Jump to content

Skorpiyon I

Iwde to Wikipedia
Skorpiyon I
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuAncient Egypt Taƴto
Noble titleFerauna paraoh Taƴto
Ɗuubi daygo4. millennium BCE Taƴto
Date of deathunknown value Taƴto
Place of burialAbydos Taƴto
FamilyProtodynastic Period of Egypt Taƴto
Sana'ajistatesperson Taƴto
Position heldFerauna paraoh Taƴto
Replaced byNi-Neith Taƴto
Replacesブル Taƴto
Time periodPredynastic Period of Egypt, Protodynastic Period of Egypt Taƴto

Skorpiyon I (fl. c. 3275 ko adii jibineede Iisaa) ko laamɗo Misra toowɗo e jamaanu Naqada III. O jeyaa ko e laamɓe adanɓe Misra ɓooyɗo, e nate makko ina kollita hare hakkunde makko e laamɗo mo anndaaka. Yannge makko ina anndaa e seedeeji yeruuji gadani e ñaamde diine e nder Misra ɓooyɗo.

Ina sikkaa ko Scorpion hoɗiino to Thinis, ina sikkaa ko kanko woni laamɗo goonga gadano to Ejipt Toowɗo. Ko kanko jeyi yanaande Uj tawaande e yanaande laamɗo Abydos, ɗo laamɓe Thinaaɓe mbaraa. Ndeen yanaande ina loppitaa e jamaanu ɓooyɗo, kono e nder mayre ina tawee heen nate tokoose keewɗe, heen fof ina waɗi luggere ngam haɓɓude ɗum e huunde, heen fof ina waɗi heen natal gootal walla ko ɓuri ɗum, hono natal ɓuuɓngal, ngal sikkaa ko inɗe gure, ma a taw to... haɓɓude sadakeeji e njoɓdi ngam anndude hol ummoriiɗo e hol wuro. Ɗiɗi e ɗeen alluuje ina nanndi e innde gure Baset e Buto, ina kollita wonde konu Scorpion naatii e Delta Niil . Ina gasa tawa ko konnguɗi Scorpion puɗɗii e mbaydi hieroglif Misra e fuɗɗoraade haaju jogaade binndanɗe e binndol.[1]

E hitaande 1995, graffito mo duuɓi 5 000 yiytaa e nder wiɗto laawol jeereende Theban ina waɗi kadi maandeeji Scorpion, ina hollita kadi nafoore makko e laamɗo goɗɗo (ina gasa tawa ko laamɗo Naqada ) . Laamɗo foolɗo oo walla nokku inniraaɗo e graffito oo ko " Hoore Nagge ", maande tawaande kadi e Uj . Ina sikkaa wonde Scorpion I hawritii Misra toowɗo caggal nde laamɗo Naqada fooli, ɗum firti ko galle laamɗo Nekhen , ronki hoore mum e dental e laamɗo Scorpion I to Thinis.[2][3]

Seedeeji ñaamde diine

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Yannge Scorpion ina anndaa e nder dingiral arkewolosi ngam seedeeji mum potɗi wonde e ñaamde diine ɓooyɗo. E nder njiylawu yanaande ndee, annduɓe ko faati e taariindi njiyti ko ina wona ujunnaaje ujunnaaje jarduɗe seraamik naatnaaɗe, tawi ina waɗi heen geɗel gootel ngel ina nanndi e diƴƴe, ina waɗi ko ina wona duuɓi 3150 ko adii jibineede Iisaa. Heddiiɓe e kemikal (chimique) leɗɗe, resin leɗɗe, e geɗe goɗɗe tawaaɗe e nder jarduɗe ɗee. Aawdi inabooje, lare e ɓuuɓri yoorndi ina tawee kadi e nder yanaande ndee.[4][5]

  1. Secrets of Egypt, Channel 5 TV program 2/8, "Scorpion King," 20 November 2008.
  2. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named channel5_scorpion_king2
  3. "Before the Pharaohs: Ancient Egypt Was Ruled by a Scorpion King, Reveals Ancient Text". Curiosmos. April 3, 2019.
  4. Kaufman, Marc (January 11, 2011). "Ancient winemaking operation unearthed". The Washington Post.
  5. "Scorpion King's Wines--Egypt's Oldest--Spiked With Meds". nationalgeographic.com. Archived from the original on April 16, 2009.