Sonni Gwanle Tyoden
Sonni Gwanle Tyoden (22 suwee 1950 – 4 mee 2025) ko jannginoowo ganndal siyaas, gardiiɗo jaŋde e politikyanke mo leydi Najeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Plateau tuggi 2015 haa 2023. O woniino cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos tuggi 2001 haa 201.[1][2]
Ɓawo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Tyoden jibinaa ko ñalnde 22 lewru Seeɗto hitaande 1950. O naati duɗal hakkundeewal sukaaɓe, Gindiri to diiwaan Plateau, to Fuɗnaange Nijeer, ɗo o heɓi seedantaagal duɗal mawngal Afrik hirnaange. Caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan ɗo o heɓi dipolomaaji makko (B.Sc) e ganndal politik. O heɓi Master e ganndal (M.Sc) e Doktoraa (Ph.D) e jokkondiral hakkunde leyɗeele e faggudu politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lancast
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Ɗuubi daygo | 22 Siilto 1950 |
| Ɗoforde | Diiwal Filato |
| Date of death | 4 Duujal 2025 |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje |
| Position held | Deputy Governor of Plateau State, vice-chancellor |
| Janngi to | Lancaster University, University of Ibadan |
| Member of political party | APC |
er to leydi Angalteer.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Tyoden sankii ko ñalnde 4 mee 2025, tawi ina yahra e duuɓi 74.
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Tyoden fuɗɗii golle mum ko e hitaande 1978, ko o balloowo hooreejo leydi ndi to ministeer sosde laamu diiwaan Plateau. Caggal mum o wonti tergal e gollordu jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, ɗo o wonti Professeur timmuɗo e hitaande 1990. Caggal nde Tyoden wonti Professeur e hitaande 1990, o toɗɗaa hooreejo fedde ganndal politik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abuja. O arti e alma mater makko, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Jos e hitaande 2000, o wonti Dean Faculté des Sciences Sociales e hitaande 2001, golle ɗe o joginoo haa hitaande 2005. O toɗɗaa cukko hooreejo duɗal jaaɓi-haaɗtirde Jos ñalnde 12 sulyee 2006, golle maantiniiɗe ɗe o joginoo haa hitaande11 ko Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal. O suɓaama cukko guwerneer lesdi Plateau nder hitaande 2015 les njiimaandi APC.[7].[8][9][10][11][12][13]
Njeenaaje e feddeeji Seedantaagal teddungal ngal Dental gollotooɓe e duɗe jaaɓi haaɗtirde (ASUU), duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos rokki Njeenaari ardorde jaŋde teddunde ndi fedde Rotary Club Naraguta, Jos, diiwaan Plateau, Duɗal Naajeeriya ngam haalaaji hakkunde leyɗeele e hitaande 2013 Jaaɓihaaɗtirde ganndal renndo leydi Naajeeriya e lewru Duujal 2014.
Binndanɗe cuɓaaɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Jokkondiral hakkunde lanndaaji e nder lanndaaji : feewde e njuɓɓudi lanndaaji ɓurndi tiiɗde e nder leydi Najeriya.
Mafiyaa Kaduna. Jos: Jaaynde Jaaɓi-haaɗtirde Jos. TakuyaMafiya Kaduna1987. Beltal hakkundeere nder siyaasa Naajeeriya. AHA.
E ɓiɓɓe leydi e ɓiɓɓe leydi: Dilemma ɓiɓɓe leydi nder Naajeeriya.
Tiyoden, SG (1994). Nokkuure Belt Cakaare nder Equation Doole Naajeeriya. E nder ɓataake Komisiyoŋ ngam batu ngenndiwal dow "Naamnal potal nder Naajeeriya", nokkuure janngirde ɓamtaare, Jaami'aare Jos, 6–7 May.
Mafiyaa Kaduna. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos.
Naajeeriya: Ajenda sukaaɓe ngam teeminannde 21ɓiire. Defte Sibon.
Ngonka renndo-politik nder leydi Ɗum ina jeyaa heen, sifaa njuɓɓudi politik, e sifaa e njuɓɓudi politik e laamu E konngol goɗɗol, e nder njuɓɓudi politik ɗo politik. Faade e nguurndam Republique tataɓo, 203. Haala cukko hooreejo: Wakkaama haa kawtal 24ɓiire kawtal jaaɓi haaɗtirde Jos.
Haa Naajeeriya jahruɗo yeeso. Sosiyetee bayyinoowo defte biyeteeɗo Triumph.Ƴeew kadi
Doggol cukko hooreejo duɗe jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya
Duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Mohan, Giles; Zack-Williams, Tunde (2004). The Politics of Transition in Africa. James Currey. ISBN 9780852558225.
- ↑ "Jang Wants Teachers to Call off Strike, Articles - THISDAY LIVE". Archived from the original on 25 October 2014.
- ↑ Dokubo, Charles Quarker; Bassey, Celestine Oyom (20 January 2011). Defence Policy of Nigeria. AuthorHouse. ISBN 9781456731557.
- ↑ "Sonni Gwanle Tyoden". Nnu.ng - Nigeria News Update. (in Engeleere). Retrieved 24 May 2020.Template:Dead link
- ↑ "NIPSS :: Political Parties Leadership and Policy Development Centre (PPLPDC)". pplpdc.nipsskuru.gov.ng. Archived from the original on 15 February 2020. Retrieved 2 May 2020.
- ↑ "Sonni Gwanle Tyoden".Template:Dead link
- ↑ Our Correspondent. "New Telegraph – Don seeks blueprint on govt policies". Archived from the original on 25 October 2014.
- ↑ "National Institute for Policy and Strategic Studies, Kuru, Nigeria".
- ↑ "UNIJOS VC, others hail Tyoden on varsity ranking as 2nd best". Vanguard News. 27 June 2011.
- ↑ Bako, Friday (12 March 2020). "Plateau Deputy Governor, Prof. Sonni Tyoden Lauds Berom's Educational Agenda, Says it is result-oriented". View Point Nigeria (in Engeleere). Retrieved 29 April 2020.
- ↑ Adama, Dickson S.; Jos (12 December 2019). "Plateau deputy gov advises Nigerians on democracy". Daily Trust (in Engeleere). Retrieved 29 April 2020.
- ↑ Agencies (27 September 2019). "Plateau not ripe for state police – deputy governor". TODAY (in Engeleere). Retrieved 29 April 2020.
- ↑ Staff - Social functions - Head Office - Deputy Governor Sir John Phillips - Final Board meeting. Luncheon guests were former Deputy Governor Don Sanders and former Governors Dr Nugget Coombs, Sir Harold Knight and Bob Johnston - 7 April 1992 (Report). Reserve Bank of Australia. 2021-09-30. doi:10.47688/rba_archives_pn-014032.