Sir Charles Gairdner Hospital
| Yemre | Queen Elizabeth II Medical Centre |
|---|---|
| Golle imaaɗe | 1958 |
| Laamu innde | Sir Charles Gairdner Hospital |
| Mutiɗa innde | SCGH |
| Named after | Charles Gairdner |
| Lesdi | Osterliya |
| Nder laamoore | City of Nedlands |
| Location | Nedlands |
| Jonde kwa'odineto | 31°58′3″S 115°48′55″E |
| Laawol ngol laamu anndani | https://www.scgh.health.wa.gov.au/ |

Opitaal Sir Charles Gairdner (SCGH) ko opitaal jannginoowo to wuro wiyeteengo Nedlands, to bannge worgo Ostarali.[1]
Udditaa ko e hitaande 1958 e innde opitaal kees Perth, caggal ɗuum innitiraa ko e teddungal Sir Charles Gairdner, guwerneer Ostarali hirnaange tuggi 1951 haa 1963, ina jeyaa e nokkuuji safaara laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II (QEII MC). Ko ɗum huunde wiyeteende Charlie’s.[2]
Denndaangal fannuuji safaara ina ndokkee, so wonaa ɓuuɓri caɗtundi, sukaaɓe, jibinannde, rewɓe e mborosaaji mawɗi. Ko ɗoon tan woni nokku safrirde kanseer e nder diiwaan hee, kadi ko ɗoon woni opitaal mawɗo diiwaan oo ngam safrude neurosurgery e ƴellitde heeñere. [3] oo ina jokkondiri no feewi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ostarali hirnaange ɓadiiɗo ngal kam e duɗal jaaɓi haaɗtirde Curtin, duɗal jaaɓi haaɗtirde Notre Dame, e duɗal jaaɓi haaɗtirde Edith Cowan.[4]
E jogaade ko ina tolnoo e 76 000 naatgol hitaande kala, SCGH ina jogii 600 leeso, ina safra ko ina tolnoo e 420 000 ñawɗo hitaande kala. Haa e hitaande 2012 fotde 5 500 gollotooɓe ina ngolloo. E hitaande 2009, ko kañum woni opitaal ɗiɗaɓo e nder Ostarali keɓaaɗo njeenaari Magnet to nokku toppitiiɗo seedantaagal infirmiyee en Amerik.[5]
Wakkati ɓamtaare e sifaa ɓanndu
WakereWakere
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nde o mahiraa ko opitaal Perth Chest, nokku oo fuɗɗii mahde ko to bannge worgo laawol Verdun, laawol Thomas to bannge fuɗnaange. [6] Thomas ina ndokka laawol feewde Subiaco ummoraade Nedlands e keerol hirnaange Park King. Laabi tram asliiji ɗii njoofi ko e bannge fuɗnaange laawol Thomas Street, kono gila ndeen, tram oo uddaama, lomtinaama e otooji. Sarwisaaji otooji ɗii ina mbaɗi Metro Bus Co, Otooji Parlour, WA Transport e Beam Bus Co. Laabi Thomas ko jooni woni damal nokku otooji..[7]
Ƴellitaare QEII MC e SCGH ina waawi renndineede e pelle joy. Storey-tooweeki ko hollirde tooweeki dow leydi.
Goomu 1
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nokku cuɓaaɗo ngam mahngo opitaal keso biyeteeɗo Perth Chest ina hawra e diiwaan leydi ndi ƴellitaaki no feewi, ndi lelnaa e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ostarali hirnaange. Ko adii mahngo ngoo e hitaande 1953, nokku oo innitiraa ko nokku safaara Perth. Suudu safrirdu nduu mahiraa ko suudu joy, lelnaandu e mbaadi "H", woni suudu safrirdu fooftere e janngingol nde udditaa e hitaande 1958. Baagal mawngal suudu nduu ina fadi fuɗnaange e fuɗnaange, ina waɗi jokkondire hakkunde ɗiɗi ɗee. Golle ɗee ko hoɗorde ward kono jooni ina kuutoroo fannuuji goɗɗi. Ko suudu infirmiyee en (1959) woni suudu ɓurndu mawnude e nder safrirde ndee, suudu joy mahaaɗo e mbaadi "T". Dow "T" ina fadi fuɗnaange. Jooni noon, cuuɗi infirmiyee en ina kuutoree e golle goɗɗe. Mahdi X-Ray dowri (1961) ko suudu wooturu, woni ko e keerol worgo-fuɗnaange. Jooni noon ina waɗi faayiidaaji goɗɗi. Jokkondiral (1971) mahiraa ko e hitaande 1971 sara nokkuuji infirmiyee en ɓooyɗi. Furthermore, a professional development calendar is available throughout the year to provide the opportunity to develop and refresh on skills, or learn new techniques and discover a new healthcare topic.[8]
Goomu 2
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Duɗal Infirmiyee (1968) ina waɗi suudu janngirdu FJ Clarke (1969) e defterdu safaara. Nde Duɗal Infirmiyee (Q Block) mahiraa, ko ngam wallitde porogaraam janngingol infirmiyee en to opitaal. Koɗorɗe infirmiyee en ina njooɗii e gollotooɓe e janngooɓe haa galle Anstey mahaa ko sarwisaaji hoɗɓe ina ngoodi. E hitaande 1977, ngam siftorde ñalngu nguu, nokku opitaal oo wayli innde mum, wonti nokku safaara laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II (QEII MC). Porogaraam infirmiyeeji wayliima e kitaale 1980, nattii wonde opitaal. Hoɗorde infirmiyee en wonaano no haanirta nii. Koolol cakkitiingol infirmiyee en janngooɓe heɓi dipolomaaji mum en e hitaande 1988.
Goomu 3
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Blok juutɗo (1969), Blok toppitagol yaajngol (1971), Laboratuwaaruuji cellal dowri (1971), Blok UWA (1971), cuuɗi leɗɗe mawɗe (1972), Blok D – Safaara hakkille (1973), Blok B mahdi jokkondire (1975) e Blok F – Rajoterapi (79).
Goomu 4
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Defterdu safaara UWA (1973) ko galle mo cuuɗi ɗiɗi. Anstey House (1974) ko suudu hoɗorde marndu cuuɗi jeenay to fuɗnaange-rewo e cuuɗi cuuɗi gooti yaajɗi haa woyla. Suudu Ambulance St John (1985) ko suudu huuɓtodinndu wooturu.
.Lion’s Eye Institute (1998) ko galle gonɗo e etaaji tati e nder wertallo hirnaange werlaa sara damal SCGH.
Ƴellitaare jooni
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Haa hitaande 2020, 40 miliyoŋ dolaar Amerik maa huutore[nde?] ngam moƴƴinde departemaa emergency to SCGH e wallitde soodde opitaal oo masiŋ keso siklotron. Miliyoŋaaji 19 dolaar maa mballu e peewnugol departemaa emergency ngam ustude ŋakkeende nguura, e nokku ƴeewndo jikkuuji ina waɗi leɗɗe 8 ngam ƴeewndaade ñawɓe wonduɓe e jikkuuji. Ina ɗaminaa maa mahngo ngoo joof e hitaande 2023[needs update]. 23,3 miliyoŋ dolaar ina foti yoɓeede[nde?] e masiŋ keso biyeteeɗo siklotron ballitoowo ɓeydude rajo-farmasi ngam ñawbuuli ƴiiƴam, kanseer e ñawuuji goɗɗi.
Sosngo e daartol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]SCGH ina hoɗi e nokku cafrirɗo laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II. QEII MC Medical Center Trust ko fedde nde wonaa laamuyankoore, nde halfinaa ko yowitii e ƴellitgol, njuɓɓudi e ƴellitgol leydi keɓtinaandi ngam ƴellitde nokkuuji safaara.
Ko opitaal Sir Charles Gairdner woni ɗoon
Ospitaal Sir Charles Gairdner mahaa ko e hitaande 1959 to nokku cafrirɗo laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II to Nedlands, ko adii fof ko opitaal Perth Chest. SCGH ina doga e keeri hirnaange Kings Park. Ko adii ƴellitaare opitaal, nokku QEII MC oo jeyaa ko e George Shenton, ko nokku durngo jawdi ndariindi, jeyaaɗo e sosɗo Browne’s Dairy, hono Edward Browne. E hitaande 1910, laamu leydi ndii soodi leydi ndii, e hitaande 1953, 30 ektaar (75 ektaar) rokkaama ngam ƴellitde nokku safaara.
Goomu 5E wiyde ciimtol Komisariyaa toppitiiɗo cellal renndo e hitaande 1953, ƴellitaare nokku cafrirɗo oo fotnoo ko golloraade no opitaal e nokku wiɗto tawa ina wallita e jaŋde annduɓe e annduɓe potɓe wonde e nder fannu cellal e oon sahaa.E hitaande 1961 SCGH wonti opitaal jannginoowo e dow laabi. E hitaande 1963, opitaal Perth Chest innitiraa opitaal Sir Charles Gairdner ngam mawninde guwerneer diiwaan oo e oon sahaa. E hitaande 1968 Duɗal Infirmiyee mahiraa ko Q block, ngam wallitde porogaraam heblo infirmiyee en to SCGH.
Ƴellitaare SCGH ina hawri e geɗe e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Ostarali hirnaange. E nder njuɓɓudi janngingol safrirde ndee, almuɓɓe UWA e almudɓe ɓennuɓe ina mballita e wiɗtooji e juɓɓule kilinik to SCGH. Almuɓɓe winnditiiɓe e gannde safaara, dental e gannde biomedical ina njannga e duɗal cellal UWA, ɗo ɓe keɓata defte safaara. Almuɓɓe dental e cellal hunduko ina njannga e ina njannga e duɗal cellal UWA to QEII MC, jokkondirngal e SCGH.
Teffol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Opitaal Sir Charles Gairdner ko opitaal ɓurɗo mawnude e nder leydi Ostarali hirnaange. Wiɗtooji baɗaaɗi to SCGH ina njahdi e jarribooji safaara haa e ganndal yiytugol e nder laboratuwaaruuji. Kaalis wiɗto oo ummorii ko e ballondiral Sir Charles Gairdner e Fedde toppitiinde cellal Osborne Park e Fedde Charlies ngam wiɗtooji.
E nder duuɓi 40 gadani golle ɗee, darnde wiɗtooji ina jeyaa heen darnde Barry Marshall, keɓɗo njeenaari Nobel, sabu mum anndude wonde ɓuuɓri reedu wonaa stres saabii ɗum, kono ko bakteriiji. Ko ngol woni go’o ko opitaal gadano e nder Ostarali safrude ñawɓe mboros oo e kuutoragol ƴiiƴam ɓalndu e kemiterapi, ɗum addani ɗum wonde nokku ɓurɗo mawnude e Ostarali hirnaange ngam safrude kanseer.E hitaande 2010 mahngo nokku wiɗto keso fuɗɗii sara SCGH. Catal ngal ina waɗi diwanuuji wiɗto, laboratuwaaruuji, e nokkuuji kesi ngam PathWest, nokkuuji kesi ngam wiɗtooji cellal sukaaɓe Telethon, nokkuuji wiɗtooji safaara to Ostarali hirnaange e nokkuuji wiɗtooji ganndal neurobiyoloji.
SCGH ko galle nokku wiɗtooji infirmiyeeji. Nokku wiɗto oo ina golloroo e bannge duɗal jaaɓi haaɗtirde Murdoch, duɗal jaaɓi haaɗtirde Curtin e duɗal jaaɓi haaɗtirde Edith Cowan, ina addana infirmiyee en gollodaade e wiɗtooji jaŋde ngam ɓeydude golle infirmiyee en. Catal ngal ina waɗi ƴeewtaade geɗe e nder golle kilinik e porogaraamuuji wiɗtooji kuuɓtodinɗi ngam wallitde wiɗtooji infirmiyeeji.
SCGH ina jogii binnditagol ñawuuji retinooji ndonaandi Ostarali e Banke ADN (AIRDR) e nokku mum. AIRDR ina yuurnitoo ADN dokkuɓe jaɓooɓe ummoriiɓe Ostarali ngam faamde sabaabu ñawu nguu ndonaandi. Ngalu AIRDR ina heɓoo e wiɗtooɓe jokkuɓe nafoore e humpitaade sabaabuuji ceertuɗi ñawu nguu ndonaandi.
Kaalis
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Fooyre wiɗto Charlies ina rokka kaalis e wallitde wiɗtooji to SCGH e opitaal Osborne Park. Foundation Charlies Research ina rokka 750 000 dolaar ngam wallitde eɓɓooji wiɗtooji tawa ina renndini wiɗtooɓe, ñawɓe, dokkuɓe, gollotooɓe, wallitooɓe e ñawɓe. So kaalis rokkaama, ɓurondiral ina rokka eɓɓaaɗe e jarribooji safaara ɓurɗi waawde moƴƴinde batte ñawɓe e ko fayti e cellal. Foundation Charlies Research ina wallita sukaaɓe wiɗtooɓe e wallitde eɓɓaaɗe wiɗto ngam mooftude humpitooji gadani ngam dañde kaalis ɓurɗo heewde e juɓɓule toowɗe. Tuggi 2015 haa 2020, 7 000 000 dolaar mooftaama e ko ina tolnoo e 125 dokkal wiɗto pecciraa. 645 000 ñawɗo naati e opitaal SCGH e Osborne Park. E hitaande 2020, 750 000 dolaar waɗaama ngam wiɗtooji safaara hisnooji nguurndam ; 25 eɓɓoore mawnde ndokkaama ngam hisnude nguurndam.Sarwisaaji
SCGH ina rokka toppitagol kuuɓtodinngol e nder denndaangal fannuuji safaara so wonaa e ɓuuɓri, sukaaɓe, jibinannde e rewɓe dow sarwisaaji golle renndo.
SCGH ko nokku tan kuuɓtodinɗo kanseer e nder Ostarali hirnaange. Ina heen onkoloji safaara, onkoloji radiyee, hematoloji e sarwisaaji goɗɗi keewɗi, ina heen ñamri e ñamri, golle renndo, sarwisaaji kanseer sukaaɓe to Ostarali hirnaange, sarwisaaji onkoloji farmasiyankooɓe e sarwisaaji toppitiiɗi ñawu nguu e safrirde ñawu nguu.
Lekki ɓuuɓki
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E ballondiral e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ostarali hirnaange, SCGH woni opitaal gadano e nder duunde he ngam rokkude porfeseer e nder nokku cafrirɗo waɗde ɗum nokku anndiraaɗo safaara cafrirɗo. Toppitagol kuuɓtodinngol e nder safaara ɓuuɓɗo ina waɗi toppitagol tiiɗngol e ñawu nguu.
Patoloji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]SCGH ko galle pelle keewɗe to bannge histopatoloji, gollotooɗe e nokkuuji ɗii, ina heen dermatopatoloji, ɓalndu, pankreatobilier, hepatopatoloji e fooftere. Departemaa histopatologie ina wallita e wiɗtooji safaara e ƴeewndo safaara ñawɓe to SCGH.
Neurochirurgie e ƴettugol heeñere
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]SCGH ko opitaal gadano to Ostarali hirnaange ngam ƴellitde ƴiiƴam e ƴellitde heeñere. Neurosurgery cuɓaaɗo e ñawɓe yaltuɓe e opereeji neurotrauma ina mbaɗee to SCGH. Heeñere to SCGH toɗɗaama e les njiimaandi Heeñere, ɗum noon ko nokku safrugol wonande sarwiis ƴettugol heeñere to Ostarali hirnaange.
Gollotooɓe jooni e arooɓeJaangirde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]SCGH fuɗɗorii ko opitaal jannginoowo, ina wallita e jaŋde safrooɓe potɓe wonde. SCGH ko galle mo Centre for Nursing Education rokkata golle keewɗe e gollotooɓe infirmiyeeji to SCGH, tawa ina teeŋtini ƴellitaare golle, jaŋde e ballal e nder nokkuuji safrirde.
Centre for Nursing Education ina wallita e porogaraamuuji jaŋde leslesre e nder SCGH. Porogaraam infirmiyeeji dipolomaaji ina hokka infirmiyee en winnditiiɓe e winnditaaɓe e fedde toppitiinde cellal Sir Charles Gairdner Osborne Park ngam wallitde waylowaylo ballitoowo gila e jaŋde leslesre haa e nokkuuji safrirde. Porogaraamuuji keertiiɗi e infirmiyee caggal jaŋde ngam gollotooɓe ina ngoodi ngam wallitde e fannuuji e karallaagal infirmiyeeji yahruɗi yeeso. Yanti heen, limlebbi ƴellitaare karallaagal ina woodi e nder hitaande ndee kala ngam rokkude fartaŋŋe ƴellitde e hesɗitinde karallaagal, walla janngude karallaagal kesal e yiytude toɓɓere cellal hesere.
SCGH ina gollondira e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Western Australia, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Curtin, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Notre Dame e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Edith Cowan ngam jannginde annduɓe cellal. Won e ballal keewngal fawaade e wallitde safrooɓe e golle mum en e yahdu mum en e duɗal safaara feewde e nokkuuji safrirde.Ko ɗum opitaal anndiraaɗo e karallaagal safaara ɓuuɓɗo, SCGH ina jogii porogaraam jaŋde nder departemaaji ɗi safrooɓe ɓuuɓɓe yiɗɓe jaŋde safaara njiylotoo. Porogaraamuuji jaŋde ina mbaɗee ngam jannginde gollotooɓe safaara e ko yowitii e safaara ɓuuɓɗo, ina jeyaa heen ultrasound, toxicologie e heblo simulation.
Fannuuji jaŋde goɗɗi ina njiyloo e nder kala fannu safaara. Yeruuji ɗii ko porogaraamuuji janngingol seppooji plastik e reconstructive wonande janngooɓe seppooji, stageeji e ofiseeji safaara hoɗɓe, jaŋde e nder sarwisaaji med tech, heblo neurosurgery kuuɓtodinngo walla binnditagol e stageeji, humpitooji safaara ñawɓe e nder onkoloji safaara, jaŋde jabet e jaŋde safaara ñawɓe e nder safaara.
Feddeeji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]SCGH ina rokka feddeeji keewɗi. Bursiiji keewɗi ina ndokkee janngooɓe infirmiyee e jibinannde janngooɓe to Ostarali hirnaange, ko biro infirmiyee e jibinannde. Bursuuji ɗii ndokketee ko e nokkuuji ɗo haajuuji kilinik toowɗi e sarɗiiji e nder doole golle jooni ɗee.
E ballondiral e Raine Medical Research Foundation, Departemaa Cellal ina rokka Fedde Wiɗtooji Clinician ngam wallitde wiɗtooɓe ɓee jogaade won e golle safaara tawa ina ƴellita mbaawkaaji mum en wiɗto.
Registrar Research Fellowships ina woodi ngam annduɓe kilinik yiɗɓe jokkude golle e nder wiɗtooji e golle kilinik fof yiɗɓe wallitde e ɓamtaare jokkondire e nder njuɓɓudi cellal duumotoondi.Waɗde yiɗde
Fartaŋŋeeji ballondiral e SCGH ina ɗaɓɓi ballal ko famɗi fof waktuuji nay e nder yontere. Fartaŋŋeeji ballondiral ina mbaɗi : sarwiis buggy, yahdu buggy e nder QEIIMC ina nawta ñawɓe gila e nokku ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo haa e departemaaji safrirde ; darnde ballitoore, ko wayi no golloraade jolngo lolli e jolngo defterdu yahroowo e warngooji ɗii ; SolarisCare, udditirɗo safrooɓe waawɓe ; e sarwiis jolngo e dow yarlitaare, jogorɗo nawde ñawɓe e arde e jokkondire safrirde.
Fedde renndo Charlies
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Charlies Social Club woni renndo e laawol ngam gollooɓe, wallidiiɓe e janngooɓe to SCGH jokkondirde. Golle e kewuuji cellal e fitinaaji yontere kala ina ngoodi, yantude e nafooje terɗe ina heen ustude njoɓdi e nder cuuɗi cuɓaaɗi e sarwisaaji.
Luural
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 2014, gollotooɓe to SCGH ndartinii won e seppooji, safaaraaji e ƴeewndorɗe, ɓe mbayli golle ɗee caggal nde gollotooɓe to bannge cellal e laamu leydi ndii mbaawaano nanondirde e ɓeydugol njoɓdi. Ko ɓuri 500 gollooɓe to SCGH ngoppii golle ballondiral e golle gollorɗe caggal nde HSUWA salii jaɓde ɓeydugol njoɓdi gollotooɓe fotde 2,75%, tawi noon politikaaji ina ndokkee ɓeydagol njoɓdi fotde 3,8% e safrooɓe e infirmiyee en ina ndokkee ɓeydagol njoɓdi fotde 4%. Seppo ngoo waɗii 21 opereeji cuɓaaɗi potnooɗi waɗeede ɗii, tee ina toɗɗii kadi sarwisaaji safrooɓe Allied Health.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Doggol opitaaluuji to bannge worgo Ostarali
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Tuugnorgal.[9]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "About Sir Charles Gairdner". SCGH.
- ↑ State Heritage, Inherit (2016). "Queen elizabeth II Medical Centre".
- ↑ Now, Perth (2020). "Sir charles gairdner hospital's emergency department to be updated".
- ↑ Now, Perth (2020). "Sir charles gairdner hospital's emergency department to be updated".
- ↑ Queen Elizabeth II Medical Centre, About
- ↑ $360million leap for medical research in WA-aided by record philanthropic donation, 2008, archived from the original on 8 November 2020, retrieved 2 November 2020
- ↑ $360million leap for medical research in WA-aided by record philanthropic donation, 2008, archived from the original on 8 November 2020, retrieved 2 November 2020
- ↑ Butterworth, Kerry (April 2008). "Supporting ED nurses". Australian Nursing Journal. 15 (9): 35. Template:ProQuest.
- ↑ Sir Charles Gairdner Hospital (1982), A place of care : Sir Charles Gairdner Hospital, The Queen Elizabeth II Medical Centre, Nedlands, Perth, Western Australia, The Hospital, retrieved 9 January 2013