Sakuji-bugyō
Sakuji-bugyō (作事奉行) ko ardiiɓe laamu Tokugawa jogi
iɓe golle mahngo e geɗe mahngo.
Toɗɗagol e ndeeɗoo biro mawɗo ina heewi wonde fudai daimyōs. Firooji aadaaji ɗii ina ciftora ɗeen tiitooɗe Japon ko "komisinaajo" walla "yiylotooɗo".
Ofis oo sosaa ko ñalnde 3 lewru 10 hitaande jeenayaɓere Kan'ei (1632). Sakuji-bugyō tati toɗɗaama e sahaa gooto ngam tiiɗtinde doole njuɓɓudi laamu e ko adii ɗuum konu mahooɓe ad hoc e nder njulaagu keewngu, e nder sifaa gooto, toɗɗagol ngol ina waawi yiyeede ko jaabawol e geɗe keewɗe ɗe njahraani no moƴƴi e eɓɓooji mahdi goɗɗi, ɓennuɗi ɗii.
Reennooɓe Tokugawa tato lolluɓe ɓee ina poti wonde halfinaaɓe eɓɓooji mahngo shogunate keewɗi e kitaale 1630. Sakuji-bugyō ina sikkaa ina yahdi e kanjō-bugyō e machi-bugyō.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Doggol sakuji-bugyō
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ko doggol dilloowol, ina gasa tawa ngol meeɗaa waawde heblude tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe ŋakkuɗe e lowre koolkisaande. Sakuma Sanekatsu
Kano motokatsu Sakai Tadatomo Kurihara Murikazu
Ƴeew kadi Bugyō
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Teskorɗe[1][2].[3]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Beasley, William. (1955). Select Documents on Japanese Foreign Policy, 1853–1868, pp. 18–19.
- ↑ Coaldrake, William H. (1996) Architecture and Authority in Japan, p. 178.
- ↑ Coaldrake, p. 179.