Sharon crosbie
Sharon Margaret Crosbie CNZM OBE (jibinaa ko e hitaande 1945) ko gonnooɗo jaaynoowo e gardiiɗo jaayndeeji ummoriiɗo leydi Nuwel Selannde. O woniino hooreejo Rajo New Zealand tuggi 1995 haa 2004.
Ngendam Crosbie jibinaa ko to Rangiora e hitaande 1945, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Victoria to Wellington. O naati e fedde jaayndeeji leydi New Zealand e hitaande 1969, o golliima e geɗe keewɗe e nder teleeji e rajooji, haa arti noon e wonde gardiiɗo yeewtere subaka e nder porogaraam ngenndiijo[anchor broken] hakkunde 1978 e 1984.[1][2] Crosbie toɗɗaa ko hooreejo Rajo New Zealand e hitaande 1995, o woni e oon darnde haa hitaande 2004.[2]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1984, Crosbie heɓi njeenaari Harkness e njeenaari Neiman to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard. O woniino hooreejo Duɗal Drama New Zealand, Komiseer 1990, tergal e Foundation New Zealand–Japan, tergal e Fedde Women’s Refuge Trust Board kadi o woniino hooreejo Goomu wasiyaaji jaagorɗe ko faati e golle cellal.[2] Ko kanko woni hooreejo fedde Electra Trust, fedde renndinde kuuraa, jooɗiinde to Levin.[3]
Ko adii wooteeji nokkuuji 1989 ina woodi miijo wonde maa o ɗaɓɓu noddaango Fedde Ɓiɓɓe leydi ngam wonde meer wuro Wellington. O jaali e miijo ngo hay so tawii ko "haawnaaki" wonde won miijo wonde maa o won kanndidaa.[4] E hitaande 1992 o artiraama kadi wonde kanndidaa meer (oon sahaa ko e lannda Labour) e wooteeji nokkuuji ɗii e oon hitaande.[5] Caggal mum o ɓadtiima ngam daranaade Labor e woote gardagol leydi to Wellington Central e hitaande 1992, kono o salii waɗde ɗum.[6]
Teddungal e njeenaaje E nder hitaande 1989, Crosbie toɗɗaa Ofisee Ordre de l’Empire Biritaan, ngam golle makko e jaayndeeji.[7] Hitaande rewtunde ndee, o rokkaa njeenaari ciftorgol 1990 leydi Nuwel Selannde.[1] E nder teddungal ñalngu nguu laamɗo debbo oo jibinaa e hitaande 2004, o waɗtaa ko sehil e nder njuɓɓudi New Zealand, ngam golle makko e jaayndeeji e renndo.[8]