Jump to content

Rajiv Gandhi Government General Hospital

Iwde to Wikipedia

Ospitaal mawɗo laamu Rajiv Gandhi ko opitaal mawɗo laamu jeyaaɗo to Chennai, leydi Indiya. Ko laamu leydi Tamil Nadu rokkata opitaal oo kaalis e njuɓɓudi mum. Sosaa ko e hitaande 1664 e juuɗe Sosiyetee Angalteer Fuɗnaange Indiya, ko kañum woni opitaal gadano hannde e nder leydi Indiya.[2] E teeminannde 19ɓiire, duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara Madras naati heen. Haa e hitaande 2018, opitaal oo ina heɓa 12 000 ñawɗo ñalnde kala.[3]

Tariya Ospitaal mawɗo laamu nguu fuɗɗii ko ñalnde 16 noowammbar 1664, ko opitaal tokooso ngam safrude soldateeɓe ñawɓe e nder Kompañi Angalteer. Sir Edward Winter, gonnooɗo gardiiɗo sosiyetee oo, ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e sosde opitaal gadano Angalteer to Madras.[4]

E balɗe mum gadane, opitaal oo ina hoɗi to Fort St. George e nder duuɓi 25 garooji ɗii, o mawni haa o wonti nokku cafrirɗo laawɗuɗo. Guwerneer Sir Elihu Yale (nafoore adannde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Yale lollungal e nder winndere ndee) ina jeyaa e ko addani ɗum ƴellitde safrirde ndee, o rokki ɗum nokkuuji kesi e nder Fort e hitaande 1690.


Naalankaagal seppo ina jokki e nder leydi Indiya ɓooyndi, ina hollira to opitaal Ospitaal oo yalti e forso hee caggal wolde Angalteer e Farayse, o waɗii duuɓi 20 hade makko jooɗaade e nokku duumotooɗo hannde oo e hitaande 1772.[5] E hitaande 1771, nokku keso oo, mo haa jooni wonnoo ko e laawol Armenian, joofnaama—leydi ndi Garden House Company East India darinoo e kitaale 1680 e dow ŋoral les Nari Medu (e ɗemngal "Hog's Hill") (nokku gonɗo e saraaji Chennai hakkundeejo hannde oo).[6][7] Mahdi kesiri e oo nokku ko John Sullivan mahi ɗum e njoɓdi 42 000 pagoda e opitaal oo e nokku hannde oo udditaama e dow laawol ñalnde 5 oktoobar 1772. Hakkunde 1664 e 1772, opitaal oo diwtaama laabi jeenay.[7]

E hitaande 1772, opitaal oo ina janngina Oropnaaɓe, Oropnaaɓe e jeyaaɓe e leydi ndii e laabi hirnaange ngam ƴeewde e safrude e laabi peewnugol leɗɗe. Ɓeen heblaaɓe njooɗiima e diisnondiral ceertungal e nder diiwaan gardiiɗo leydi Madras e oon sahaa ngam wallitde safrooɓe waawɓe. Caggal ɗuum, opitaal oo waylaama wonti opitaal Garrison e hitaande 1814. E hitaande 1820, duɗal ngal heɓii anndinde wonde opitaal mbaylaandi (modèle) e Sosiyetee East India. E hitaande 1827, D. Mortimar toɗɗaa yo won gardiiɗo safrirde ndee.

Duɗal safaara Madras fuɗɗii ko e suudu safaara keeriiɗo mo Mortimar ardii, nde rewnaa e duɗal safaara e hitaande 1835, ngal guwerneer, Sir Frederick Adams udditi. Ndeen guwerneer oo yaltinii kuulal ngam waɗde duɗal ngal laamu nguu, o jokkondiri ngal e Hospitaal mawɗo oo.

E hitaande 1842, galle mawɗo mo sifaa H oo mahiraa, opitaal oo udditaa e Inndonaaɓe.[5] E oon sahaa gooto, duɗal cafrirɗe ngal ɓeydaama haa wonti Madras Medical College, ngal fuɗɗii golleede gila 1850. Hakkunde 1928 e 1938, safrirde ndee ɓeydaama no feewi sabu ɓeydagol ñawɓe. A. L. Mudaliar toɗɗaama yo won gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara Madras to leydi Indiya. Gila 1935, e sosde departemaaji ceertuɗi, mahaaɗe kese peewniraa, Departemaa Golle Jaayɗe fuɗɗii toppitaade safrirde ndee. E darorɗe teeminannde 20ɓiire, laamu nguu fellitii ustude galle ɓooyɗo oo, lomtinana ɗum cuuɗi ɗiɗi toowɗi, tawi njoɓdi mum ko ₹ 1 050 miliyoŋ.

Ñalnde 10 sulyee 1987, opereeji gadani e nder safrirde hee mbaɗaa.[8][9] Ko adii fof ko ƴettugol renal cadaver baɗaaɗo e nder safrirde hee e lewru Yarkomaa 1996.[9]

E lewru abriil 2007, laamu nguu fellitii udditaade suudu safrirdu (pay-and-use) tawa ina waɗi 200 leeso e infirmiyee en, tawa ina toppitii ɗum en e Komisariyaa Safaara Tamil Nadu, to opitaal hee.[10]

E lewru mars 2013, nokku keso ngam ƴellitde ƴiiƴam (dialyse) e masiŋaaji 12, fuɗɗiima to opitaal hee, tawi ko ₹ 10 miliyoŋ.[11]

Koɗki Nde tawnoo wuro Chennai ina fadi zone sismique III, mbaydi ndii ina waɗi ko ina haɗa yerɓo leydi. Ko mbaydi kaɓirgal e fonndaasiyoŋ pile huutortee e nder mbaydiiji dow ɗii. Blokeeji toowɗi ɗii peewniraa ko e mbaydiiji mbaylaandi, e mbaydiiji aluminium e mbaydiiji Novakote.


Facade mawɗo suudu safrirdu nduu Hakke wertallo plinth Tower Block I ko 31 559 meeteer kaaree, Tower Block II ko 33 304 meeteer kaaree. Tolno leydi ndii ina ƴetta haa 1,40 meeter (4'7") ngam haɗde ndiyam ɗam ustaade e newnude jolngo ndiyam toɓo. Kala tower bloc ina waɗi jolɗe tati e jolɗe jeetati e mahdi ndii ina jogii rampa ina waawi naatde e denndaangal etaaji. Separate fire-escape staircase e lift udditgol mbuuɗu ina tawee e bannge caggal suudu nduu Pewnugol blok 8 ngam hoɗnude departemaaji 23 gonɗi e nder leydi hee fuɗɗii ko e lewru ut 2016 e njoɓdi ₹ 1014,5 miliyoŋ 432,000 meeteer kaaree nde udditaa e lewru juko 2019. Blok keso oo maa jogo elewaaji nay bed-cum-passenger e elewaaji nay passenger.[3][12]

Mahdi ndii ina waɗi 1 000 KVA ƴulɓe (generateur) e panneel mawɗo otomatik. Ko ɓuuɓri henndu c