Royal Perth Hospital
| Yemre | Royal Perth Hospital Heritage Precinct |
|---|---|
| Golle imaaɗe | 1829 |
| Laamu innde | Royal Perth Hospital |
| Mutiɗa innde | RPH |
| Lesdi | Osterliya |
| Nder laamoore | City of Perth |
| Jonde kwa'odineto | 31°57′18″S 115°52′1″E |
| Street address | 197 Wellington Street |
| Laawol ngol laamu anndani | https://rph.health.wa.gov.au/ |
| Emergency services | available |

Ospitaal Royal Perth (RPH) ko opitaal mawɓe e jannginooɓe 450 leeso, woni ko e daande maayo worgo-fuɗnaange diiwaan njulaagu hakkundeejo Perth, to Ostarali hirnaange.
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ospitaal oo ina jokki e daartol mum gila e opitaal koloñaal gadano, sosaa e nder laylaytol to Garden Island, saraaji maayo Ostarali hirnaange, e hitaande 1829.[1] E lewru suwee 1830, laylaytol safrirde ngol artiraa e laawol Cathedral, to Perth. Gila 1833 opitaal koloñaal ɓurɗo mawnude ina golloroo e nder dumunna juutɗo ummoraade e suudu renndini e nder galle keeriiɗo. Duuɓi jeegom caggal ɗuum, e lewru desaambar 1840, ɗum udditaa kadi e nder galle kuutortenooɗo ko adii ɗuum ko e ŋoral St Georges Terrace e Irwin Street. Opitaal oo fuɗɗii golle mum ko e ŋoral Murray Street e Victoria Square[1] ñalnde 14 sulyee 1855, o innitiraa ko opitaal Koloñaal. E nder duuɓi garooji ɗii, nde yaajii haa fuɗnaange haa e laawol Wellington. Nde anndaama no feewi e opitaal laamu Perth, opitaal Perth e cakkitiiɗe, gila 1946, e opitaal Royal Perth.
Jaango
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Peeje gadane e hitaande 2005 ko uddude golle to RPH ngam jaabaade udditgol opitaal Fiona Stanley;[2] kono, laamu Ostarali hirnaange (Services Metropolitan Sud) wayli peeje gila ndeen. Kampus mawɗo mo Wellington Street maa jokku darnde mum e nder nokku mawɗo ɗo mawɓe njiylotoo e nokkuuji ɗo seppooji caɗtuɗi mbaɗata. Kampus Shenton Park (nokku reentaare toownde) udditaama, sarwisaaji reentaare njaltinaama to opitaal Fiona Stanley.[3]
Mahdi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Opitaal laamɗo Perth. Mahdiiji njiylotooɗi ɗii ko Galle Koloñaal (naamo) e Blok Sud caggal
Ospitaal Royal Perth ina gollina ko ina tolnoo e 6000 neɗɗo, ina yiyloo ko ina tolnoo e 70 000 ñawɗo hitaande kala. Won e sarwisaaji baɗaaɗi ko ƴeewndorɗe, gannde mborosaaji e gannde neurobiyoloji, cuɓe ceertuɗe e seppooji, toppitagol caɗtungol e safaaraaji caɗtuɗi, safaara ɓalndu, safaara ndernderiijo, e safaara ƴiiƴam.
Ko jiidaa e rokkude mawɓe ballal safaara kuuɓtodinngal, Royal Perth ina woodi no opitaal jannginirtee nii, ina jogii jokkondiral tiiɗngal e duɗe jaaɓi-haaɗtirde mawɗe nay to Ostarali hirnaange e duɗe TAFE. Ɗuum ina addana duɗe toowɗe rokkude fartaŋŋeeji jaŋde huuɓtodinnde, karallaagal, kadi ina addana Royal Perth jogaade gollotooɓe heblaaɓe e waawɓe.
Royal Perth kadi ina jokki jokkondiral e opitaaluuji WA goɗɗi ɗii, ko wayi no opitaal Sir Charles Gairdner, opitaal Fiona Stanley e opitaal sukaaɓe Perth, ngam tabitinde wonde denndaangal golle ina mbaawi heɓde ñawɓe wonɓe e safrirde, hay so tawii RPH rokkataa ɗum en e hoore mum.
Teffol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Gardiiɗo wiɗtooji to opitaal Royal Perth ko porfeseer Peter Leedman, RPH ko wiɗtoowo mawɗo to bannge cellal ñawɓe e moƴƴitingol golle gollotooɓe. RPH ina renndini nokku mum e sosiyeteeji wiɗtooji mawɗi goɗɗi keewɗi, ina jeyaa heen Duɗal Wiɗtooji Cafrirɗe to Ostarali Hirnaange, ngam tabitinde eɓɓooji wiɗtooji keewɗi ina mbaɗee e kala sahaa. Darnde toownde wiɗtooɓe RPH ina hollira darnde maɓɓe teeŋtunde e annal binndol ganndal winnderewal hitaande kala. E hitaande 1998, ko ina tolnoo e 158 binndanɗe e 114 binndanɗe ciimtol njaltinaa e jaayɗe safaara, infirmiyee e ganndal. Yanti heen, gollotooɓe ɓee mbaɗii fotde 190 binndanɗe e nder batuuji karallaagal ngenndiiji e hakkunde leyɗeele.
Park Shenton
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ospitaal Rehabilitaasiyoŋ Royal Perth fuɗɗii soseede ko e opitaal tendaaji ceertuɗi e nder ladde to Shenton Park e sahaa nde ñawu nguu fuɗɗii e lewru abriil 1893. Oopitaal, ina anndaa no feewi e opitaal reentaare, opitaal Victoria, opitaal reentaare Royald Diseases e cakkitiingol ko opitaal Royald Perbilits, e cakkitiingol ko opitaal Royald Perbilits opitaal mawɗo reentaare e reentaare ñawɓe polio caggal rafi 1948–56.
Neɗɗaagal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Doktoor Fiona Wood, keɓɗo njeenaari Ostarali ɓurndi moƴƴude e hitaande 2005, e porfeseer Barry Marshall e Doktoor Robin Warren, keɓɗo njeenaari Nobel e Phy.
Motto opitaal laamɗo Perth ko "Servio". Logo opitaal oo tuugii ko e juuɗe wuro Perth, o fuɗɗii naatde ko e hitaande 1935. Ina waɗi leggal St George's Cross e dow gartirgal danewal, ina waɗi kadi ƴiye ɓaleeje e nder kanton toowɗo nano, e bannge ina winndaa heen helmere "Servio".
Limto ndonu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Mahdiiji RPH keewɗi ina limtaa e binnditagol nokkuuji ndonaandi dowri.[1][2][3][4].
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Doggol opitaaluuji e nder leydi Ostarali