Season of Anomy
Season of Anomy woni deftere ɗiɗaɓere nde Wole Soyinka, winndiyanke Naajeeriya keɓɗo njeenaari Nobel. Nde yalti ko e hitaande 1973, nde jeyaa ko e defte tati tan bayyinaaɗe e sahaa binndol Soyinka, baɗngol faayiida no feewi. Hay so tawii noon ina janngee no feewi e nder nafoore Soyinka e nder binndol Afrik, ñiŋooje deftere ndee ina njillondiri, won heen ñiŋooɓe ina ciftora deftere ndee ko "faayre".[1]
Ngeesa
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Deftere nde ina hawra e hare ngenndi Afrik ngam heɓde ndimaagu mum e daartol giɗli mettungol. So Ofeyi neldaama e kampaañ yeeyde leydi mum ndi anndaaka, o ari ko e renndo ngo ɓooyi woɗɗitaade laamu ngenndi nguu, sabu nokku mum woɗɗuɗo. Joɗnde Ofeyi e Aiyeru noon, maa jogo batte keewɗe. Ofeyi, mo weltaaki e nder Afrik hirnaange, mo mettini e golle mum e nder fedde nde, ina rokka Aiyeru miijooji murtuɗi ko fayti e ndema, caggal ɗuum, miijooji mbayliigu ngam moƴƴinde renndo ngoo fof.
Tiitooɗe
Deftere nde ɗon lincita "darnde yidde neɗɗo bana kuugal wayluki ummatoore", ɗon laara kuuɗe ɗe kala nder yimɓe nayi mawɓe ɗon waɗa ngam wayluki ummaatoore Naajeeriya bonnde.[2] Aisha Karim, ƴamoowo marxist, siftini ɗum ko tiitoonde nanndunde e deftere makko woɗnde wiyeteende « Firooji » .[2] Woɗɓe ƴeewooɓe ina ƴeewtoo geɗe goɗɗe caggal koloñaal renndo e etnogaraafi ɗe deftere ndee ƴeewti. Yeru, ñaawoowo biyeteeɗo Joseph Obi siftinii deftere ndee ko "janngugol laaɓtungol dowla militeeruuji e nder Afrik".[3]
Critic Obi Maduakor noddi deftere nde "deftere diine tiiɗnde", nde jokki e "geɗe moraale".[4] Wonande Maduakor, deftere ndee ina rewi e ɗaɓɓaande jikku mawɗo mbayliigu renndo Ofeyi ngam yiytude peeje moraale e nehdi ngam haɓaade ŋakkeende potal, tee ina heewi wonde ɗeen peeje moƴƴe ina tawee e nokkuuji tawaaɗi walla ndema.[4]
Tuugnorgal