Jump to content

Riyane Isler

Iwde to Wikipedia
Riyane Isler
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuDowlaaji Dentuɗi, Otiris Taƴto
InndeRiane Taƴto
Innde ɓesnguEisler Taƴto
Ɗuubi daygo22 Morso 1931 Taƴto
ƊofordeVienna Taƴto
Dee/goriiwoDavid Loye Taƴto
WoldeInngilisjo Taƴto
Janngi toUniversity of California, University of Valle, University of California, Berkeley Taƴto
Magnum opusThe Chalice and the Blade Taƴto
Memba enClub of Rome, World Future Council Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttps://rianeeisler.com Taƴto

Riane Tennenhaus Eisler (jibinaa ko ñalnde 22 sulyee 1931) ko ganndo Ameriknaajo jibinaaɗo to Otiris, ganndo ko faati e futuro, awokaa, binndoowo, binndoowo ko fayti e batte politik jinnaaɓe e ɓesngu e nder daartol renndooji, e ko nanndi heen. O ɓuri anndeede ko e deftere makko nde o winndi e hitaande 1987, wiyeteende The Chalice and the Blade, nde o winndi heen helmere « gollondiral » e « jom doole ». [1]

O winndii, o yeewtidii e ko ina tolnoo e 500 binndanɗe. Golle makko ina njuɓɓinee e binndanɗe gila e Scientific American, Ganndal jikkuuji, Futures, Psychology Political, Monitor ganndal Kerecee’en, Caɗeele, e Kuutorgal UNESCO to Ngaandi e Hakkille, Hakkeeji Aadee Quarterly, Jaaynde winndereere jannde rewɓe, e Ansiklopeedi winndereyankeewo jam (yeru, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Kambrij, Stanford, e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Oksford).

Eisler woni hooreejo yaajnude miijo e golle jojjanɗe aadee ngam naatde e ko ɓuri heewde e neɗɗaagu : rewɓe e sukaaɓe.

Wiɗtooji makko ina ndokka yi’annde hesere ko fayti e ko ɓenni, ko hannde, e ko waawi wonde fof, tawa ina jeyaa heen ajendaaji renndo e politik kesi ngam mahde winndere ɓurnde neɗɗaagal e taariindi.

Golle makko kese ɗee ummorii ko e gannde renndo e biyoloji, haa teeŋti noon e gannde neurobiyoloji, kollirooje jokkondire hakkunde cukaagu/galleeji, jinnaaɓe, faggudu, e daartol/ɗemngal, ko ɗum woni kaaƴe gonɗe e nder renndooji, so tawii ko jokkondire walla njiimaandi.

Njiylawu Eisler mo fannuuji keewɗi, jowitiiɗi e njuɓɓudiiji keewɗi, ina hollita no aadaaji njiimaandi ɗii njiyri kirisuuji jooni ɗii, kam e no yahrata e aduna ɓurɗo potal, duumotooɗo, e toppitiiɗo.

Eisler jibinaa ko to Vienne e hitaande 1931 hade galle mum dogde e Naseer en e hitaande 1939 fayde Kubaa . Kanko e jibnaaɓe makko ɓe nguuri ko e wuro wiyeteengo Havana fotde duuɓi jeeɗiɗi, caggal ɗuum ɓe ngummii to Amerik, to Miami, New York, e Chicago hade maɓɓe jooɗaade to Los Angeles.

Eisler ina jogii dipolomaaji mum e ganndal renndo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaliforni . Ko o awokaa, ganndo sariya, ganndo systems, e binndoowo. O yaltinii defte sappo e tati, ina heen deftere wootere, wiyeteende The Gate, yaltunde e hitaande 2000. Deftere makko adannde, yaltunde e hitaande 1977, wiyetee ko Dissolution: Divorce sans fault, mariage, et futur des femmes . Deftere makko ɗiɗmere, yaltunde e hitaande 1979, ko feewti e kuulal jojjanɗe aadee.

E tuugnaade e duuɓi sappo wiɗtooji keewɗi, e nder deftere makko tataɓere wiyeteende The Chalice and the Blade ( nde o yaltini e hitaande 1987) o sinci helmere « gollondiral » e « dominateur » ngam siftinde sifaaji ɗiɗi renndo lesɗi. Ɗeeɗoo sifaaji ina njahdi e cate renndoyankooje gaadoraaɗe ko wayi no ñaamo/nano, diine/sekulaar, Fuɗnaange/Hirnaange, kapitaal/sosiyaalist ekn.

Renndooji jokkondirɗi ina njogii jam, potal, potal rewɓe e worɓe, duumagol, e toppitagol. Renndooji doolnuɗi ina cifaa e mbaydiiji goɗɗi gonɗi e nder renndo ngo e nder renndo ngo, ko wayi no njiyaagu e njiyaagu, kam e hareeji duumiiɗi, halkaare ekolosii, e waasde duumaade.

Wiɗto Eisler ina tuugnii e golle annduɓe ko faati e taariindi biyeteeɗo Marija Gimbutas e Ian Hodder, annduɓe ko faati e neɗɗaagu biyeteeɗo Douglas Fry, e woɗɓe heewɓe. Ina hollita wonde e nder duuɓi ujunnaaje ko ɓuri heewde e renndooji aadee ina mahaa e dow mbaydi gollondiral. Ɗum firti ko renndo ina wallitnoo mbaawka aadee ngam rokkude, rimɗinde, e jogaade nguurndam. Toppitagol ngol waɗiraa ko e teddungal ɓurngal toowde. Ko renndinde golle e toppitagol ko ɗum woni mbaydi kaŋŋe. E wiyde arkewolosi, doggol njiimaandi ngol waɗi ko hakkunde duuɓi ujunnaaje joy haa sappo jooni. Ɗumɗoo ko toɓɓere e nder ɓuuɓri ƴellitaare, hono no Eisler holliri nii. [1] [2]

Deftere Chalice and the Blade ndee soodi ko ina tolnoo e 500 000 ekkol, nde firtaama e ko ina tolnoo e 30 ɗemngal.

Wiɗtooji Eisler kollitii wonde waylo-waylo ummoraade e gollondiral feewde e njiimaandi addani waylo-waylo jikkuuji nder fedde e jikkuuji caggal fedde. Jooni noon, njuɓɓudi pelle e jokkondiral tuugii ko e geɗe bayɗe no jikkuuji, leñol, e ceertugol goɗngol. Fitinaaji ko kañum en ngoni sabaabu jogaade ɗeen ɗoon njuɓɓudiiji, kadi ko ɗi mahraaɗi e nder njuɓɓudi ndii. « Haɓde e tago », ŋakkeende potal mawnde, e ustude nafoore golle toppitagol yimɓe, puɗɗii wonde ko heewi. Golle toppitagol nguurndam men tawaaɗam kadi ina ŋakki, ina ƴettaa, ina ittaa e faggudu kaalis.

Siistemaaji njiimaandi ina njuɓɓina fitinaaji - gila e galleeji laamuuji bonɗi, haa e ƴellitgol fitinaaji e nder politik hannde oo, haa e hareeji bonɗi hakkunde leƴƴi. Fitinaaji ngonti feere ngam jogaade doole e dow woɗɓe ko wayi no renndo.

Eisler woni hannde hooreejo jaaynde ganndal hakkunde-leyɗeere to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Minnesota . Ko kanko woni haaloowo mawɗo e batuuji winndere ndee kala. O ardii kadi Centre for Partnership Systems - defterdu wiɗto mawndu, baawndu semmbinde kala neɗɗo e sosde winndere ɓurnde yuumtude e gollondiral.

  1. The Chalice and the Blade". HarperCollins. Retrieved 10 December 2021.