Jump to content

Royal Herbert Hospital

Iwde to Wikipedia
Opitaal laamɗo biyeteeɗo Herbert

E fuɗɗoode, opitaal Herbert, innde mum wayliima e hitaande 1900, opitaal Royal Herbert mahiraa ko ngam restoraade konu Angalteer wonnooɓe e wolde Kirime, o woni opitaal konu haa hitaande 1977. O woni ko e fuɗnaange-rewo Londres, to bannge worgo Woolwich Common, e dow ŋoral hirnaange tufnde Shooter, e nder wuro laamɗo Greenwich. Hannde, cuuɗi safrirde ɓooyɗi ɗii mbaɗi ko ƴellitaare hoɗorde anndiraande Royal Herbert Pavilions.

Tariya Ospitaal oo mahiraa ko e dow yamiroore Sidney Herbert, kalfinaaɗo neldude Florence Nightingale to Kirime, gardinooɗo peewnugol Biro War caggal ndeeɗoo kampaañ, kadi omo yiɗi toppitaade cellal e ustude maayɗeele konu e ñawuuji e gaañiiɓe e warngooji ɗi moƴƴaani. Ko mawɗo mahdi Sir Douglas Galton (e nder Innjiniyankooɓe Laamɗo) feewni ɗum, opitaal oo ina teskaa e nafooje Nightingale (neene Galton e ɓiy-yumma mum e dewgal).[1] Nde udditaa ko ñalnde 1 noowammbar 1865[2] e hitaande rewtunde ndee Jane Catherine Shaw Stewart, gollodiiɗo Nightingale, wonti kalfinaaɗo infirmiyee en haa o felliti daraade caggal nde o tuumaama o ƴattii.[3]


Yi’annde dow kollitoore laylaytol pavillon, 1866 Nde huutoriima feere hesere ngam peewnugol udditgol, nde tuugnii ko e peewnugol ‘pavillon’ rewolison ɗo kala ward jokkondirta e koridor hakkundeejo ngam ɓeydude annoore ñalawma e henndu laaɓndu. Jamma faamnini:

"Warduuji ɗii fof ina ummoo e dow cuuɗi lesɗi, ɗi ngoni les ɗii ina toowi haa mbaawi hoɗde no moƴƴi... Kala ward ina jogii feɗeendu mawndu, ina yamira yiyngooji belɗi."[4] E nder 19 ektaar gese ɓutte, e jooɗaade sara Woolwich Common e Oxleas Woods ɓooyɗo, opitaal oo yaawi wontude mbaydi diisnondiral ngam opitaaluuji keewɗi goɗɗi, laamu e konu. Laabi mahngo rewolison ina mbaɗi huutoraade mahngo cavity wall, e dow ŋoral, e njuɓɓudi ngam ustude henndu laaɓndu naatndu. Hollirde jaabawol potngol e miijo Nightingale wonde:

"alaa ward gooto e kala sifaa ward moƴƴo ɗo ñawɓe ɓee keɓataa sahaa kala henndu laaɓndu, annoore e nguleeki potki. Ko ɗeen ngoni njeñtudi keɓeteendi e mahngo safrirde."[5] Golle mahngo safrirde ndee ko £209,139 e coodgu leydi ko £6,394.[6]


Njillu laamɗo debbo biyeteeɗo Victoria e lewru mars 1900 Ospitaal oo ina hiisee wonde ko diwtuɗo yeeso e nder diisnondiral e safrude ñawɓe, haa Komisariyaa keso mo hitaande 1883 jaarii ɗum wonde « gooto e opitaaluuji ɓurɗi moƴƴude e opitaaluuji mawɗi hannde ɗii ». E hitaande 1900 laamɗo debbo biyeteeɗo Victoria yilliima soldateeɓe wonɓe e opitaal wonɓe e wolde Boer, o rokki ɗum Royal Patronage.[2]

Sarwiis wolde adunaare

1941: naalanke konu laawɗuɗo biyeteeɗo Edward Ardizzone waɗi ɗum ko ndiyam Ospitaal Royal Herbert ina jeyaa e ko ɓuri tiiɗde e toppitagol gaañiiɓe gila e wolde adunaare adannde e wolde adunaare ɗimmere. E nder adannde ndee, ko nokku ɗo Enid Bagnold winndi e deftere mum nde Bagnold wonnoo V.A.D. ha ton. E wolde adunaare ɗiɗmere, opitaal konu Royal Herbert jaɓɓiima ñawɓe siwil en nde Luftwaffe Almaañ yani e bommbooji Royal Arsenal saraaji mum. Kala piloteeɓe e laana ndiwoowa jippinaama, ɓe ƴettee ko e kasoo (POWs) ɓe safraama ngam ñawndude ñawanɗe maɓɓe to Royal Herbert, ɗo ofiseeji Luftwaffe e NCOs ceertuɗi sosaa.[6]

Ospitaal oo ina rokka yimɓe konu e ɓesnguuji mum en cuuɗi cafrirɗi ortopedi, cafrirɗe kuuɓtodinɗe e cafrirɗe safaara. E nder njuuteendi mum, opitaal oo ina joginoo 15 suudu safrirdu ina hoɗi 650 leeso. Ina heen suudu gardiiɗo e suudu kasoo ngam 28 kasoo konu.[7]

Uddugol e ƴellitgol Ko adii nde uddittee, opitaal oo wontiino nokku mawɗo konu nguu, ina waɗi duɗe konu ngam fijirde, x-ray, e jannginooɓe safaara e infirmiyee en.[1] Ospitaal oo udditaa ko e hitaande 1977, e nder yontaaji, o wonti ŋoral.[1]

E hitaande 1986, fedde Ameriknaare wiyeteende Animotion ƴetti wideyoo ngam waɗde jimɗi mum en "I Engineer" [8] e Kate Bush filmi wideyoo ngam "Experiment IV" e nder safrirde nde ɓe ngoppi ndeen.[9]

Demolition ina sikkaa ina waawi, kono nde tawnoo ko mahdi limtaaɗi e nder tolno II e nder nokku ɗo Woolwich Common Conservation Area woni ɗoo, nde reenaama. E hitaande 1990, nokku oo, mo alaa ko woni e mum, mo huutoraaka oo, soodaama e juuɗe jom jawdi en, o ƴelliti ɗum e nder 228 suudu e suudu ɓuuɓndu, ina wiyee Royal Herbert Pavilions. Timminaama e hitaande 1995, nokku hannde oo ina waɗi nokku ɗo yimɓe njiylotoo, nokku ɗo yimɓe njiylotoo, nokku ɗo yimɓe njiylotoo, nokkuuji ɗo tennis njiylotoo, nokku ɗo njiyloto-ɗen ɗoo, nokku ɗo njiyloto-ɗen ɗoo.[1]

Hedde safrirde ndee, ko Mess Ofiseeji Korse Médical Armée Royale mahiraa ko e hitaande 1909 ; inniraa ko galle Victoria, ko ministeer ndeenka soodi ɗum e hitaande 2013.[10]

Fasaad laawol Hill Shooters Fasaad laawol Hill Shooters

Damal naatgol mawngal Damal naatgol mawngal

Paabi e jarneeji Paabi e jarneeji

Suudu Victoria Suudu Victoria Tuugnorgal

Wikimedia ina jogii jaayɗe jowitiiɗe e safrirde Royal Herbert.

Daartol mahdi ndii, paabi laamɗo Herbert. Ƴeewtaa: 18 Oktoobar 2015.
Juɓɓule laamɗo to Greenwi