Jump to content

Somb

Iwde to Wikipedia

Somb (e Serer, kadi Som walla Sombe) ko wuro e nder leydi Senegaal tawaango bannge hirnaange leydi ndii.

Somb ina teskaa e geɗe diine Serer ko juuti e daartol mum. Nde itti innde mayre ko e lekki Somb (latin : prosopis africana ko sifaa prosopis[1]) maande maayde e nder daartol tagoore Serer.[2] Lekki Somb ina huutoree ngam wirneede.[2] Leɗɗe ɗee ina tiiɗi no feewi, ina mbaawi ɓuuɓde. Ko leɗɗe tawaaɗe e tumuli Serer keewɗi ɗi ngoni haa jooni caggal duuɓi ujunnaaje.[citation needed].

Hare Fandane-Thiouthioune (18 sulyee 1867) ɓurnde anndeede e hare Somb waɗi ko e saraaji ndeeɗoo wuro. E nder ndeen wolde Maba Diakhou Bâ etinooma waɗde Jihaadi e leñol Serer Sine kono foolaama e juuɗe laamɗo Sine Maad a Sinig Kumba Ndoffene Famak Joof.[3][4]

Somb ko wuro wonngo e nder Departemaa Gossas, e nder diiwaan Fatik. Ina jeyaa e renndo teeru Patar Lia.

Gure ɓurɗe ɓadaade ɗee ko : Jilassene, Ndiayene, Ndiok Doumaleourou, Dok, Kodieri, Koral e gure ɗiɗi daartol Fandène, Tioutoune (walla Thiouthioune).

Yimɓe teskaaɓe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Yandé Codou Sène (1932–2010), Serer Diva e griot hooreejo leydi Léopold Sedar Senghor

Kalis, Simone, "Safaara aadaaji, diine e diineeji e nder leydi Senegaal" – Anndal ñawu nguu, L’Harmattan, 1997, hello 292, ISBN 2-7384-5196-9

Gravrand, Henry, "La civilisation sereer - pangool", vol. 2. Defte Afriknaaje kese Senegaal (1990), hello 199-200, ISBN 2-7236-1055-1

Sarr, Alioune, Daartol Sine-Saloum, Naatgol, deftere e teskuyaaji ɗi Charles Becker winndi, BIFAN, Deftere 46, Sereeji B, n° 3-4, 1986-1987

Klein, Martin A., Lislaam e laamu e nder leydi Senegaal. Sine-Saloum 1847-1914, p90. Jaaɓi-haaɗtirde Edinburgh (1968). ISBN 0-85224-029-5

Jokkondire yaajɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ba-Kari, Ginette. E nder njiylawu Maba: Epik teeminannde 19ɓiire ummoraade Senegambi, Afrik hirnaange (Fooyre pijirlooji ɗi Edris Makward, jannginoowo mawɗo binndol Afrik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wisconsin, Amerik), Phoenix Press International, Maryland, 2011 [Caggal: Drama].[ 1].

Karte, weeyo e laaɗe diwooje ngam Somb

Somb e lowre PEPAM