Jump to content

Royal Waterloo Hospital for Children and Women

Iwde to Wikipedia
Ospitaal Royal Waterloo ngam sukaaɓe e rewɓe

Gila e Wikipedia, binndol ngol alaa ko yoɓi Ospitaal Royal Waterloo ngam sukaaɓe e rewɓe

Ospitaal Royal Waterloo ngam sukaaɓe e rewɓe Ospitaal Royal Waterloo ngam sukaaɓe e rewɓe woni ko e wuro London Borough LambethHospitaal Royal Waterloo ngam sukaaɓe e rewɓe Nokku nder Lambeth Geografi Nokku Waterloo, Londres, Angalteer Koolondiral 51,5052°Worgo 0,1132°Worgo Taskaram Siistem toppitagol Naati e NHS e hitaande 1948 Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Guy's e St Thomas NHS Sarwisaaji Departemaa emergency No Leɗɗe c.200 e hitaande 1903 Tariya Udditaama hitaande 1816 ko Dispensaire Universel pour les enfants Udditaama ñalnde 27 sulyee 1976 Jokkondire Limtooji Opitaaluuji to Angalteer Ospitaal Royal Waterloo ngam sukaaɓe e rewɓe ko opitaal gonɗo e ŋoral laawol Waterloo Bridge e laawol Stamford sara gartirgol Waterloo to Londres, Angalteer. Mahdi ndi jooni ndii ko arsitek eklesiyaal mawɗo biyeteeɗo Sir Charles Nicholson waɗi ɗum, tawi ko 45 000 £, tawi ina waɗi departemaa ñawɓe e hoɗorde ñawɓe wonɓe e 90 leeso. Ospitaal oo udditaa ko e hitaande 1981, hannde ko suudu hoɗorde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Notre Dame to Londres.

Tariya Opitaal oo ko Dr John Bunnell Davis sosi ɗum e hitaande 1816, ko opitaal winndereyankeewal ngam sukaaɓe.[1][2] E nder ndee ɗoo innde adannde, opitaal oo woni ko e St Andrew’s Hill, e nder nokku biyeteeɗo Doctors’ Commons mo jooni oo yani e nder wuro Londres.[3] Innde opitaal oo waylaama wonti “Royal Universal Dispensary for Children” e hitaande 1821, caggal nde Duke York lelni haayre ngam mahde nokku keso sara Waterloo Bridge e hitaande 1823, nde naati e nokku keso oo e hitaande 1824.[2]

Nde wonti suudu safrirdu laamɗo ngam sukaaɓe e hitaande 1824, suudu safrirdu laamɗo ngam sukaaɓe e hitaande 1843 e suudu safrirdu laamɗo ngam sukaaɓe e rewɓe e hitaande 1852.[4] E nder ƴeewndo 1856 e njuɓɓudi safrirde to Londres, jaaynde wiyeteende British Journal of Homeopathy teskiima ŋakkeende mawnde e leɗɗe safrirde sukaaɓe to Londres :

Kadi, Londres ina jogii tan ko opitaal gooto (Opitaal sukaaɓe ñawɓe, Great Ormond Street), ɗo sukaaɓe ñawɓe njaɓɓotoo, ina waɗi 30 leeso ngo alaa ko nafata. Pari ina jogii opitaal mawɗo (Enfants Malades), ina waɗi 600 leeso sukaaɓe ñawɓe. Infirmiyee Royal ngam sukaaɓe, laawol pont Waterloo, ina wiyee ina waawi, e waylooji seeɗa, jogaade 80 leeso ; kono en ngalaa daliilu sikkude wonde ina waɗi heen tawo; e nde tawnoo kaalis mayre ina wiyee ina famɗi no feewi, ina wayi no ina woodi yaakaare tokosere e ƴettugol sukaaɓe ñawɓe e oo sahaa.[5] Ospitaal oo waɗii waylo-waylo innde, wonti Ospitaal laamɗo ngam sukaaɓe e rewɓe e hitaande 1875.[3] Ospitaal keso oo ko laamɗo debbo biyeteeɗo Louise udditi ɗum e hitaande 1877, tawi ko suudu wooturu inniraa Louise Ward ngam teddinde ɗum. [6]

Hakkunde 1903 e 1905, e dow peeje Sir Charles Nicholson,[4][7] nokku oo hannde oo mahiraa ko e njoɓdi 45 000 £ ngam hoɗnude departemaa ñawɓe e hoɗorde ñawɓe wonɓe e 90 leeso to ŋoral laawol Waterloo Bridge e... Laawol Stamford sara nokkuure Waterloo.[8] E hitaande mahngo safrirde ndee e hitaande 1903, kulhuli jowitiiɗi e nokkuuji leɗɗe ina keddii : winndannde yaltunde e jaaynde wiyeteende British Medical Journal hollitii wonde nokku Waterloo oo ina heddii e nokkuuji seeɗa ngam ɓeydaade.[9] Nde wonti opitaal Royal Waterloo ngam sukaaɓe e rewɓe e oon sahaa.[2]

Opitaal oo naati e Sarwiis Cellal Ngenndiijo e hitaande 1948 e nder fedde opitaal St Thomas’ (hannde Guy’s e St Thomas’ NHS Foundation Trust). Ospitaal Royal Waterloo udditaama ñalnde 27 sulyee 1976.[3] Mahdi ndi hokkaama limngal limngal Grade II diga 15 lewru Mayru 1980.[4] Nde soodaa ko hitaande rewtunde ndee, e nder duuɓi capanɗe tati garooji ɗii, ko nde duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde leyɗeele Schiller to Londres. E hitaande 2011, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Schiller yalti e nder galle hee, yeeyi ngal to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Notre Dame to South Bend, to leydi Indiana, Amerik ɗo ngal feewnaa, ngal waɗtaa cuuɗi hoɗorde.[10]

Gollotooɓe teskaaɓe Walter Kuper Dendy, cafroowo e binndoowo[11] Charles Hilton Fagge, cafroowo e binndoowo binndanɗe safaara[9]. John Cooper Forster, cafroowo e binndoowo binndanɗe safaara[9]. Dr Braxton Hicks, mo siftini ɓuuɓri Braxton [9]. William Sargant, doktoor hakkille luulndiiɗo [12] William Shearman, cafroowo e binndoowo safaara[13] Charles West, cafroowo, sosɗo opitaal mawɗo to laawol Ormond[14] Sir Samuel Wilks, cafroowo, binndoowo safaara, winndiyanke nguurndam[9]. Ƴeew kadi Cellal to Londres Guy's e St Thomas's NHS ko njuɓɓudi Opitaal St Thomas Tuugnorgal

Franklin, Alfred White (1963). "Faɗɗude ñawu nguu". Jaaynde safaara Angalteer. 1 (5345): 1609. JSTOR 20381141.
"Opitaal Royal Waterloo ngam sukaaɓe e rewɓe". Opitaaluuji majjuɗi to Londres. Keɓtinaama ñalnde 7 sulyee 2018.
"Opitaal laamɗo Waterloo". faandaare25.com.
Angalteer daartol. "Opitaal laamɗo Waterloo (toɓɓere ɗiɗmere) (1356166)". Doggol ndonu ngenndi ngam Angalteer. Keɓtinaama ñalnde 26 noowammbar 2023.
"'Sistem Opitaal London: 1856' nder 'Mooftirgel Deftere Knowsley'. Jaaynde Biritaan ko faati e ñawu nguu: 40. 1856. J