Jump to content

Salma Sayegh

Iwde to Wikipedia
Salma Sayegh
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuLiban Taƴto
Soomaسلمى بنت جبران الصائغ Taƴto
InndeSelma Taƴto
Ɗuubi daygo3 Bowte 1889 Taƴto
ƊofordeBeirut Taƴto
Date of death27 Siilto 1953 Taƴto
WoldeArabic Taƴto
Sana'ajiliterary scholar, teacher Taƴto
StudentSalwa Mahmasani Moumina Taƴto
Memba enThe Andalusian League Taƴto

Salma Sayegh ( ( )  – (1953-09-27 ) ) ko binndoowo, winndiyanke, e debbo Libannaajo e jamaanu Nahda . Kanko e rewɓe woɗɓe wonɓe e jamaanu makko, ɓe mballitii e sosde Fedde Rewɓe Renaissance. [1] O winndii e jaayɗe keewɗe, jaayɗe, e defte binndaaɗe ko wayi no Sawt al-Mar'a (Daande rewɓe) o yaltinii defte keewɗe. [1] O tawtoraama kadi dille salon pinal Liban nde o jaɓɓii gooto e galle makko to Beyruut e fuɗɗoode kitaale 1950.

Salma Sayegh jibinaa ko ñalnde 3 desaambar 1889, to Beyruut, to leydi Liban . Jibnaaɓe makko ummorii ko Wadi al-Taym, ɓe ngummii ko Beyruut e hitaande 1860. O naati duɗal ina wiyee Zahrat Al Ihsan, ɗo o heɓi heen miijo jannginoowo makko ɗemngal aarabeere biyeteeɗo Al Sheek Ibrahim Al Monzer . Caggal ɗuum, o waɗii feccere mawnde e nguurndam makko ko e jannginde ɗemngal Arab. O jannginii e duɗal jaaɓi haaɗtirde (الكلية العلمية للبنات) ɗo o jaɓi rokkude janngirɗe e binndol binndol. Haalaaji makko e yeeso yimɓe fof nanngi hakkillaaji dingiral binndol e yonta makko.[2] `

Sayegh naati e fannu jaayndeyaagal ko ina tolnoo e duuɓi sappo e jeetati e innde Salwa Mouawen, o fuɗɗii ko e winndude binndanɗe luulndiiɗe Ottomaan en e gollotooɓe e Mandat. Sayegh kadi janngii duɗal jaaɓi haaɗtirde Farayse, o etiima janngude dental, kono o dañaani heen.

E wolde adunaare adannde, Sayegh, wondude e Henri Misk, ƴettiti hopitaal to Ghazir mo politik Otomaan biyeteeɗo Djemal Pasha mahi e fuɗɗoode.

Sayegh waɗii leyɗeele keewɗe e nder nguurndam mum. O yilliima Ejipt, Turki, Farayse, Angalteer haa o arti Beresiil ngam yiylaade miñiiko, o woni toon duuɓi jeetati haa wolde adunaare ɗimmere fuɗɗii . E nder oon sahaa, o wonti tergal e Ligue Andalucienne, fedde binndol Liban to São Paulo, ballitoore saaktude binndol aarabeeɓe . Nde o janngi ɗemngal Pulaar, o firti defte binndaaɗe keewɗe e ɗemngal Arab.

Caggal nde o arti Liban, o sosi fedde wiyeteende Société pour la Renaissance des Femmes, o ardii duɗe ballondiral ortodokse to Beyruut fotde duuɓi joy. Sayegh sankii ko ñalnde 27 suwee 1953.

E hitaande 1911, Sayegh resi Farid Kassab, o dañi ɓiɓɓe ɗiɗo. Ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Aida resi yimoowo Libannaajo biyeteeɗo Salah Labaki tawi ɓiyiiko gorko biyeteeɗo Georges maayi ko e cukaagu mum. Dewgal makko juutaani, ɓe ceerti caggal maayde ɓiɗɗo maɓɓe.

Renndo Ngam Rewɓe Rewɓe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 1924, Sayegh ina woni e sosde fedde nde rewɓe ummoriiɓe Beyruut ina wiyee « Société pour la Renaissance des Femmes » ngam wallitde potal rewɓe e worɓe ; siynude, saaktude, e rokkude ɗaɓɓaande ; e ƴellitde faggudu leydi Liban e hirjinde geɗe Siri e Liban. Hooreejo mayre ko Labiba Thabit, e nder terɗe sosɗe mayre ko Khartum e Ibtihaj Qaddura, Najla Kfoury, Hunayneh Tarsha, Baida, Shuqayr, e Anbara Salam Khalidi .

Ɓe kawra laawol gootol e nder yontere, ɓe njaɓɓa batu nguu e doggol. Ɓe puɗɗii ko e njilluuji e nder booñuuji jogiiɗi geɗe ngenndiije, caggal ɗuum ɓe neldi delegaasiyoŋaaji to gollorɗe Siri ngam hirjinde ɗum en e suɓaade laabi moƴƴitingol e ƴellitgol kalite, noddirde naalankaagal ɓurngal mawnude e wellitaare e nder diisnondiral e kala ko ina wona. Ɓooytaani ɓe yuɓɓini koolol ngam geɗe Liban, ɓe etii waylude mbaydiiji ngenndiiji ɗii e mbaydiiji kesi, ɗi ɓe ɓoornotonoo e nder batuuji.

Miijooji filosofi e politik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E nder golle makko gadane, Sayegh yaltinii binndanɗe ciimtooje laamu Ottomaan en e innde binndi Salwa Mouawen. O ƴami kadi ngam moƴƴinde jaŋde caggal nde Liban heɓi jeytaare mum.

Binndanɗe Sayegh ina mballita e caɗeele Palestiin e mahngo musiiba Palestiin e hitaande 1948. Nde o siftini Palestiin ko « Siiri fuɗnaange », o jokki e waɗde ɗum caggal kewu nguu. O wiyi yo njoɓdi fotnde yoɓeede ngam dañde nguurndam moƴƴam wonande Libannaaɓe fof.

Teskorɗe e tuugnorgal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
  1. 1 2 Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named :3
  2. Anonymous (May 20, 2019). "The Society for Women's Renaissance". Civil Society Knowledge Centre. Retrieved November 27, 2021. ابراهيم, اميلي. الحركة النسائية اللبنانية. pp. 62–65.