Salma Sayegh
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Liban |
| Sooma | سلمى بنت جبران الصائغ |
| Innde | Selma |
| Ɗuubi daygo | 3 Bowte 1889 |
| Ɗoforde | Beirut |
| Date of death | 27 Siilto 1953 |
| Wolde | Arabic |
| Sana'aji | literary scholar, teacher |
| Student | Salwa Mahmasani Moumina |
| Memba en | The Andalusian League |
Salma Sayegh ( ( ) – (1953-09-27 ) ) ko binndoowo, winndiyanke, e debbo Libannaajo e jamaanu Nahda . Kanko e rewɓe woɗɓe wonɓe e jamaanu makko, ɓe mballitii e sosde Fedde Rewɓe Renaissance. [1] O winndii e jaayɗe keewɗe, jaayɗe, e defte binndaaɗe ko wayi no Sawt al-Mar'a (Daande rewɓe) o yaltinii defte keewɗe. [1] O tawtoraama kadi dille salon pinal Liban nde o jaɓɓii gooto e galle makko to Beyruut e fuɗɗoode kitaale 1950.
Nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Salma Sayegh jibinaa ko ñalnde 3 desaambar 1889, to Beyruut, to leydi Liban . Jibnaaɓe makko ummorii ko Wadi al-Taym, ɓe ngummii ko Beyruut e hitaande 1860. O naati duɗal ina wiyee Zahrat Al Ihsan, ɗo o heɓi heen miijo jannginoowo makko ɗemngal aarabeere biyeteeɗo Al Sheek Ibrahim Al Monzer . Caggal ɗuum, o waɗii feccere mawnde e nguurndam makko ko e jannginde ɗemngal Arab. O jannginii e duɗal jaaɓi haaɗtirde (الكلية العلمية للبنات) ɗo o jaɓi rokkude janngirɗe e binndol binndol. Haalaaji makko e yeeso yimɓe fof nanngi hakkillaaji dingiral binndol e yonta makko.[2] `
Sayegh naati e fannu jaayndeyaagal ko ina tolnoo e duuɓi sappo e jeetati e innde Salwa Mouawen, o fuɗɗii ko e winndude binndanɗe luulndiiɗe Ottomaan en e gollotooɓe e Mandat. Sayegh kadi janngii duɗal jaaɓi haaɗtirde Farayse, o etiima janngude dental, kono o dañaani heen.
E wolde adunaare adannde, Sayegh, wondude e Henri Misk, ƴettiti hopitaal to Ghazir mo politik Otomaan biyeteeɗo Djemal Pasha mahi e fuɗɗoode.
Sayegh waɗii leyɗeele keewɗe e nder nguurndam mum. O yilliima Ejipt, Turki, Farayse, Angalteer haa o arti Beresiil ngam yiylaade miñiiko, o woni toon duuɓi jeetati haa wolde adunaare ɗimmere fuɗɗii . E nder oon sahaa, o wonti tergal e Ligue Andalucienne, fedde binndol Liban to São Paulo, ballitoore saaktude binndol aarabeeɓe . Nde o janngi ɗemngal Pulaar, o firti defte binndaaɗe keewɗe e ɗemngal Arab.
Caggal nde o arti Liban, o sosi fedde wiyeteende Société pour la Renaissance des Femmes, o ardii duɗe ballondiral ortodokse to Beyruut fotde duuɓi joy. Sayegh sankii ko ñalnde 27 suwee 1953.
E hitaande 1911, Sayegh resi Farid Kassab, o dañi ɓiɓɓe ɗiɗo. Ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Aida resi yimoowo Libannaajo biyeteeɗo Salah Labaki tawi ɓiyiiko gorko biyeteeɗo Georges maayi ko e cukaagu mum. Dewgal makko juutaani, ɓe ceerti caggal maayde ɓiɗɗo maɓɓe.
Renndo Ngam Rewɓe Rewɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1924, Sayegh ina woni e sosde fedde nde rewɓe ummoriiɓe Beyruut ina wiyee « Société pour la Renaissance des Femmes » ngam wallitde potal rewɓe e worɓe ; siynude, saaktude, e rokkude ɗaɓɓaande ; e ƴellitde faggudu leydi Liban e hirjinde geɗe Siri e Liban. Hooreejo mayre ko Labiba Thabit, e nder terɗe sosɗe mayre ko Khartum e Ibtihaj Qaddura, Najla Kfoury, Hunayneh Tarsha, Baida, Shuqayr, e Anbara Salam Khalidi .
Ɓe kawra laawol gootol e nder yontere, ɓe njaɓɓa batu nguu e doggol. Ɓe puɗɗii ko e njilluuji e nder booñuuji jogiiɗi geɗe ngenndiije, caggal ɗuum ɓe neldi delegaasiyoŋaaji to gollorɗe Siri ngam hirjinde ɗum en e suɓaade laabi moƴƴitingol e ƴellitgol kalite, noddirde naalankaagal ɓurngal mawnude e wellitaare e nder diisnondiral e kala ko ina wona. Ɓooytaani ɓe yuɓɓini koolol ngam geɗe Liban, ɓe etii waylude mbaydiiji ngenndiiji ɗii e mbaydiiji kesi, ɗi ɓe ɓoornotonoo e nder batuuji.
Miijooji filosofi e politik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder golle makko gadane, Sayegh yaltinii binndanɗe ciimtooje laamu Ottomaan en e innde binndi Salwa Mouawen. O ƴami kadi ngam moƴƴinde jaŋde caggal nde Liban heɓi jeytaare mum.
Binndanɗe Sayegh ina mballita e caɗeele Palestiin e mahngo musiiba Palestiin e hitaande 1948. Nde o siftini Palestiin ko « Siiri fuɗnaange », o jokki e waɗde ɗum caggal kewu nguu. O wiyi yo njoɓdi fotnde yoɓeede ngam dañde nguurndam moƴƴam wonande Libannaaɓe fof.