Solar humidification
feere ɓuuɓnugol naange–ɓuuɓnugol naange (HDH) ko feere ɓuuɓnugol ndiyam ngulɗam. Ina tuugii e ɓuuɓgol ndiyam geec walla ndiyam ɓuuɓɗam e caggal ɗuum ɓuuɓgol henndu ɓuuɓndu ndu, ko ɓuri heewde e mum ko e ɓuuɓol weeyo. Ngol laawol ina nanndi e mbaydi ndiyam, kono e nder dumunna juutɗo no feewi.
Yiyngo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Konfiguraasiyoŋ ɓurɗo hoybude oo huutortee ko e still naange, ɓuuɓna ndiyam geec e nder kees ɓuuɓɗo gilaas e ɓuuɓnude ɓuuɓol ndiyam e bannge les ɓuuɓol gilaas kono wonaa les ndiyam geec ɓuuɓnaaka. Desinuuji ɓurɗi softude ina ceernda taƴre dañal nguleeki naange e suudu ɓuuɓndu-ɓuuɓndu. Design optimisé ina waɗi taƴe ceertuɗe e ɓuuɓri e ɓuuɓri. Feccere mawnde e nguleeki ki huutortee ngam ɓuuɓnude ina waawi heɓtineede e sahaa ɓuuɓgol. Yeru ngam ngal ɗoo cirƴal ɓuuɓngal ɓurngal moƴƴude ko feere ɓuuɓnugol batte keewɗe (MEH).[citation needed]
Humpito naange ina waɗa e kala galle ɓuuɓɗo. Ndiyam ina ɓuuɓta e dow leydi, ndiyam e leɗɗe sabu naatgol nguleeki. Ko noon kadi laawol humpito ngol ina naatnee e nder mahdi galle oo. Sosiyeteeji keewɗi ko wayi no Seawater greenhouse ina kuutoroo ngalɗoo mbaadi kesiri ngam waɗde ɓuuɓri e nder weeyo nokku oo.[citation needed]
Didol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Laawol ngol ina waawi huutoreede e batte keewze e nder cate mooftugol e mooftugol semmbe nguleeki ngam jokkude golle jamma, suvaade nokku, batte vursugol keewze, kam e peewnugol kondensator e rokkude semmbe coofgol ngam mooftude distillaaji e henndu vurndu vurtude. Serre Desalination huutortoonde batte ɗee kala e nder cate ɗee kala, tawa ina teeŋtina jokkondire ɓurɗe moƴƴude e batte ɗee tawa ina waɗi sinerji, ko serre IBTS. Tagoore ndiyam adunaare ina waɗi kadi denndaangal batte HDH, ko wayi no ɓeydagol nguleeki dow geec e ɓeydagol nguleeki e dow henndu, ko ɗum waɗi jibinannde ndiyam laaɓɗam e dow tagofeere nde ina moƴƴi no feewi.[citation needed]
Testeeji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Won jarribooji ndema tokoosi baɗaaɗi e nokkuuji joorɗi ko wayi no Israayiil, Afrik hirnaange, e Peru. Caɗeele mawɗe ɗee ko e ƴellitde semmbe naange e nder nokku tokooso ngam yaawnaade ɓuuɓde.[1]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Trujillo, Alan (2011). Ko ɓuri himmude e ganndal geec. Jaŋde Pearson, Inc. p. 157. ISBN ko 9780321668127.
Jokkondire yaajɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ansikoloji ko faati e ɓuuɓri ndiyam e ɓuuɓri ndiyam
Laawol MEH (e ɗemngal Almaañ e abstract Engele): Desalination solaire huutortoo ko laawol MEH, Diss. Duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal to Munich
Siistemaaji ɓuuɓɗi kuutortooɗi MEH-Process