Skorpiyon I
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Ancient Egypt |
| Noble title | Ferauna paraoh |
| Ɗuubi daygo | 4. millennium BCE |
| Date of death | unknown value |
| Place of burial | Abydos |
| Father | Bull |
| Family | Protodynastic Period of Egypt |
| Sana'aji | monarch |
| Position held | Ferauna paraoh |
| Replaced by | Ni-Neith |
| Replaces | Bull |
| Time period | Predynastic Period of Egypt, Protodynastic Period of Egypt |
Skorpiyon I (fl. c. 3275 ko adii jibineede Iisaa) ko laamɗo Misra toowɗo e jamaanu Naqada III. O jeyaa ko e laamɓe adanɓe Misra ɓooyɗo, e nate makko ina kollita hare hakkunde makko e laamɗo mo anndaaka. Yannge makko ina anndaa e seedeeji yeruuji gadani e ñaamde diine e nder Misra ɓooyɗo.
Yannge
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ina sikkaa ko Scorpion hoɗiino to Thinis, ina sikkaa ko kanko woni laamɗo goonga gadano to Ejipt Toowɗo. Ko kanko jeyi yanaande Uj tawaande e yanaande laamɗo Abydos, ɗo laamɓe Thinaaɓe mbaraa. Ndeen yanaande ina loppitaa e jamaanu ɓooyɗo, kono e nder mayre ina tawee heen nate tokoose keewɗe, heen fof ina waɗi luggere ngam haɓɓude ɗum e huunde, heen fof ina waɗi heen natal gootal walla ko ɓuri ɗum, hono natal ɓuuɓngal, ngal sikkaa ko inɗe gure, ma a taw to... haɓɓude sadakeeji e njoɓdi ngam anndude hol ummoriiɗo e hol wuro. Ɗiɗi e ɗeen alluuje ina nanndi e innde gure Baset e Buto, ina kollita wonde konu Scorpion naatii e Delta Niil . Ina gasa tawa ko konnguɗi Scorpion puɗɗii e mbaydi hieroglif Misra e fuɗɗoraade haaju jogaade binndanɗe e binndol.[1]
Natal hare
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1995, graffito mo duuɓi 5 000 yiytaa e nder wiɗto laawol jeereende Theban ina waɗi kadi maandeeji Scorpion, ina hollita kadi nafoore makko e laamɗo goɗɗo (ina gasa tawa ko laamɗo Naqada ) . Laamɗo foolɗo oo walla nokku inniraaɗo e graffito oo ko " Hoore Nagge ", maande tawaande kadi e Uj . Ina sikkaa wonde Scorpion I hawritii Misra toowɗo caggal nde laamɗo Naqada fooli, ɗum firti ko galle laamɗo Nekhen , ronki hoore mum e dental e laamɗo Scorpion I to Thinis.[2][3]
Seedeeji ñaamde diine
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Yannge Scorpion ina anndaa e nder dingiral arkewolosi ngam seedeeji mum potɗi wonde e ñaamde diine ɓooyɗo. E nder njiylawu yanaande ndee, annduɓe ko faati e taariindi njiyti ko ina wona ujunnaaje ujunnaaje jarduɗe seraamik naatnaaɗe, tawi ina waɗi heen geɗel gootel ngel ina nanndi e diƴƴe, ina waɗi ko ina wona duuɓi 3150 ko adii jibineede Iisaa. Heddiiɓe e kemikal (chimique) leɗɗe, resin leɗɗe, e geɗe goɗɗe tawaaɗe e nder jarduɗe ɗee. Aawdi inabooje, lare e ɓuuɓri yoorndi ina tawee kadi e nder yanaande ndee.[4][5]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Secrets of Egypt, Channel 5 TV program 2/8, "Scorpion King," 20 November 2008.
- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedchannel5_scorpion_king2 - ↑ "Before the Pharaohs: Ancient Egypt Was Ruled by a Scorpion King, Reveals Ancient Text". Curiosmos. April 3, 2019.
- ↑ Kaufman, Marc (January 11, 2011). "Ancient winemaking operation unearthed". The Washington Post.
- ↑ "Scorpion King's Wines--Egypt's Oldest--Spiked With Meds". nationalgeographic.com. Archived from the original on April 16, 2009.