,40 meeter (4'7") ngam haɗde ndiyam ɗam ustaade e newnude jolngo ndiyam toɓo. Kala tower bloc ina waɗi jolɗe tati e jolɗe jeetati e mahdi ndii ina jogii rampa ina waawi naatde e denndaangal etaaji. Separate fire-escape staircase e lift udditgol mbuuɗu ina tawee e bannge caggal suudu nduu Pewnugol blok 8 ngam hoɗnude departemaaji 23 gonɗi e nder leydi hee fuɗɗii ko e lewru ut 2016 e njoɓdi ₹ 1014,5 miliyoŋ 432,000 meeteer kaaree nde udditaa e lewru juko 2019. Blok keso oo maa jogo elewaaji nay bed-cum-passenger e elewaaji nay passenger.[3][12]
Mahdi ndii ina waɗi 1 000 KVA ƴulɓe (generateur) e panneel mawɗo otomatik. Ko ɓuuɓri henndu c