Riyane Isler
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Dowlaaji Dentuɗi, Otiris |
| Innde | Riane |
| Innde ɓesngu | Eisler |
| Ɗuubi daygo | 22 Morso 1931 |
| Ɗoforde | Vienna |
| Dee/goriiwo | David Loye |
| Wolde | Inngilisjo |
| Janngi to | University of California, University of Valle, University of California, Berkeley |
| Magnum opus | The Chalice and the Blade |
| Memba en | Club of Rome, World Future Council |
| Laawol ngol laamu anndani | https://rianeeisler.com |
Riane Tennenhaus Eisler (jibinaa ko ñalnde 22 sulyee 1931) ko ganndo Ameriknaajo jibinaaɗo to Otiris, ganndo ko faati e futuro, awokaa, binndoowo, binndoowo ko fayti e batte politik jinnaaɓe e ɓesngu e nder daartol renndooji, e ko nanndi heen. O ɓuri anndeede ko e deftere makko nde o winndi e hitaande 1987, wiyeteende The Chalice and the Blade, nde o winndi heen helmere « gollondiral » e « jom doole ». [1]
O winndii, o yeewtidii e ko ina tolnoo e 500 binndanɗe. Golle makko ina njuɓɓinee e binndanɗe gila e Scientific American, Ganndal jikkuuji, Futures, Psychology Political, Monitor ganndal Kerecee’en, Caɗeele, e Kuutorgal UNESCO to Ngaandi e Hakkille, Hakkeeji Aadee Quarterly, Jaaynde winndereere jannde rewɓe, e Ansiklopeedi winndereyankeewo jam (yeru, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Kambrij, Stanford, e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Oksford).
Eisler woni hooreejo yaajnude miijo e golle jojjanɗe aadee ngam naatde e ko ɓuri heewde e neɗɗaagu : rewɓe e sukaaɓe.
Wiɗtooji makko ina ndokka yi’annde hesere ko fayti e ko ɓenni, ko hannde, e ko waawi wonde fof, tawa ina jeyaa heen ajendaaji renndo e politik kesi ngam mahde winndere ɓurnde neɗɗaagal e taariindi.
Golle makko kese ɗee ummorii ko e gannde renndo e biyoloji, haa teeŋti noon e gannde neurobiyoloji, kollirooje jokkondire hakkunde cukaagu/galleeji, jinnaaɓe, faggudu, e daartol/ɗemngal, ko ɗum woni kaaƴe gonɗe e nder renndooji, so tawii ko jokkondire walla njiimaandi.
Njiylawu Eisler mo fannuuji keewɗi, jowitiiɗi e njuɓɓudiiji keewɗi, ina hollita no aadaaji njiimaandi ɗii njiyri kirisuuji jooni ɗii, kam e no yahrata e aduna ɓurɗo potal, duumotooɗo, e toppitiiɗo.
Ngendam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Eisler jibinaa ko to Vienne e hitaande 1931 hade galle mum dogde e Naseer en e hitaande 1939 fayde Kubaa . Kanko e jibnaaɓe makko ɓe nguuri ko e wuro wiyeteengo Havana fotde duuɓi jeeɗiɗi, caggal ɗuum ɓe ngummii to Amerik, to Miami, New York, e Chicago hade maɓɓe jooɗaade to Los Angeles.
Eisler ina jogii dipolomaaji mum e ganndal renndo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaliforni . Ko o awokaa, ganndo sariya, ganndo systems, e binndoowo. O yaltinii defte sappo e tati, ina heen deftere wootere, wiyeteende The Gate, yaltunde e hitaande 2000. Deftere makko adannde, yaltunde e hitaande 1977, wiyetee ko Dissolution: Divorce sans fault, mariage, et futur des femmes . Deftere makko ɗiɗmere, yaltunde e hitaande 1979, ko feewti e kuulal jojjanɗe aadee.
E tuugnaade e duuɓi sappo wiɗtooji keewɗi, e nder deftere makko tataɓere wiyeteende The Chalice and the Blade ( nde o yaltini e hitaande 1987) o sinci helmere « gollondiral » e « dominateur » ngam siftinde sifaaji ɗiɗi renndo lesɗi. Ɗeeɗoo sifaaji ina njahdi e cate renndoyankooje gaadoraaɗe ko wayi no ñaamo/nano, diine/sekulaar, Fuɗnaange/Hirnaange, kapitaal/sosiyaalist ekn.
Renndooji jokkondirɗi ina njogii jam, potal, potal rewɓe e worɓe, duumagol, e toppitagol. Renndooji doolnuɗi ina cifaa e mbaydiiji goɗɗi gonɗi e nder renndo ngo e nder renndo ngo, ko wayi no njiyaagu e njiyaagu, kam e hareeji duumiiɗi, halkaare ekolosii, e waasde duumaade.
Wiɗto Eisler ina tuugnii e golle annduɓe ko faati e taariindi biyeteeɗo Marija Gimbutas e Ian Hodder, annduɓe ko faati e neɗɗaagu biyeteeɗo Douglas Fry, e woɗɓe heewɓe. Ina hollita wonde e nder duuɓi ujunnaaje ko ɓuri heewde e renndooji aadee ina mahaa e dow mbaydi gollondiral. Ɗum firti ko renndo ina wallitnoo mbaawka aadee ngam rokkude, rimɗinde, e jogaade nguurndam. Toppitagol ngol waɗiraa ko e teddungal ɓurngal toowde. Ko renndinde golle e toppitagol ko ɗum woni mbaydi kaŋŋe. E wiyde arkewolosi, doggol njiimaandi ngol waɗi ko hakkunde duuɓi ujunnaaje joy haa sappo jooni. Ɗumɗoo ko toɓɓere e nder ɓuuɓri ƴellitaare, hono no Eisler holliri nii. [1] [2]
Deftere Chalice and the Blade ndee soodi ko ina tolnoo e 500 000 ekkol, nde firtaama e ko ina tolnoo e 30 ɗemngal.
Wiɗtooji Eisler kollitii wonde waylo-waylo ummoraade e gollondiral feewde e njiimaandi addani waylo-waylo jikkuuji nder fedde e jikkuuji caggal fedde. Jooni noon, njuɓɓudi pelle e jokkondiral tuugii ko e geɗe bayɗe no jikkuuji, leñol, e ceertugol goɗngol. Fitinaaji ko kañum en ngoni sabaabu jogaade ɗeen ɗoon njuɓɓudiiji, kadi ko ɗi mahraaɗi e nder njuɓɓudi ndii. « Haɓde e tago », ŋakkeende potal mawnde, e ustude nafoore golle toppitagol yimɓe, puɗɗii wonde ko heewi. Golle toppitagol nguurndam men tawaaɗam kadi ina ŋakki, ina ƴettaa, ina ittaa e faggudu kaalis.
Siistemaaji njiimaandi ina njuɓɓina fitinaaji - gila e galleeji laamuuji bonɗi, haa e ƴellitgol fitinaaji e nder politik hannde oo, haa e hareeji bonɗi hakkunde leƴƴi. Fitinaaji ngonti feere ngam jogaade doole e dow woɗɓe ko wayi no renndo.
Eisler woni hannde hooreejo jaaynde ganndal hakkunde-leyɗeere to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Minnesota . Ko kanko woni haaloowo mawɗo e batuuji winndere ndee kala. O ardii kadi Centre for Partnership Systems - defterdu wiɗto mawndu, baawndu semmbinde kala neɗɗo e sosde winndere ɓurnde yuumtude e gollondiral.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ The Chalice and the Blade". HarperCollins. Retrieved 10 December 2021.