Siege of Moji
| Yemre | Japanese–Portuguese conflicts |
|---|---|
| Lesdi | Japan |
| Location | Moji Castle |
| Jonde kwa'odineto | 33°57′29″N 130°58′6″E |
| Point in time | 1561 |
| Time period | Sengoku period |

Taƴre Moji (門司城の戦い, Moji-jō no tatakai) ko taƴre hitaande 1561 e galle laamorɗo Moji to Japon. Catal ngal jeyaa ko e leñol Mōri, laamorgo mum ko wuro Yamaguchi.
Ɓawo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Castle asliijo oo ko Ōuchi Yoshinaga (miñiiko Sorin) mahi ɗum, mo dooli warde hoore mum e hitaande 1557 e yahrude yeeso konu Mōri. Mōri Motonari heɓti laamorde ndee e hitaande 1558. Otomo Sorin heɓti laamorde ndee e lewru suwee 1559, kono caggal ɗuum Mōri en, e gardagol Kobayakawa Takakage
e Ura Munekatsu, njaawni heɓtude laamorde ndee.
Haɓre E hitaande 1561, konu Ōtomo Sōrin yani e laamorde ndee e nanondiral e Purtugeec en, ɓe ndokki laanaaji tati hakkunde 500 e 600 ton, heen gooto fof ina jogii fotde 300 e 17 walla 18 kanndaa.
Bommbooje ɗee addani konu Ōtomo tabitinde koye mum en e saraaji galle laamorɗo Moji. Kono, caggal nde ɓe njaltini balɗe maɓɓe, Purtugeec en njalti.
Gardiiɗo laamɗo oo fof e wayde noon dañii taƴde laabi taariindi e semmbinde laamɗo oo. Ōtomo ardii njanngu nguu fof e dow galle laamorɗo oo ñalnde 10 lewru Oktoobar hitaande 1561, kono njanngu nguu dartinaama, galle laamorɗo oo heddii e juuɗe Mōri.Ƴeew kadi
Hare Fukuda Bay (1565) – Flotilla Japon ina yani e karaŋ Portigaal, ina waasa nanngude ɗum e nder hare naval gadane hakkunde Japon e Hirnaange.
Hare Manila (1574) – Laana ndiwoowa Siin e Japon yanii e Manila, ina anniya nanngude wuro ngoo.
Hare Cagayan (1582) – Laana ndiwoowa Asiyanke ardiiɗo njanguuji Japon, ko flotilla Espaañ fooli.
Keal laana ndiwoowa Red Seal (1608/1609) – Eɓɓoore Japon ina hollita jikku mo alaa ɗo haaɗi to Macau, kono laamuuji Portigaal ɗii mbaawii haɗde jiiɓru nduu.
Nossa Senhora da Graça kewu (1610) – Flotilla Japon ina haɓa e karaŋ Portigaal, ina joofna e ɓuuɓri ɗiɗaɓiri.
Ñawu ɗiɗaɓuru to Kamishi (9 ut 1945) – bommbooji ɗiɗmi ɗi laana ndiwoowa Japon e nder wolde adunaare ɗiɗmere.
Note.[1].[2].[3]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Turnbull, Stephen (1998). The Samurai Sourcebook. Cassell & Co. p. 215,266–269. ISBN 1854095234.
- ↑ Samurai - The World of the Warrior Stephen Turnbull, p.105
- ↑ Samurai - The World of the Warrior Stephen Turnbull, p.105