Siebold Memorial Museum
| Lesdi | Japan |
|---|---|
| Nder laamoore | Nagasaki |
| Jonde kwa'odineto | 32°45′21″N 129°53′32″E |
| Memba en | Japanese Liaison Council of History and Folk Museums |
| Main subject | Philipp Franz von Siebold |
| Date of official opening | 1 Yarkomaa 1989 |
| Street address | 長崎県長崎市鳴滝2丁目7番40号 |
| Postal code | 850-0011 |
| Laawol ngol laamu anndani | https://www.city.nagasaki.lg.jp/kanko/820000/828000/p027288.html |

Musiyum ciftorgol Siebold (シートト記念館, Shīborrou Kinenkan) udditaa e wuro Nagasaaki ñalnde 1 oktoobar 1989 e teddungal Philip Franz von Siebold e darnde mum e ƴellitaare ganndal kesal to Japon. Mahdi ndii ina hollira e galle mum ɓooyɗo to Leiden, naatirde ndee ina waɗi ko ina wona duuɓi 100, caggal galle mawɗo mawɗo Siebold, Karl Caspar. Musiyum oo hollitii 206 geɗe limtaaɗe e cate jeegom cifotooɗe Von Siebold, duuɓi jeegom e nder Nagasaki, ko wiyetee "kewu Siebold", e golle nguurndam makko e Japon. Ina hollita kadi lekki mum e geɗe mum ko fayti e sariya makko, hono Kusumoto Taki e ɓiyum debbo biyeteeɗo Kusumoto Ine, mo haa jooni wonti doktoor debbo gadano e nder Japon.
Lowre Hoɗdunde Siebord Musium oo woni ko e sara nokku Narutaki-juku, duɗal keeringal ngal Siebold sosi e nder wuro Nagasaki e hitaande 1824. Ko ɗum kadi woni kilinik. Narutaki-juku ko galle leɗɗe ɗiɗi, ina waɗi defterdu e nokkuuji goɗɗi, e leɗɗe cafrorteeɗe ɗe Siebold moofti e nder leydi Japon fof, ina rema e nder jarne. Siebord jannginii fannuuji ganndal keewɗi, haa arti noon e safaara hirnaange e ganndal tago. Ko ɓuri 50 neɗɗo njanngii e Narutaki-juku, ina heen Takano Choei, Itō Genboku e Itō Keisuke. Mahdi ndii yani e hitaande 1894, jooni ko heddii e mum ko ɓulli ɗiɗi, lekki ki Siebold yani. Nokku oo toɗɗaa ko nokku daartol ngenndi e hitaande 1922, e innde "hoɗorde Siebold ɓooynde", hay so tawii noon Siebold wuuraani tigi rigi e ooɗoo nokku, kono o hawri e duɗal ngal ummoraade e Dejima.
Ƴeew kadi Doggol nokkuuji Taariindi Japon (Nagaasaki) ɗi. References,[1].[2]
- ↑ "シーボルト宅跡" (in Saponeere). Agency for Cultural Affairs. Retrieved December 20, 2023.
- ↑ Isomura, Yukio; Sakai, Hideya (2012). (国指定史跡事典) National Historic Site Encyclopedia. 学生社. ISBN 4311750404.Template:In lang