South London Hospital for Women and Children

Ospitaal rewɓe e sukaaɓe to Londres worgo ko opitaal mawɗo safroowo rewɓe e sukaaɓe to Clapham Common to Londres, to leydi Angalteer. Nde anndiranoo kadi ko opitaal rewɓe to Londres worgo e opitaal rewɓe to Londres worgo. Sosi nde ko Eleanor Davies-Colley e Maud Chadburn e hitaande 1912, nde gollotoo ko e gollotooɓe rewɓe tan. Nde udditaa ko e hitaande 1984.
Fuɗorde Eleanor Davies-Colley e Maud Chadburn, safrooɓe ɗiɗo to opitaal keso wonande rewɓe (caggal ɗuum opitaal Elizabeth Garrett Anderson, hannde opitaal Elizabeth Garrett Anderson e opitaal jibinannde), puɗɗii mooftude kaalis e hitaande 1911 ngam mahde opitaal mawɗo keso to Londres worgo wonande rewɓe e sukaaɓe , e fawaade e golloraade gollotooɓe safrooɓe ɓe rewɓe fof ngoni.[1] Ospitaal keso oo (hospitaal gadano dognirteeɗo e ɗeen ɗoon laabi) ina ɓeydoo waasde jogaade ɗaɓɓaande sarwisaaji mum, rewɓe heewɓe ina ndartinaa tawa safraaka.[2] E oon sahaa, hono ɗeen opitaaluuji ina njogii faandaare ɗiɗmere, ko wayi no moƴƴinde safaara rewɓe e ɓeydude kattanɗe safrooɓe rewɓe, sibu opitaaluuji keewɗi ina caloo gollinde rewɓe.[2] Gila nde opitaal keso oo sosaa e hitaande 1872, daliilu opitaaluuji rewɓe tan ina ƴellitoo gila e reende neɗɗaagal rewɓe haa e rokkude rewɓe cuɓagol safaara, ko ɗum hollirta ɓeydagol rewɓe e nder ooɗoo sahaa.[2]
E ballal Harriet Weaver, ɓiy-yumma Davies-Colley, bayyinoowo deftere wiyeteende The Freewoman, e rewɓe woɗɓe, kaalis keewɗo mooftaama ngam udditde departemaa ñawɓe to Newington Causeway e hitaande 1912. Ɓataake caustic feewde e The Times ummoraade e safroowo gooto, bayyinoowo wonde eɓɓaande ndee alaa ko nafata, sibu kala ɗaɓɓaande rewɓe ngam safrude rewɓe ko batte artificielle ɗe rewɓe doole mum en mbaɗata e nder safaara, ina wayi no ko ɗum addani dokkal ngal mawngal : 53 000 £ ngam mahde ɓeydaare £40,000 dokkal.[2] E ngalɗoo kaalis keewɗo, yahrude yeeso ina yaawi : opitaal mahaaɗo e faandaare, mo leɗɗe capanɗe jeetati to Clapham Common, mo mahoowo biyeteeɗo M. E. Collins feewni, mo laamɗo debbo biyeteeɗo Mary udditi ɗum ñalnde 4 sulyee 1916.[2][4] Ko rewɓe tan ngoni heen, ko kañum woni opitaal mawɗo rewɓe nayaɓo e nder leydi Angalteer, jogorɗo yuɓɓineede e ngalɗoo laawol, kadi ko kañum ɓuri mawnude, sabu mawnugol dokkal mum. Weaver wonti binndoowo maɓɓe gadano.[2]
Ospitaal South London ina waɗi wonaa tan cuuɗi ballal ɗo ñawɓe njoɓata tan ko mbaawi, kono kadi cuuɗi keertiiɗi ɗi ñawɓe njoɓata njoɓdi set 1–3 gine e yontere. Ɗuum hollirii feere e nder mbayliigu caggal mum e nder opitaaluuji rewɓe (sosaaɗi caggal kitaale 1890) feewde e safrude rewɓe ɓurɓe yaajde, haa arti noon e ɓesnguuji hakkundeeji ɓeydotooɗi.[2] Sarɗiiji dokkal ngal ina ɗaɓɓi no feewi wonde opitaal oo ina foti golloraade safrooɓe rewɓe tan, ina jaɓa rewɓe tan, so wonaa sukaaɓe ɓe duuɓi mum en njahrata e duuɓi jeeɗiɗi. E goonga, e wiyde defte Chadburn ɗe njaltinaaka, ñawɗo gadano gonɗo e safrirde ndee ko jooni tan heɓi seedantaagal, ko suka gorko jahroowo e duuɓi jeeɗiɗi, mo nganndu-ɗaa ko kañum wonnoo aksidaa keɓɗo oto lootirɗo (Elston[2] siftini ɗum).
Duuɓi hakkunde wolde e wolde adunaare ɗimmere
Konngol/kartal e hitaande 1921. Ɓoɗɗu ngam kartal ɓurngal yaajde e ngam waawde mawninde feere. Caggal wolde adunaare adannde, opitaal oo yaaji, departemaaji kesi ɓeydaa heen ngam ƴellitde ɓalndu (1922) e safaara ɓalndu (1924).[2]
Mahdiiji ɗii ɓeydaama nde mahdi mawndi ndi Wrenaissance Baroque (ndi mahdi mawndi Sir Edwin Cooper e teeminannde 20ɓiire – mahdi Port of London HQ sara Tower London e mahdi safrirde mawndi goɗɗo to Greenwich ndi nanndi heen no feewi ) udditaa ko e hitaande 1929. Ko 3⁄4 tan e ndeeɗoo galle timmi, acci paabi joofnirde fuɗnaange ; gap mo yiyataa e heddiiɓe e teeminannde ndee. Ɓeydagol goɗngol timminaama e kitaale 1950.[4][5] Kono, e kitaale 1930, haaju e opitaaluuji ɗi rewɓe tan ngoni heen ngam rokkude rewɓe ɓee geɗe ustiima no feewi, sibu potal fartaŋŋeeji golle wonande rewɓe e nder opitaaluuji mawɗi, ɗi gollotooɓe jillondirɗi, puɗɗii feeñde, kadi ko fayti e opitaaluuji ɗii puɗɗii wonde noddaama e naamnal. Hay so tawii opitaaluuji keewɗi ɗi rewɓe tan mbaɗata ɗii puɗɗiima jaɓɓaade worɓe e nder kitaale 1930, mooftugol kaalis opitaal South London ina heewi no feewi ngam newnude jogaade politik mum gadano jowitiingal e gollotooɓe.[2] E hitaande 1933 Angela Murray, mo duuɓi 23, wonti hooreejo fedde nde, duuɓi nay caggal ɗuum, fedde fuɗnaange ɓeydaa heen. Caggal nde wolde adunaare ɗimmere fuɗɗii opitaal oo ina ɗaɓɓi safrude soldateeɓe kono ɓe mbaawaano naatde e fuɗɗoode. Sarɗiiji dokkal sosngal ngal ina tiiɗi haa ko ina wona sariya parlemaa ngam soldateeɓe worɓe ina mbaawi safreede.[6] Nokkuuji ɗi ngonnoo ko nokkuuji daɗndo, mbaɗtaama cuuɗi cafrirɗi e cuuɗi cafrirɗi ngam haɓaade maayɓe ɓee.[6]
Sarwiis cellal ngenndi e uddugol Nde National Health Service (NHS) ƴetti ballal e nder safrirde e hitaande 1948, toppitagol safrirde ngol wonti ko mbelnaari e nokku ɗo ngol huutortee ɗoo, kadi kuule heddiiɗe ɗee e toɗɗagol safrirde ndee e dow jinnaaɓe e nder safrirde mawnde ndee, ittaama e dow laawol. Ɗee mbayliigaaji ina laaɓi ina njogii batte mawɗe e haaju ɗiɗo fof ngam...Sarwiis cellal ngenndi e uddugol Nde National Health Service (NHS) ƴetti ballal e nder safrirde e hitaande 1948, toppitagol safrirde ngol wonti ko mbelnaari e nokku ɗo ngol huutortee ɗoo, kadi kuule heddiiɗe ɗee e toɗɗagol safrirde ndee e dow jinnaaɓe e nder safrirde mawnde ndee, ittaama e dow laawol. Ɗee mbayliigaaji ina laaɓti ina njogii batte mawɗe e haajuuji ɗii fof, kam e opitaaluuji rewɓe tan, kam e toppitagol moƴƴol. Ospitaal South London, hono ko ɓuri heewde e opitaaluuji rewɓe tan, naatnaa e NHS. Hay so tawii sariya NHS ina waɗi heen kuule ngam hisnude geɗe juɓɓule asliije ɗee, ɗo waawi wonde fof, njuɓɓudi kesiri tuugiindi e diiwaan oo waɗi ɗum caɗeele. Opitaaluuji keewɗi ɗi rewɓe tan ngoni ɗii uddaama, kawraama e opitaaluuji goɗɗi jillondirɗi, walla ɗaɓɓiraama jaɓde gollotooɓe worɓe.[2] Ospitaal South London daɗii e ɗeen caɗeele ko ina ɓura duuɓi capanɗe tati. E hitaande 1982, 3674 e 1953 ñawɓe kesi, tawtoraama departemaaji safaara rewɓe e safaara ƴiiƴam.[7]
Politik gollorde rewɓe tan ina jokki haa nde opitaal oo udditaa, nde tawnoo o jeyaa ko e opitaaluuji mawɗi seeɗa e nder leydi Angalteer, tawi ko rewɓe tan ngoni heen.[2] Nde fotnoo ko gollotooɓe tato cifotoo e hitaande 1984 ko ‘oon jokkondiral e gollondiral keeringal, ngal ina teskaa e nder safrirde ndee.’[7] Waɗde, cuuɗi rewɓe fof, ɗi rewɓe tan ngoni gollotooɓe e safrirde e konsulteer, ina nanndi kadi e ko ngonnoo yiɗɓe e renndo ngoo; petition ngam salaade uddugol ngol, 60 000 neɗɗo ciifi ɗum, galle safrirde oo kadi ko seppooɓe ɓee ngoni heen fotde lebbi jeenay.[7][8]
Ospitaal South London uddaama e hitaande 1984, tawi ko njuɓɓudi cellal nokku Wandsworth yiyri ɗum ko aldaa e faggudu, ko ɗum huunde nde gollotooɓe tato luulndii e nder ɓataake mo ɓe mbinndi e jaaynde safaara leydi Angalteer.[4][5] "Golle in" yuɓɓinaama e hitaande 1984, galleeji ɗii ngoni ko e seppooɓe haa ñalnde 27 mars 1985.[9]
Ƴellitaare
Mahdi opitaal caggal nde feewnaa, ina heen paabi kesi. Mahdi suudu safrirdu adanndu nduu ko mahdi mawndi Sir Edwin Cooper, nden ɗum siforaama no ‘mahdi ɓurndi maantiniri e yeru moƴƴo e mahdi neo-classical kitaale 1920’.[5]
E hitaande 1998 Tesco etinooma heɓde yamiroore ngam ustude opitaal oo e leydi, lomtinana ɗum tower block of flats e store keso kono ɗum luulndiima no feewi e Lambeth Council, hoɗɓe e nokku oo e pelle amenity e nder wiɗto mawngo renndo. Lambeth e hoɗɓe e Clapham keɓii hare mum en, Tesco jaɓi jogaade yeeso Cooper e hitaande 1929.[10] E hitaande 2004, galle Cooper oo feewnaa, paabi ɗi ngalaa ɗii, haa jooni, duuɓi 75 caggal nde galle gadano oo udditaa. Ɗuum, e ittugol jolngo naatirde ambulance ngo alaa ɗo haaɗi, ngo lomtinaa ko jolngo ɓuuɓngo, ngo balustrade (balustrade) ɓooyngo, ngo Giles Quarme, ardiiɗo mahdi konservaasiyoŋ, waɗi, moƴƴini mbaadi ndeeɗoo maande. English Heritage salii limtude mahdi ndii ko ɗum waɗi Lambeth waawaano hisnude nder mum ko wayi no ƴeeŋre leɗɗe, suudu sarɗiiji laaɓtundu e suudu safrirdu (Outpatients) e dow ŋoral (chequer-board) e ŋoral barrel (barrel) ngal fof mbonni. Blok yeeso oo waylaama wonti flat dow supermarché Tesco e blok ward caggal oo fof ndartinaama ngam mahde blok flat keso mo otooji mawɗi ndarnaa ngam Tesco.[4][5][11]
Ƴeew kadi Doggol opitaaluuji e nder leydi Angalteer Tuugnorgal
"Opitaal South London ngam rewɓe e sukaaɓe". Opitaaluuji majjuɗi to Londres. Keɓtinaama ñalnde 13 sulyee 2018. "Elston MA. 'Rewɓe ina ndoga, (Ko ɓuri heewde) ngam rewɓe: Opitaaluuji rewɓe safrooɓe to Angalteer, 1866–1948' e nder Clio Medica/Sereeji weltaare e nder daartol safaara, Vol. 61, 'Rewɓe e safaara hannde' (Conrad L, Hardy A, binnditagol), pp. 73-107 (35), Rodolpi". Elston MA (2004). Londres : Opitaaluuji ɗi ndartinaama ñalnde 15 suwee 2011 to masiŋ Wayback (heɓtinaa ko ñalnde 18 ut 2007) Bird E. (1998) ‘Kuulal wullitaango: ustude mahaaɗe daartol ɗe limtaaka e nder nokkuuji reentorɗi jaɓaaka’ Konngol 59: 21 (heɓtinaama ñalnde 21 ut 2007) Moss, Michael S. (13 lewru Juko hitaande 2024), "Preston [jibinaama Pearson; innde dewgal goɗngal Murray], Angela Campbell- (1910-1981), debbo njulaagu, jom leydi, e reenoowo", Saggitorde Oxford Taariindi Ngenndi, Jaaynde Jaaɓi-haaɗtirde Oxford, ISBN 978-0-19-861412-8, ƴettaa ko ñalnde 28 lewru juko hitaande 2024 1984) Opitaal rewɓe to Londres to bannge worgo. Indymedia: Rewɓe ummoriiɓe San Francisco e Londres ina kawri e rewɓe Irlande ngam haɓaade wolde, golle, riiwtude leydi... (heɓtinaama ñalnde 21 ut 2007) "Golle opitaal rewɓe to Londres fuɗnaange 1984-85 - Wakkati ɓennuɗo". libkom.orgo. 6 feebariyee 2013. Ƴeewtaa ko ñalnde 26 lewru Duujal 2023. "Opitaaluuji". Londres mo woppitaa. Ospitaal rewɓe to Londres to bannge worgo Clapham Common Arsiif ñalnde 28 suwee 2007 to masiŋ Wayback (heɓtinaama ñalnde 21 ut 2007)