Jump to content

Rydelmere hospital

Iwde to Wikipedia

Ospitaal Rydalmere ko opitaal gonnooɗo e doggol ndonu, opitaal hakkillaaji, jooni ko nokku jaaɓi-haaɗtirde to 171 laawol Victoria, to Rydalmere, to wuro Parramatta, to Sidney, to leydi Nuwel Galles, to Ostarali. Ko adii ɗuum, nde anndiranoo ko Duɗal Yatiima Rewɓe e Duɗal Yatiima Protestan en. Jooni ko nokku Parramatta to bannge worgo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sydney hirnaange. Nde ɓeydaama e binndital ndonu leydi New South Wales ñalnde 2 abriil 1999.[1]

Tariya Nde koɗki Rose Hill (Parramatta) sosaa, seppo biyeteeɗo Thomas Arndell wonti safroowo jooɗiiɗo heen. Ngalɗoo gollal o rokkaama 60 ektaar ñalnde 16 sulyee 1792. Jeyi oo ina wiyee Arthur’s Hill. Ndee dokkal caggal ɗuum hawri ko e dokkal Duɗal Yatiima. Arndell sosi huɓeere, o fuɗɗii remde leydi ndii. Ina gasa tawa ko jillondiral leydi mbonndi e musiiba (yiite ladde) addani Arndell waɗtude nafoore mum e jeyi mum Hawkesbury to Cattai Creek. Ko ɗum njoɓdi, nokku to Baulkham Hills rokkaama Arndell ngam ina gasa tawa nokku Arthur's Hill oo ko Crown fuɗɗii ɗum, wonaa yeeyde ɗum.[1]

E hitaande 1800, ina wayi no nokku oo suɓaama tawo ngam wonde nokku garoowo ngam waɗde duɗal kesal yatimɓe. Kadi e hitaande 1810 nokku oo suɓaama ngam huutoraade ɗum e nder cuuɗi sukaaɓe. Peeje gadane ngam ƴellitde galle sukaaɓe rewɓe Parramatta, ina gasa tawa ko koɗdiiɗo Faraysenaajo biyeteeɗo Francis Barrallier peewni ɗum. O waɗii duuɓi tati e nder koloni hee tuggi 1800-1803, o woniino wiɗtoowo, kartoŋaaji, bayyinaango, ofisee artileri e injenieer, balloowo-de-camp to Guwerneer King, arsitek e diisneteeɗo laanaaji.[2][1]

E hitaande 1810 tenderuuji mahngo noddaama ngam Duɗal Rewɓe Yatiima.[1]

Duɗal rewɓe yatimɓe ko adii ɗuum sosaa ko to Sydney e juuɗe Governor King e hitaande 1801.[3]

1813-1850 Duɗal rewɓe yatimɓe

"Yiyngo duɗal debbo yatimɓe, sara Parramatta" - Joseph Lycett (c1825) Hayre fuɗɗorde Duɗal Rewɓe Yatiima, ko Guwerneer Lachlan Macquarie lelni ɗum e hitaande 1813, mahngo mum joofi ko e hitaande 1818. Ina gasa tawa ko Elizabeth Macquarie rokki duɗal ngal tuugnaade e siftorde hoɗorde gorko gooto, Airds House to Ecoppi .[1]

Heɓde duɗal ngal heɓaa ko e maayo ngoo, ko e jolngo kaaƴe e jolngo kaaƴe (rampe) taƴngo e nder ŋoral ŋoral. Naatgol otooji ko e laawol Duɗal Yatiima (jooni ko laawol James Ruse). Nde joofi ko e loopal lelnaangal e dow tulde toownde. Ndee loowdi ina gasa tawa ko loowdi otooji jooni ndi ina gasa tawa ko e kitaale 1840 walla 1850 sosaa. Mahdiiji ɗii ina kawri e bolokaaji tati hakkundeeji, taarotooɗi fuɗnaange e hirnaange, baagal ɗiɗi gootal jokkondirngal e mahdi mawndi ndii. Francis Greenway naamnaama yo rokku peeje ngam feewnude ŋakkeende mawnde e nder mahdi e jokkondire.[1]

Golle e nder nokkuuji kesi ɗii puɗɗii ko e hitaande 1820 hay so tawii noon ɓeydagol gadanol ngol e baagal fuɗnaange e hirnaange ina waawi timminde ko adii oon sahaa. E hitaande 1826, ina wiyee wonde gesa oo ina waɗi ektaaruuji jeegom, ina heewi leɗɗe. Kono njuɓɓudi e gollorɗe ɗee keɓii caɗeele mawɗe. Porogaraam golle waɗaama ngam feewnude birik e jolɗe e werlaaji kesi mahaa. Ƴeewndo jolngo ndiyam e jolngo ina fotnoo ñiŋeede. John Busby wasiyiima mahngo pompiyee e nder weendu nduu tawa ina waɗi ɓuuɓri barel ngam nawde ndiyam ɗam to privies. E oon sahaa kadi, ŋakkeende mawnde ina tawee e njuɓɓudi e toppitagol galle sukaaɓe.[1]

E nder hitaande 1829, suudu ñamri e suudu desorɗe kesu mahiraa. Ɓeydagol e peewnugol ɓurngol heewde waɗaama e nder hitaande 1830 e 1831 ina jeyaa heen feewnude ndiyam mbonɗam, ɓuuɓri e ɓuuɓri duɗal ngal.[1]

E hitaande 1833, fedde toppitiinde leydi Eklesiya e duɗe mumtaama, e hitaande rewtunde ndee Duɗal Yatiima wonti sosiyetee mo laamu nguu toppitii. E nder kitaale 1830 e 1840, saraaji ɗii moƴƴinaama e darnde yiytere ko wayi no gesaaji puɗi pawɗi, leɗɗe e leɗɗe. Leɗɗe kadi neldaama gila e Jardin Botanique laamɗo.[1]

Haa e oo sahaa, suudu sukaaɓe worɓe ina golloroo ko adii fof to Sidney, caggal ɗuum to Cabramatta. Ɓeydagol njoɓɗeele, sukaaɓe seeɗa e nder duɗe ɗiɗi ɗee e woɗɗude duɗal sukaaɓe ɓee e Sidney, addani ɗum en hawrude e cuuɗi sukaaɓe ɗiɗo ɗii to Rydalmere e hitaande 1850. Hay so tawii ko ɗiin ngoni nokku gooto, duɗe ɗiɗi ɗee ina keddii ceertuɗe e nokkuuji ko wayi no cuuɗi lootirɗi, cuuɗi nyaamdu, cuuɗi duɗe e nokkuuji pijirlooji fof ina njuɓɓinee, ina ceerti no feewi.[1]

1850-1887 Duɗal sukaaɓe yaayaaɓe Tuggi 1850-1887 Duɗal Yatiima Protestan en ƴellitii ɗoon e ɗoon to fuɗnaange Duɗal Yatiima Rewɓe. Ko e hitaande 1854, opitaal oo, woni faandaare adannde mahngo ngam yuɓɓinde galle sukaaɓe, ɓeydaa e nokku hee. Ciimtol ummoraade e Inspekteer ballal renndo e hitaande 1865 hollitii wonde Rydalmere ina haani feewnireede no feewi. Ceilings ina njippoo, leɗɗe ina ndokka laawol, skirtings ina ɓuuɓna, nokku oo fof ina ɓuuɓna sabu waasde pentinde e ɓuuɓnude. E nder c. 1868 koɗorɗe kese mahaa 1993-hannde duɗal jaaɓi haaɗtirde Sydney hirnaange Parramatta South Campus UWS sosaa ko e nokku hee gila 1993. E lewru marse 1998 UWS udditi cuuɗi janngirɗe e almudɓe. Golle ndeenka e huutoraade geɗe e nder kompleks oo ko UWS ƴetti ngam huutoraade jaŋde. Mahdiiji kesi ina heen suudu janngirdu, defterdu e senngo almudɓe ɓeydaama heen kadi e hitaande 2007 won mahdiiji ndonaandi ina ɗaɓɓi golle moƴƴitingol ko yaawi.[4][1]

Duɗal rewɓe yatimɓe ina hoɗi njuɓɓudi laamu duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal e duɗal Whitlam gila hitaande 2000. E lewru suwee 2012, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Julia Gillard, hollitii wonde ina rokka kaalis fedde nde $7m ngam timminde moƴƴitingol duɗal rewɓe yatimɓe e duɗal Whitlam.[5][1]

Limtol

Duɗal rewɓe yatimɓe, 1825 Nokku opitaal Rydalmere ina keerori laawol Victoria to bannge worgo, laawol James Ruse to bannge hirnaange, Vineyard Creek to fuɗnaange e maayo Parramatta to bannge worgo. Ndee nokkuure ina waɗi mahaaɗe keewɗe, nate leydi, nokkuuji arkewolosi, nokkuuji tawaaɗi, gesaaji e vistaaji.[1]

Mahdi asli ndii ko mbaydi laaɓtundi, ndi njuuteendi mum tolnii e baylo hakkundeejo, ndi pediment triangular simple. Nde fawaa ko e mbaadi koloñaal Georgian, nde mahiraa ko e birik sanɗaaji yeeso e ŋoral ŋoral ŋoral, quoins e courses string. So en ƴeewii gila fuɗnaange, toowgol mawngol ngol, ngol fawii ko e maayo Parramatta, ina fawii e dow mum paabi ɗiɗi, jokkondirɗi e galle hakkundeejo oo, e baagal ɗiɗi. Pavillonuuji ɗii, dariiɗi yeeso caka ɗii, ko adii fof ko fotde karte e nder peeje kono caggal ɗuum ɗi njaajni haa fuɗnaange ko famɗi fof e daawe ɗiɗi ceertuɗe. Ko adii fof, cuuɗi hipped lomtinaama e gables birik e bargeeji.[1]

Mortuary ko yeru moƴƴo e Style Libre Fedde. Ina waɗi peeje rectangular koyɗe e hipped, ventilated slate dow ko dow mum ko lanterne zinc laaɓtuɗo e sifaa fuɗnaange.[1]

Ospitaal Orphanage asliijo oo gila e kitaale 1860 mahaa ko e mahngo style domestic 2, ina waɗi verandaaji ɗiɗi e dow tooweeki tati. Verandas ɓaawo man uddaama e nder mum gutted ngam waɗugo nokkuure woore udditiinde.[1]

Hoɗorde hooreejo leydi ɓooyɗo oo ko galle mawɗo mo Victorian, mo cuuɗi ɗiɗi, mo ɓeydaare mum yaajnde, ina waɗi cuuɗi gollorɗi.[1]

Gonnooɗo Koɗo mawɗo ko galle tokooso, mo suudu wooturu. Nde ɓoornii ko leɗɗe weeyo, nde jogii ko suudu tile terra cotta.[1]

Laana ndiwoowa ko galle tokooso, mo leɗɗe mbaɗi, mo suudu wooturu. Ina teskaa e leɗɗe yaajɗe e jokkere diagonal ballitoore suudu gabled e ɓuuɓri slate.[1][6]: 59–86

Ngonka ɓanndu nokku oo hollitaama ina ŋakki haa ñalnde 28 sulyee 1997, hade golle moƴƴitingol ɗe duɗal jaaɓi-haaɗtirde Western Sydney mbaɗata. Pottital arkewolosi ngal ina joginoo hakkundeere.[1]

Modifikaasiyoŋaaji e ñalɗi 1800 & 1810 - Nokku Parramatta oo suɓaama ngam huutoraade ɗum e nder cuuɗi sukaaɓe 1810 - tender mahngo noddaama 1813 - haayre fuɗɗorde lelnaa 1818 - mahngo ngoo gasi 1820 - golle e nder nokkuuji kesi ɗii puɗɗii 1826 - jarde ndee ina wiyee ina waɗi ektaaruuji jeegom, ina heewi leɗɗe 1829 - suudu ñamri e suudu desorɗe kesu mahaa 1830/1831 - ɓeydagol e peewnugol 1830 & 1840 - saraaji ɗii moƴƴii 1854 - opitaal mahaa c. 1868 - cuuɗi kesi mahaa, e hitaande 1870, suudu kosam jokkondiraa 1870 - porogaraam yaajɗo ɓeydagol e peewnugol waɗaama 1870 - fijirde capanɗe ɗiɗi e pine capanɗe ɗiɗi neldaa e duɗal ngal ummoraade RBG 1882 - suudu hoɗorde capanɗe leeso mahiraa 1888 - nokku oo artiraa e Departemaa Lunacy 1891 - nokku oo rokkaama darnde jeytaare, inniraa ko opitaal Rydalmere 1895 - laanaaji kesi e dingiral jippirde mahaa 1895 - Koɗorɗe mawɗo gollordu mahaa 1893 & 1896 - Jardinuuji laamɗo neldi leɗɗe e leɗɗe ngam aawde 1905 - bolol kesol ngol ɓeydaama e bolol hakkundeewol ngol 1909 - ward mahaa ngam jokkondirde e hoɗorde Drill Master ɓooynde 1926 - opitaal ɓooyɗo oo moƴƴinaama no feewi 1938 - veranda e balkon ɓeydaama e opitaal ɓooyɗo 1926 - ɓeydagol waɗaama e hoɗorde Master e Cottage mawɗo Post WWII- suudu gollordu mahaandu to bannge worgo e nokkuuji kesi njuɓɓudi e wellitaare e nder caka nokku oo. 1950 & 1960 - ɓeydagol e waylooji baɗaaɗi e won e mahaaɗe ɗe mbayli no feewi mbaadi e mbaadi mum en. 1948 - suudu ñalawma mahaa e ŋoral suudu safrirdu ɓooyndu nduu 1957 - porch ɓeydaama e safrirde. 1959 - fasaad fuɗnaange safrirde ndee suuɗii e mahngo suudu safrirdu 1969 - galle hakkundeejo udditaa 1960s & 1970s - ɓeydaare aawde ko ɓuri heewde e koɗki 1975/6 Kaalis Porogaraam Estaat Ngenndiijo fotde 24 000 dolaar ngam artirde suudu duɗal rewɓe yatimɓe (ko ina tolnoo e 60 000 dolaar). Wartirde golle birik e ittugol mbaydiiji ɗi ŋakkaani. Pewnugol CMP. 1985 feewde - suudu safrirdu fuɗnaange to Rydalmere ina udditaa seeɗa seeɗa 1993+- nokku oo ina woni e peewnugol to hou Nokku oo ina jogii jokkondire tiiɗɗe walla keertiiɗe e renndo walla fedde pinal e nder leydi New South Wales ngam dalillaaji renndo, pinal walla ruuhu.

Daartol orphanage ina hollita ƴellitaare jokkondire hakkunde gollorɗe keertiiɗe, ekkolaaji e dowlaaji ngam wellitaare renndo e jaŋde. Uddugol galle yatimɓe e hitaande 1888 ina hollita ƴellitgol politikaaji renndo ngam ƴellitde sukaaɓe yatimɓe e nder renndo. Adaptaasiyoŋaaji gadani baɗaaɗi e cuuɗi duɗe ɓooyɗe ngam hoɗnude Hospitaal for the Insane e darorɗe kitaale 1880, ina jeyaa e yeruuji cakkitiiɗi e mbaadi juɓɓule juutɗe e toppitagol ñawɓe hakkillaaji, woni udditgol yimɓe e nder kasoo, wonaa e opitaal. Waylooji maantinɗi e toppitagol majjere, haa teeŋti noon e ustaare jokkere enɗam, baɗnooɗo caggal hitaande 1895, ina laaɓti e ƴellitaare mahaaɗe e nokkuuji, won heen mbaɗi ko e nder diiwaan Duɗal Yatiima.[1] [6]: 119

Nokku oo ina jogii mbaawka rokkude humpitooji baawɗi wallitde faamde daartol pinal walla taariindi New South Wales.

Ngam waawde feeñninde hujjaaji ɓalli ko faati e kuutoragol Aborigine en e jawdi diiwaan oo. Ngam waawde feeñninde hujjaaji ɓalliwal ko faati e geɗe ndema e fuɗɗoode koɗki Oropnaaɓe e nder diiwaan hee. Ngam waawde feeñninde seedanteeje ɓalliije e mahdiiji ɓooyɗi e njuɓɓudiiji goɗɗi, ngonka nguurndam e kuutoragol mahdiiji, mbaadiiji kuutoragol leydi, ndema e durngol, njuɓɓudi ndiyam e njuɓɓudi ndiyam e geɗe goɗɗe kuutoragol juɓɓule juutɗe. Ngam waawde hollirde diisnondiral mahdi, mahdi e karallaagal moƴƴitingol e nder teeminannde 19ɓiire e fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire, haa teeŋti noon gila e fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire. Ngam waawde firtude darnde maayo Parramatta ngo no feewi e yah-ngartaa e jokkondiral nder leydi e nder duuɓi capanɗe gadani koɗki Orop.[1][6]: 120

Nokku oo ina jogii geɗe ɗe keewaani, ɗe keewaani walla ɗe njiɗaa majjude e nder daartol pinal walla tagoore New South Wales.

Blok asliijo, hakkundeejo duɗal yatimɓe ko suudu ɓurndu ɓooyde e cuuɗi tati e nder Ostarali.[1][6]: 118

Nokku oo ina waɗi nafoore e hollirde sifaaji mawɗi e nder kalaas pinal walla nokkuuji/taariindi e nder leydi New South Wales.

No faandaare adannde mahdi duɗal yatimɓe e nder Koloni, ina hollita darnde mawnde e nder sosde politikaaji renndo e jaŋde ngenndi.[1][6]: 121

Ƴeew kadi bannge portal Galles Galles Keso icon Portal Arsitektuur Ostarali ko mbaydiiji mahdi ɗi ngonaa hoɗɓe Tuugnorgal

"Nokku safrirde Rydalmere (gonnooɗo)". Winnditorde ndonu leydi New South Wales. Departemaa peewnugol e nokkuuji. H00749. Heɓtinaama ñalnde 2 lewru juko hitaande 2018. Binndol ngol ko Dowla New South Wales (Departemaa Pewnugol e Taariindi) rokki yamiroore CC-BY 4.0.
Defterdu leydi NSW (2004). "Vive le difference - Faraysenaaɓe to NSW (e nder galle natal)".
"Duɗe yatimɓe". Defterdu leydi New South Wales. 2012. Ƴeewtaa ko ñalnde 6 lewru Yarkomaa 2023.
Konibeer Morrison hakkunde leyɗeele (Noowammbar 2007). "Cimtol kuuɓtodinngol". Duɗal jaaɓi-haaɗtirde hirnaange Sydney Parramatta Feere njuɓɓudi ndeenka duɗal jaaɓi-haaɗtirde Sud.
Lawrens, Kalan (7 suwee 2012). "Restoraasiyoŋ Duɗal Jaɓɓaama". Parramatta Naange. p. 3.
Swager Brooks e gollodiiɓe mum (1994). Feere ndeenka - Duɗal sukaaɓe waasɓe to suudu safrirdu Rydalmere.

Bibliografi CAB konsulteer P/L (Craig Burton) & Duɗal leɗɗe (Judy Fakes) (2003). UWS Parramatta Kampus Rydalmere Feere njuɓɓudi leydi. Casey e Lowe (1997). Ƴeewndo arkewolosi : Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Sidney hirnaange, Nepean, nokku Parramatta (Ospitaal Rydalmere ɓooyɗo) golle njuɓɓudi. Casey e Lowe P/L Arkewolosi e ndonu (2007). Ƴeewndo arkewolosi mo wonaa ɓiɗɗo leydi - Duɗal jaaɓi haaɗtirde Sidney hirnaange, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Parramatta. Konibeer Morison hakkunde leyɗeele (2007). Duɗal jaaɓi haaɗtirde hirnaange Sydney Parramatta Feere njuɓɓudi ndeenka duɗal jaaɓi haaɗtirde. Conybeare Morrison hakkunde leyɗeele e mbaydi leydi (2008). Duɗal jaaɓi haaɗtirde Sydney hirnaange - Parramatta Campus - Ciimtol peeje mawɗe. Durham, Peni (2003). Sirruuji duɗal yatimɓe (Jeeyngal Parramatta 22/10/03). Lawrens, Kalan (7 suwee 2012). "'Restoraasiyoŋ Duɗal Jaɓɓaama". Parramatta Naange. Swager Brooks e gollodiiɓe mum (1994). Feere ndeenka - Duɗal sukaaɓe waasɓe to suudu safrirdu Rydalmere. Defterdu leydi NSW (2004). "Vive le difference - Faraysenaaɓe to NSW (e nder galle natal)". Meakam, Sitiif (2004). Yatiima e style (SMH 16/1/04). Tanner e gollodiiɓe mum P/L (2001). Haala batte ndonu: Pewnugol mawngol leydi Duɗal rewɓe yatimɓe, UWS Parramatta Campus. Tanner e gollodiiɓe mum (2000). Duɗal rewɓe yatimɓe, Rydalmere, Peeje njuɓɓudi ndeenka. (haalaaka). Maayo Parramatta REP 22. Swager, Brooks e gollodiiɓe mum (1992). Departemaa cellal - s170 Winndito. Sifaa

Ndee winndannde Wikipedia