Jump to content

Roomnaaɓe ɓooyɓe

Iwde to Wikipedia
Defterdu Efesu Celsus
Laamu Room e darnde mum ɓurnde mawnude e les njiimaandi Trajan e hitaande caggal Iisaa 117
Leƴƴi Jarman e Hun en naati laamu Room, 100-500 AD. Ɗee hareeji, haa jooni, ngaddi njiimaandi laamu Room hirnaange e teeminannde 5ɓiire caggal jibineede Iisaa.

Roomnaabe booybe Laamu Room ina mawni no feewi haa won caɗeele laamaade leydi Room mawndi ndi ummorii ko e Angalteer haa e Fuɗnaange hakkundeejo . ME hitaande dubi 293 caggal Annabijo isa, O fecci laamu ngun pecce ɗiɗi. Teeminannde caggal ɗuum, e hitaande dubi 395 ko adii jibineede Iisaa Nde feccii haa abada e Laamu Room Hirnaange e Laamu Room Fuɗnaange . Laamu Hirnaange yani e leñol German en, Visigoths, e hitaande 476 AD. E teeminannde 5ɓiire caggal jibineede Iisaa, bannge hirnaange laamu nguu feccii e laamuuji ceertuɗi. Laamu Room Fuɗnaange hawti ko e Laamu Bizantiin . Laamu Byzantine fooli Laamu Ottoman e hitaande 1453.Room sosaa, e wiyde lefol ngol, ñalnde 21 abriil 753 ko adii jibineede Iisaa, yani e hitaande 476 caggal jibineede Iisaa, caggal nde heɓi fotde duuɓi 1200 jeytaare e fotde duuɓi 700 laamu, ko kañum woni doole ɓurɗe mawnude e winndere ɓooynde. Ɗum waɗi ɗum jeyeede e pine ɓurɗe teeŋtude e jamaanu ɓooyɗo.

Pinal Room en njaltii e Orop hirnaange e nokkuuji Mediteraane. Daartol mayre ina jogii batte mawɗe haa hannde e winndere ndee. Yeru, miijooji Roomnaaɓe ko faati e sariya, laamu, naalankaagal, binndol, e ɗemngal ina njogii nafoore e pinal Orop.

Ɗemngal Roman, Latin, wayliima seeɗa-seeɗa, wonti Farayse, Españool, Itaali, Rumaani, e ɗemɗe keewɗe goɗɗe hannde. Latin kadi ina jogii batte keewɗe e ɗemɗe goɗɗe, ko wayi no Engele .

Puɗɗagol laamɗo Nero e teeminannde adannde caggal Iisaa, laamu Room yiɗaano diine kerecee en . Won e nokkuuji e nder daartol, yimɓe ina mbaawi warde sabu ko ɓe Kerecee’en

E laamu laamɗo Diocletien

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

torraaji Kerecee’en ɓeydii tiiɗde. Kono, diine kerecee en wonti diine ballitooɗo e nder laamu Room e les njiimaandi Konstantin I, kanko woni laamɗo garoowo. E siynude Edit Milan e hitaande 313, nde yaawi wontude diine mawɗo. Ndeen e hitaande 391 AD e yamiroore laamɗo Teodosius I waɗde diine kerecee en diine laawɗuɗo e nder leydi Rome. Roomnaaɓe nguuri ko e teeminannde 8ɓiire, puɗɗii e teeminannde 9ɓiire, ɓe keɓti geɗe leyɗeele keɓtinaaɗe ɗee. E hitaande 1000 AD, Laamu Fuɗnaange ina woni e tolno mum ɓurɗo mawnude, pinal e njulaagu ina ƴellitoo. Kono yaajde ndee dartinaama e hitaande 1071 e wolde Manzikert. Ɗum noon, haa laaɓi cer, addani laamu nguu fuɗɗaade leeltude. Caggal duuɓi hareeji e njiimaandi Turki, laamɗo Alexius I Comnenus ɗaɓɓiri ballal to Hirnaange e hitaande 1095. duniya sun amsa tare da Jihadi, a ƙarshe ya haifar da Jihadi na hudu wanda ya ci Constantinople a cikin 1204. Sabbin ƙasashe gami da Nicaea sun karbi bangaren ƙaramar daular a yanzu. Caggal nde konu Laamɗo heɓti Konstantinopol, laamu nguu heddii ko e leydi Geres , ndi woni ko e diiwaan Ege. Laamu Fuɗnaange nguu joofi ko nde Mehmed II heɓti Konstantinopol ñalnde 29 mee hitaande 1453.

Wiɗtooji koko

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Heddiiɓe e golle e mahaaɗe Roomnaaɓe tawaama e nokkuuji ɓurɗi woɗɗude e Laamu nguu.

    Lowreeji goɗɗi

    [taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]