Jump to content

Royal Darwin Hospital

Iwde to Wikipedia
Royal Darwin Hospital
Hospital
Golle imaaɗe1874 Taƴto
AffiliationFlinders University Taƴto
LesdiOsterliya Taƴto
Nder laamooreTiwi Taƴto
Jonde kwa'odineto12°21′21″S 130°52′55″E Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttps://nt.gov.au/wellbeing/hospitals-health-services/royal-darwin-hospital/introduction Taƴto
Emergency servicesavailable Taƴto
Map

Ospitaal Royal Darwin (RDH) ko opitaal jannginoowo Ostarali, mo 360 leeso, woni to Tiwi, wuro wiyeteengo Darwin, to bannge worgo leydi ndii. Ina jeyaa e sarwiis cellal Top End, mo wertallo mum tolnii e 475 338 km2 (183 529 km2). RDH woni tan ko opitaal gonɗo e nder diiwaan Fuɗnaange, kono opitaal Alice Springs, hay so tawii wonaa opitaal timmuɗo, ina rokka won e sarwisaaji toowɗi e nder won e fannuuji. RDH ina rokka kadi golle cafrirɗe toowɗe, caɗtuɗe wonande ñawɓe wonɓe e nokkuuji hirnaange Ostarali e Asii fuɗnaange-rewo. Caggal bommbooji baɗnooɗi to Bali e hitaande 2002, laamu Ostarali sosi nokku toppitiiɗo ko fayti e cellal e caɗeele safaara, ngam semmbinde mbaawkaaji opitaal Royal Darwin ngam jaabaade caɗeele e wallitde kippuuji ballondiral safaara gonɗi e nder sahaaji caɗeele e caɗeele safaara e nder Asii-Pacifik.[1]

Ko ɗoon woni opitaal mawɗo jannginirɗo Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Charles Darwin, ko ɗoon kadi woni nokku ɗo duɗal jaaɓi-haaɗtirde Flinders woni. Duɗal wiɗtooji cellal Menzies, sosaangal e ballondiral e duɗal jaaɓi haaɗtirde Sydney, woni ko e opitaal hee. Ndee duɗal ina jogii nokkuuji wiɗto, ina rokka fartaŋŋeeji ngam janngude caggal duɗe jaaɓi haaɗtirde, ko faati e cellal Aborigine en e safaara ɓuuɓɗo to opitaal Royal Darwin.Opitaal diiwaan Palmerston ina golloroo no nokku RDH ngam safrude ñawbuuli gonɗi e nder ɓalndu e moƴƴitingol, tawa gollotooɓe ina ndenndi hakkunde opitaaluuji ɗiɗi ɗii.[2]

Ospitaal gadano koɗki Palmerston (caggal mum Darwin) mahaa ko e hitaande 1874.Ospitaal oo mahiraa ko e laawol Packard ina ndaara Doktoor Gully e les njiimaandi Dr James Millner. E hitaande 1878, opitaal oo moƴƴinaa e kaaƴe. E nder duuɓi 40 garooji ɗii, ko Ostarali worgo ardii opitaal oo. E hitaande 1911, laamu Commonwealth ƴetti laamu. Pewnugol opitaal 89 leeso yeeso laawol Mitchell Hirnaange, to Myilly Point to Larrakeyah fuɗɗii ko e hitaande 1941 ngam wallitde nokkuuji Darwin fotde 4 000 neɗɗo. Opitaal keso oo udditaa ko ñalnde 2 feebariyee 1942, Japonnaaɓe bommbi ɗum balɗe 17 tan caggal ɗuum. E hitaande 1970, nokkuuji ɗii ina kaɓa e ɗaɓɓaande ɓeydagol yimɓe ɓee, nokku cuɓaama ngam waɗde opitaal ɗiɗaɓo to Rocklands Drive e nder wuro keso Tiwi ngo ɓe peewni.[3]

Pewnugol nokku oo, mo nganndu-ɗaa e oon sahaa ko opitaal Casuarina, fuɗɗii ko e hitaande 1973. Ngam ustude waktuuji e njoɓdi, diisnondirɗo e mahngo Stephenson e Son of Melbourne cuɓaama, tuugiiɗo e opitaal keso Woden Valley to Canberra e waylooji ngam yahdude e weeyo ngo. Peewnugol gadanol ngol ina ɗaminaa maa opitaal oo fuɗɗo golle haa lewru Yarkomaa 1977, tawa ina waawi jogaade fotde 425 leeso, rewi heen ko daawal ɗiɗaɓal potngal waɗeede ngam ɓeydude heen 220 leeso e nokku ɗo reentaare ndee woni ɗoo e hitaande 1980.Departemaa Golle Commonwealth fuɗɗiima yoɓde mahngo opitaal mawɗo oo fotde 16 miliyoŋ dolaar e hitaande 1980 lowre, addande ɗum leeltude e ustude njoɓdi.[4]

E lewru abriil 1978, mahaaɗe gadane ɗee timmaani, e udditgol loowdi safrirde ndee e lewru abriil, occugol hoɗorɗe gollotooɓe fuɗɗii rewde ko juuti. Ospitaal Casuarina fuɗɗii golle mum haa timmi ñalnde 20 mee 1980, udditgol laawɗungol ngol gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii hono Malcolm Fraser waɗi ñalnde 19 suwee.Ñalnde 1 lewru bowte hitaande 1982, innde ospitaal Casuarina waylaama wonti ospitaal Darwin. Caggal jaɓgol laamɗo ñalnde 10 lewru bowte hitaande 1984, opitaal oo wonti opitaal laamɗo Darwin.[5]

E nder hitaande 2003, opitaal Royal Darwin waɗii ƴellitgol mawngol fotde 43 miliyoŋ dolaar, tawi ina jeyaa heen mahngo Departemaa Emergency keso e nokku toppitiiɗo ñawɓe. Ko noon kadi ɓeydaa heen nokku toppitiiɗo koronaawiris, suudu Operaasiyoŋ ɓeydaandu, Departemaa Imaging keso e Hospice 12 leeso.

Ospitaal Royal Darwin ko galle kadi nokku toppitiiɗo ko fayti e cellal e ñawbuuli, mo laamu Ostarali rokki kaalis mum caggal nde opitaal oo waɗi golle jowitiiɗe e bommbooji baɗnooɗi to Bali e hitaande 2002.[6]

Ospitaal Royal Darwin ko opitaal ɓurɗo mawnude e nder leydi ndi, ina gollina ko ina tolnoo e 1500 neɗɗo. Won e golle e nder opitaal hee ko Anesthésie, Kardiyoloji, Emergency, Intensive e Operation, Medicine, Pathologie e Radiologie e golle keewɗe goɗɗe.

[7]

Racial profiling controversy

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Royal Darwin kadi ina ƴellita jokkondiral e opitaaluuji Darwin goɗɗi ɗii, haa arti noon e opitaal keeriiɗo Darwin.[8]

E nder daawal ciimtol 2019–20, opitaal Royal Darwin waɗii 56 732 yeewtere Departemaa Emergency, heen 74% safraama e nder waktuuji ɗi kilinik wasiyii, tawi ko les tolno leydi ndii wonande opitaaluuji nannduɗi e denndaangal cate triage so wonaa ñawɓe ɗaɓɓooɓe resuscitation ko yaawi. Opitaal oo waɗii 3 977 opereeji cuɓaaɗi, tawi waktuuji ɗaɓɓugol ina nanndi e opitaaluuji nannduɗi heen ɗii. E nder dumunna oo, opitaal oo hollitii wonde 82 254 neɗɗo ina naati e nder dumunna gooto, tawi noon ko doosɗe keɓtinaaɗe e lowre MyHospitals to Duɗal Cellal e Wellitaare to Ostarali.[9]

Luural jowitiingal e njiyaagu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 2016, opitaal oo waɗii jeewte winndereeje, addani ɗum ñiŋde nde jimoowo ɓiyleydaagu biyeteeɗo Geoffrey Gurrumul Yunupingu tawtoraama Departemaa Emergency ina ɓuuɓna ƴiiƴam. Naalanke oo wasiyiima yo heddo to Darwin sara safrirde too, wonaa hootde galle mum to Galiwin'ku sabu ɓuuɓri gonndi e maale jowitiiɗe e ñawu Hepatitis B, tawi ko doktoor makko keɓtinaaɗo e ƴiiƴam. Nde maale makko ngarti, gardiiɗo Gurrumul e infirmiyee noddi ambulance, njahdi e makko haa opitaal, ɓe paamtini mo ngonka kaa. Gurrumul, mo kadi wonnoo wumre, heddii ina fadi waktuuji jeetati e ƴiiƴam nder reedu hade mum heɓde safaara, haa joofni e nder suudu safrirdu ina jokkondiri e ñaamde alkol. Dr Lawton hollitii wonde humpitooji bayyinaaɗi e nder leydi ndii ina kollita wonde ƴeewndorɗe njiyaagu ina keewi e nder safrirde ndee.[10]

Hay so wullitaango waɗaama, opitaal oo e jaagorde cellal leydi ndii, hono John Elferink, njaɓaani ko tuumaa koo. Elferink hollitii wonde naamne jowitiiɗe e ñaamde alkol ko huunde woowaande, haannde e golle ƴeewndo kala ñawɗo garoowo ngam safrude, tawa ina yahdi e kuule safrirde ndee. O salii wiɗtude haalaaji ɗii e no haanirta nii, o wiyi ko ɗi njuɓɓudi jaayndeyaagal. Catal Fedde Cafrirɗe Ostarali to bannge worgo leydi ndii kadi daraniima binnditagol opitaal ngol e gollodaade e yimɓe Ostarali ɓiɓɓe leydi, hollitii wonde 60 e nder teemedere ñawɓe safrooɓe to RDH ko ɓiɓɓe leydi. Hay so Gurrumul sellii e oon sahaa, o maayi ko e opitaal Royal Darwin e rafi makko e lewru sulyee 2017.[11]

Doggol opitaaluuji e nder leydi Ostarali

  1. Government, Northern Territory (2024-05-09). "Alice Springs Hospital". Rural Generalist (in Engeleere). Retrieved 2024-12-21.
  2. "Top End Health Service Service Delivery Agreement 2019-20" (PDF). Northern Territory Government. Retrieved 15 January 2022.
  3. "National Critical Care and Trauma Response Centre". Department of Health. 15 May 2020. Retrieved 15 January 2022.
  4. "Menzies history in brief". Menzies School of Health Research. Retrieved 15 January 2022.
  5. A Brief History
  6. Kettle, Ellen (1991). Health Services in the Northern Territory - a History 1824-1970 (Vol. 2) (PDF). Casuarina: Australian National University North Australia Research Unit. ISBN 0731511832.
  7. "Royal Darwin Hospital". MyHospitals. Australian Institute of Health and Welfare. Retrieved 13 January 2022.
  8. Kettle, Ellen (1991). Health Services in the Northern Territory - a History 1824-1970 (Vol. 2) (PDF). Casuarina: Australian National University North Australia Research Unit. ISBN 0731511832.
  9. "Darwin Hospital - Future Role 1980-1985". Northern Territory Government Health Library Services ePublications. Northern Territory Government (Department of Health. 1979. hdl:10137/11499. Retrieved 15 January 2022.
  10. Dijana Damjanovic (16 October 2018). "Why are the Darwin and Canberra hospitals identical, complete with 'snow eaves'?". Australian Broadcasting Corporation.
  11. RDH Redevelopment Archived 2009-04-27 at the Wayback Machine