Sir Akanu Ibiam
Sir Akanu Ibiam KCMG KBE (29 Noowammbar 1906 - 1 Juillet 1995), ko misioneer tedduɗo to bannge safaara, toɗɗaaɗo Guwerneer diiwaan Fuɗnaange, Naajeeriya tuggi lewru Duujal 1960 haa lewru Yarkomaa 1966 e nder laamu Naajeeriya gadano.[1] Tuggi 1919 haa 1951, o anndiranoo ko Farayse Ibiyam, e hitaande 1951 haa 1967, Sir Farayse Ibiyam. Caggal oon sahaa, o woppi tiitoonde makko e innde makko adannde, o anndiraa tan ko Akanu Ibiam hay so tawii teddungal ngal o wiyi o artiri ngal laamu Angalteer woppitaa.
Duuɓi gadani
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ibiam jibinaa ko to wuro Unwana, Afikpo, to diiwaan Ebonyi ñalnde 29 noowammbar 1906, o jibinaa ko Igbo. Ko kanko woni ɓiy ɗiɗaɓo mawɗo Ibiam, laamɗo aadaaji Unwana.[2] Caggal ɗuum o wonti laamɗo aada, hono Eze Ogo Isiala I mo Unwana e Osuji mo Uburu. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell, to Calabar, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos, caggal ɗuum o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde St darnde o sosi opitaal Abiriba (1936–1945) caggal mum o ardii opitaaluuji misiyoŋaaji to Itu e Uburu.[3]
Ibiam meeɗaa waɗeede e jaagorde, kono o suɓaama, o waɗaama mawɗo e nder Egliis Presbyterian.[2] O toɗɗaa ko ofisee tedduɗo e nder njuɓɓudi laamu Angalteer (OBE) e nder hitaande 1949 ngam golle makko e nder njuɓɓudi safaara e nder Egliis Ecosse, o toɗɗaa kadi ofisee tedduɗo Knight Commander e nder njuɓɓudi laamu Angalteer ( KBE) e nder teddungal hitaande hesere 1951, ngal waɗi caggal ɗuum ko huunde maantiniinde.[4][5][6] Ibiam ko hooreejo fedde Kerecee’en leydi Nijeer (1955–1958). E hitaande 1957 o toɗɗaa hooreejo duɗal Hope Waddell.[3] E hitaande 1959 Ibiam woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. E nder njillu makko to Rodesi worgo, o saliima golloraade e nder café mo daneeji keɓtinaa, ko huunde nde o wonti lollunde.[6] E hitaande 1962, o woni hooreejo goomu ngu sosnoo suudu dewal Protestant en to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, to Nsukka Campus.[7]
E nder ardaade ndimaagu leydi Naajeeriya Ibiam golliima e nder laamu nokku, e nder suudu sarɗiiji diiwaan fuɗnaange, e nder diisnondiral e diɗɗal kuuɓtodinngal.
Caggal nde Naajeeriya heɓi ndimaagu mum e hitaande 1960, Ibiam toɗɗaa guwerneer diiwaan Fuɗnaange. Ñalnde 24 lewru bowte hitaande 1962, o toɗɗaa komandaajo konu (Knight Commandant) e nder fedde Saint-Michel e Saint-George (KCMG).[8] Ibiam jooɗiima laamu haa kuudetaa konu ñalnde 15 lewru Yarkomaa 1966, baɗnooɗo Seneraal mawɗo Johnson Aguiyi-Ironsi e laamu.[3] Lomtiiɗo mo, hono kolonel Emeka Ojukwu, yaltini ɗoon e ɗoon Ibiam e nder galle laamu to Enugu. Caggal ɗuum, Emeka wonti hooreejo leydi Biafra, ndi seerti e leydi ndii.[9]
Hare nder leydi Naajeeriya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya hitaande 1967–1970, Ibiam wallitii Biafran en no feewi, o walliri heɓde ballal e jokkondiral makko e ekkol. Ko o gooto e hooreeɓe jeegom fedde winndereere Eklesiyaaji (WCC), Ibiam haaliino e batu WCC to Uppsala, Suwed, e lewru sulyee 1968 ɗo caɗeele ballal wonande mooliiɓe yeewtaama.
Mawɗo Bola Ige, jaagorgal Eklesiya diiwaan Afrik worgo ina tawtoraa kadi, o hollitii wonde innde "Biafra" ndee ina reena e nder kuulal WCC, sibu ɗuum ina firta anndinde dowla oo. Kono Ibiam ina waɗi nafoore mawnde e ƴellitde jolngo weeyo jamma e nder Biafra.[10]
E hitaande 1969, o yahi e nder leydi Kanadaa ngam ƴellitde ballal e ballal yimɓe Biafra. Ibiam warti laamu maako, o sappi innde maako ɗemngal Engeleere, Francis, ngam o ɗon ƴama ballal laamu Biritaniya dow laamu lesdi Naajeeriya.[11]
Duuɓi garooji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Caggal wolde ndee, Ibiam jokki golle mum e mahngo e golle safrirde. Ibiam woni ardiiɗo kawtal Bibel lesdi Naajeeriya e kawtal nyawndiigu Masiihiŋko'en. O wonti hooreejo kawtal Ekklesiyaaji Afrik fof.[3]
Laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele Akanu Ibiam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ibiam maayi ko ñalnde 1 lewru juko hitaande 1995. Ko ɓuri 20 000 neɗɗo tawtoraama wirwirnde makko to Unwana.[11] Aeroport hakkunde leyɗeele Akanu Ibiam, Enugu, Politeknik Fedde Akanu Ibiam, Unwana, Diiwaan Ebonyi, e Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Stade Francis Akanu Ibiam, Nsukka, innde makko.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Doggol yimɓe Igbo
Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Ebonyi
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]"Diiwanuuji e Diiwanuuji Naajeeriya". Dowlaaji Aduna. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 18 abriil 2010. Ƴeewtaa ko ñalnde 6 mars 2010.
Hughes Olifant ɓooyɗo (2010). Janngugol e Waajuuji Binndi nder dewal Ekklessiya Kiristaaku, Deftere 7: Wakkati men. Wm. B. Jaaynde Eerdmans. 212-213. ISBN 978-0-8028-1771-6.
Gerald H. Anderson (1998). "Ibiyam, (Frayse) Akanu". Saggitorde nguurndam misiyoŋaaji Kerecee’en. Sosiyetee bayyinoowo defte biyeteeɗo W. B. Eerdmans. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 8 suwee 2017. Ƴeewtaa ko ñalnde 27 mee 2010.
Laamu leydi :"Nokku 38493". Jaaynde Londres (Ɓeydagol). 31 desaambar 1948. p. 23.
Jaaynde London, 1 lewru Yarkomaa 1951
"Afrik hakkundeejo: Haala Ibiam". Wakati. 14 suwee 1959. Arsiwi ko e asli mum ñalnde 1 feebariyeeruary 2011. Ƴeewtaa ko ñalnde 27 mee 2010.
"Egliis Almasiihu, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Naajeeriya – Jaaɓi-haaɗtirde Nsukka". Heɓtinaama ñalnde 27 mee 2010. [jokkondiral maayngal].
Jaaynde London, 24 ut 1962
Ntieyong udo akpan (1976). Hare ngam seertude, 1966–1970: Haala neɗɗo dow konu nder leydi Naajeeriya. Taylor e Farayse. p. 12. ISBN 0-7146-2949-9.
D. C. Nwafor. "JIBIƊO GOLLAL: Nguurndam Doktoor Akanu Ibiam". Mooftaa ko e asli mum ñalnde 26 noowammbar 2010. Ƴeewtaa ko ñalnde 27 mee 2010.
"(Akanu (Francis)) Ibiam maayi e Naajeeriya e nder jiiɓru: hay so tawii ina jogii mbaawka mawka e nder jawdi aadee e tago". Winndannde Presbiteriyankoore. 1996. Ƴeewtaa ko ñalnde 27 lewru Mbooy 2010.