Jump to content

Sima Samar

Iwde to Wikipedia
Sima Samar
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuAfganistan Taƴto
Soomaسیما سمر Taƴto
Inndeسيما Taƴto
Innde ɓesnguSamar Taƴto
Ɗuubi daygo3 Colte 1957 Taƴto
ƊofordeJaghori District, Ghazni Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje, physician, human rights defender Taƴto
Position heldvice president Taƴto
Janngi toKabul University Taƴto
Member of political partyTruth and Justice Party Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto
Hilari kilinton jaagorgal leydi Amerik ko feewti e caggal leydi e ammbasadeer mum Ryan Crocker e Sima Samar nder galle ammbasadeer Amerik to Kabul .

Siima Samar ( Dari  ; jibinaa ko ñalnde 3 feebariyee 1957) ko daraniiɗo jojjanɗe aadee, daraniiɗo jojjanɗe aadee, ko o doktoor e nder dingiral ngenndiwal e hakkunde leyɗeele, o woniino cukko hooreejo leydi Afganistaan e laamu joofnirde Hamid Karzai, jaagorgal geɗe rewɓe tuggi lewru desaambar 2001 haa 2003.

Ko kanko wonnoo hooreejo Goomu jojjanɗe aadee Afganistaan (AIHRC) e, tuggi 2005 haa 2009, ko kanko woni ciimtol keeriiɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe ko faati e ngonka jojjanɗe aadee to Sudaan . E hitaande 2012, o rokkaa njeenaari « Right Livelihood Award » sabu « darnde makko juutnde e cuusal ngam haɓaade jojjanɗe aadee, haa teeŋti noon e jojjanɗe rewɓe, e nder gootal e diiwanuuji ɓurɗi saɗtude e bonnude e winndere ndee ».

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Samar jibinaa ko ñalnde 3 feebariyee 1957 to Jaghori, e nder diiwaan Gazni to Afganistaan. O jeyaa ko e leñol Hazara . O heɓi dipolom makko e safaara e lewru feebariyee 1982 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kabul . O waɗii safaara e opitaal laamu to Kabul, kono caggal lebbi seeɗa o dogi ngam kisal makko o fayi to wuro makko Jaghori, ɗo o safrirta ñawɓe e nder nokkuuji toowɗi e nder caka Afganistaan. O woni kadi hooreejo komisiyoŋ jojjanɗe aadee to Afganistaan.[1]

E hitaande 1984, laamu leydi Afganistaan nanngi jom suudu makko, Samar e ɓiyiiko gorko ndogi fayti leydi hoɗdiiɓe Pakistaan . Ndeen o golliima e cafrirde mooliiɓe to opitaal Mission. E mettere makko e ŋakkeende cellal rewɓe mooliiɓe Afganistaan, o sosi e hitaande 1989 Fedde Shuhada e Kilinik Shuhada to Quetta, Pakistaan. Fedde Shuhada ndee ko ngam rokkude rewɓe e sukaaɓe rewɓe Afganistaan cellal, heblude gollotooɓe safaara e jaŋde. E nder duuɓi garooji ɗii, calɗi goɗɗi e kilinik/hospitaal udditaa e nder leydi Afganistaan fof.

Golle politik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Caggal nde o wuuri ko ina ɓura duuɓi sappo e nder leydi Afganistaan, o arti Afganistaan e hitaande 2002 ngam ƴettude jappeere laamu e nder njuɓɓudi laamu Afganistaan ndi Hamid Karzai ardii. E nder laamu nguu, o woniino cukko hooreejo leydi, caggal ɗuum o wonii jaagorgal geɗe rewɓe. Ko kanko woni debbo 6ɓo wontude jaagorgal kabine e nder leydi Afganistaan, ko kanko woni jaagorgal gadanal ko fayti e geɗe rewɓe gila Shafiqa Ziaie e kitaale 1970, kadi ko kanko woni debbo gadano wontude jaagorde gila 1992.

O dogi o woppi golle makko caggal nde o hulɓinaa maayde e ƴattaade sabu naamnaade sariyaaji lislaam cemmbinɗi, haa teeŋti noon e sariyaaji sharia, e nder yeewtere nde o waɗdunoo to Kanadaa e jaaynde ɗemngal Perse . E nder Loya Jirga 2003, diineeji keewɗi njaltinii jeeyngal e nder jaaynde nokkuure ndee, ina mbiya Samar ko Salmaan Rushdie mo Afganistaan.

Samar ina jeyaa e geɗe nay mawɗe ɗe Sally Armstrong waɗi e hitaande 2004 e nder deftere wiyeteende Ɓiɓɓe rewɓe Afganistaan . E nder dokimaa oo, golle Sima Samar e wonde jaagorgal geɗe rewɓe e doggol mum caggal ɗuum ina kollita.

Samar heɓii njeenaaje keewɗe e nder winndere ndee sabu golle mum to bannge jojjanɗe aadee e demokaraasi, ina jeyaa heen :

  • 1994 Njeenaari Ramon Magsaysay ngam ardaade renndo ;
  • 1995 Ardiiɗo winndere ngam janngo ummoraade e batu faggudu winndere to Siwis ;
  • Njeenaari 100 jaambaaro 1998 to Amerik ;
  • Njeenaari jojjanɗe aadee Paul Grüninger, Fedde Paul Grüninger, Siwis marse 2001 ;
  • Njeenaari Daande cuusal, Goomu rewɓe e sukaaɓe mooliiɓe, New York, lewru suwee 2001 ;
  • Njeenaari ndimaagu John Humphrey, Hakkeeji e Demokaraasi, Kanadaa 2001;
  • Ms. magazine, Rewɓe hitaande e innde rewɓe Afganistaan, Amerik Desammbar 2001;
  • Rewɓe lewru, Toronto, Kanadaa, lewru desaambar 2001 ;
  • Njeenaari golloowo renndo ɓurɗo moƴƴude, Fedde Mailo Trust, Quetta, Pakistaan marse 2001 ;
  • Njeenaari winndereeri jojjanɗe aadee, Fedde winndereere jojjanɗe aadee, Washington, DC abriil 2002 ;
  • Njeenaari ndimaagu, Fedde rewɓe ngam ndimaagu e demokaraasi, Barselona lewru sulyee 2002 ;
  • Goomu awokaaji ngam jojjanɗe aadee, New York oktoobar 2002 ;
  • Njeenaari jojjanɗe aadee Perdita Huston 2003 ;
  • Profaayiil e njeenaari cuusal 2004; be
  • Njeenaari jam wuro Ieper (Ypres) Belsik, hitaande 2008
  • Njeenaari Demokaraasi e Hakkeeji Aadee Aasi, lewru Duujal 2008
  • Ofisee tedduɗo e nder njuɓɓudi Kanadaa, 2009
  • Binndol, 2011
  • Njeenaari nguurndam hakke, 2012
  • Njeenaaje yumma Teresa ngam nuunɗal renndo e lewru noowammbar 2012.
  • Doktoraa tedduɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Salem State e lewru mee 2013
  • 2013 Njeenaari Allard ngam nuunɗal hakkunde leyɗeele, njeenaari timmundi ndi 25 000 dolaar CDN
  1. Honors listed in citation for the 2003 Perdita Huston Human Rights Award Archived 2006-09-01 at the Wayback Machine accessed at Oct 20, 2006